Izrada, modifikacija i odrzavanje alata

[Harp]

Prilagodba alata

U danasnjoj ponudi postoji mnostvo raznovrsnog alata, koji manje ili vise slijedi ideju da nakon nekog vremena mora postati neucinkovit, kako bi se na obostrano zadovoljstvo kupio novi.

Ne znam da li ste primjetili u zadnje vrijeme uglavnom svi alati imaju "neklizuce povrsine" obavezno navedene kao nesto sto je dobro. I je dobro - neko vrijeme - dok se sve ne pretvori u ljepljiv i ljigav predmet. Materijal je nerijetko neadekvatan, strateski oslabljen na kljucnim mjestima, itd...

Vrtni alat, kojeg cu ovdje spomenuti, vrijedi zastititi od mehanickih ostecenja ili utjecaja zemlje, mikroorganizama. U popravljaonicama bicikla moze se naci besplatne probusene gume raznih debljina, koje mogu izvrsno posluziti za zastitu drske. Uz to, stare konzerve mogu sjekiri produziti vijek trajanja u nedogled. Ja sam siguran da vec i na sjekirama postoji 'neklizuci sloj', ali nisam vidio u trgovini s zastitom s kojom bi "morala" dolaziti, kako se svake druge sezone ne bi morala mjenjati drska.

Pletenje celicne cetke s jakim najlonskim koncem (od stare potrosene metle), cini taj alat daleko cvrsci i efikasniji npr za upotrebu u radioni pri procesu zavarivanja. Kada se cetka istrosi, konac se rasplete i opet je u funkciji. Slicno se moze primjeniti i kod rotirajucih cetki za brusilicu samo ne pletenjem vec oblaganjem s unutrasnje i vanjske strane, jer kada se cetka jednom "rascvijeta" vise nije za nista.

[Nikola]

Odlični savjeti, vrlo lukavo!

[TB]

nisam znao za te mikroorganizme.

ono što mi je problem kada se olabavi godnji dio alata pa postane opasan. Zato mi je ok sjekira sa plastičnom drškom koja se širi tako da špica ne može ispasti:


a za popravak alata ima odličan tutorial:
http://www.youtube.com/watch?v=wqgUSbbdJRM#

[Harp]

Jedno od vrlo korisnih pomagala je svakako i jeftina ili istrosena cetkica.
Uglavnom se upotrebljava za precizna i temeljita ciscenja do kojih se inace ne bi moglo doprijeti, a posebno je korisna pri ciscenju tkanina.
Raznim oblikovanjem kuta, moze se uciniti jos zgodnijom za pojedine situacije.

Obrada nije zahtjevna i traje par minuta, moze je izvesti i domacica, u oblik koji joj je potreban.


EDIT 27.5.2022.

evo i video

Modifikacija četkice za čišćenje #2222


Primjer "odrzavanja" kompjutera

I gave my best friend a streaming computer 7 years ago and she did this to it

[Nikola]

Staru četkicu i ja koristim godinama, na isti način prilagođenu. Imam puhalo vrućeg zraka (koji koristim za lemljenje / odlemljivanje), puhnem u vrat četkice i savinem kako si pokazao. Koristim najčešće za čišćenje unutrašnjosti računala od prašine, posebno aluminijskog rebrastog hladila, rešetki za zrak, ventilatora i sl.

[fazy]

... Koristim najčešće za čišćenje unutrašnjosti računala od prašine, posebno aluminijskog rebrastog hladila, rešetki za zrak, ventilatora i sl.

Za čišćenje elektronskih uređaja i rebrastih hladila od prašine, koristim novi kist odgovarajuće širine, koji ima dovoljno duga i elastična vlakna, kako bi mogao ući između rebara hladnjaka i ostalih utora kućišta kao i elektroničkih elemenata, jer su vlakna četkice za zube često prekratka.

[Harp]

nasadjivanje sjekire

kod dugackog i uskog prihvata kao na sjekiri, dobro je koristiti dva klina za ucvrscivanje s svake strane, a moja metoda i kako to radim je prikazan u videu.

Zabijanjem klinova, gornji dio drske se prosiruje, dok donje mjesto se samo savija oko mjesta kao lisnata opruga, stoga, gornji dio treba ostati jak (zato je odabrana 1/3 materijala), a donji dio fleksibilan (1/4). Procjep ne prelazi 5/7 visine sjekire (ali mora prijeci polovicu, gdje je sjekira najuza!), sto znaci da cijeli donji dio sjekire se oslanja na puni presjek drske.

Primjer u videu je za vec oblikovanu drsku, a kako je oblikovati nekom drugom prilikom

Nasađivanje sjekire na već oblikovanu dršku #2216


Ujedno koristim priliku da napomenem jednu vrlo vaznu stvar:

niti jedan rucni alat se ne namace u vodi kako bi ga se "ucvrstilo jer se inace klima"...
Vrlo je vjerojatno da je taj isti alat, po istoj logici, se u prijasnje vrijeme namakao u vodi da ga se "lakse ocisti od blata"...

Rucni alat se s vremena na vrijeme treba "dotegnuti", jer se sabio (meksi dio godova) od udaraca i slicno, ali se time ujedno i povecala njegova cvrstoca (povecala gustoca tvrdih godova). Namakanje u vodi ce samo za kratko vrijeme otkloniti klimanje, medjutim, to ce ujedno i razmeksati materijal koji pritom podvrgavate udarcima time drobeci strukturu, te omoguciti razvoj gljivica i slicnih organizama da razgrade drsku. A onda ce odjednom, kao grom iz vedra neba puknuti, ne zbog slabosti drveta, ne zbog jacine radnika, "nekvalitetne proizvodnje", vec radi iniciranih i omogucenih preduvijeta za trulez, trulezi prizeljkivane neznanjem ili ne sagledavanjem sire slike.

Ukoliko je iz nekog razloga bas potrebno da se alat namace u tekucini kako bi nabrekao, to mozete uciniti ili u najjeftinijem maslinovom ulju ili u dizelskom gorivu. Time ce se drvo impregnirati i postati masno, odbojno za vodu i mikroorganizme.
Ipak, ja ne savjetujem ni ne zagovaram tu mokru metodu, vec u slucaju kada se alat rasklima, izvuku se klinovi i ubace se ili malo deblji ili se doda par listica lima u procjep, ili ga se pak malo pomakne na siri dio i ponovno ucvrsti klinovima.

[Nikola]

Je li mi promaklo, onaj dugi vertikalni procjep ne koristiš? On je već bio napravljen ili si ga ti također urezao?

Hvala za savjet oko (ne)namakanja alata. Nisam ih nikad namakao jer sam vjerojatno bio suviše lijen za to, a sad ni neću iako su mi znali to savjetovati.

[Harp]

Drska od sjekire, skupa s stitnikom, je ista kao i na prvoj slici u ovoj temi, medjutim, na njoj se nalazila neadekvatna (prevelika) sjekira koja je bila pricvrscena uzduzno tim vertikalnim klinom.

U videu gdje pripremam drva za vatru se vidi da je sjekira vec na pola puta da ispadne van, i namjerno sam je pustio tako da se ja ne zabavljam s vadjenjem, posto je unutra bilo zabijeno dva velika klina, koji su bili zapravo zaglavljeni u samu usicu sjekire.

Priprema drva za loženje

Kada se to pocelo klimati, sam to skinuo s drske i jedva iz usice izbio te klinove...

I sada, ovaj video ide s takvom starom drskom, ali s drugom, adekvatnom sjekirom, prave velicine za tu drsku. Dakle taj uzduzni procjep, i "upresani" zadnji ravni dio treba ignorirati, jer nisu bitni za prikazani princip. Tako sam imao.

Primjetio sam da kod alata koji trpi velike sile i udarce vertikalno (uzduzno) postavljeni klin je losija opcija. Isto tako nije dobro postaviti samo jedan klin poprecno na sredinu sjekire, jer premalo deformira drsku odnosne ne prilijeze potpuno uz nju, jer je tada drvo prejako (predebelo).

[Harp]

kako odrzavati ostricu kuhinjskog noza - kojim brusom je naostriti #2231


po mnogim mjestima na internetu moze se pronaci razni nacini koji ljudi primjenjuju i preporucaju da naostre ili obnove ostricu svog noza, maca, sjekire itd...

Neznam koliko ima smisla otkrivati toplu vodu, no mislim da prije svega treba poznavati teoriju o cemu se tu zapravo radi. Ovdje sve pisem i odnosim se na mikroskopske mjere u vezi same ostrice, shodno tome i shvatite sve pojmove poput duzine, elasticnosti itd. u istima.

Treba razlikovati grubo brusenje (ono sto ostavlja vidljive tragove, kao ogrebotine) od finog brusenja (poliranja). Obicni brusevi za vrtni alat su uglavnom pregrubi za tanke kuhinjske nozeve, ali su potpuno uredu za sjekire, motike itd. Postoje i specijalni keramicki brusevi ali ih nisam vidio kod nas u ponudi, mozda negdje po Zagrebu, ali spadaju u egzotiku za nase krajeve.
Keramicki brusevi - za razliku od borkarbidnih ili korundskih - osim sto su prirodno mnogo finije granulacije, nemaju posebnog veziva izmedju cestica, vec su cestice sinterovane jedna s drugom.
Treba znati da se fino brusenje odnosno poliranje teoretski ne moze vjecno odrzavati, vec je vrlo rijetko potrebno obaviti i grubo brusenje (ali ako imate odrzavanu ostricu samo poliranjem i ne zloupotrebljavate noz za teze poslove, onda gotovo nikada nece biti potrebno primjeniti grubo brusenje) "brijega" s osnovnim kutem. To je iz tog razloga sto svakim poliranjem se stvara sve veci i veci kut od osnovnog i dolazi do vrsnog zaobljenja ostrice, odnosno povecanje kuta.

Ja koristim glatke komadice keramike raznih oblika i finoce. Ovaj crveni je od razbijene glave za TIG zavarivanje, pa valjcic je tijelo veceg otpornika kao i ono kockastog oblika s rupom. Potpuno glatka plocica je bila nosac glave za brisanje u video rekorderu. Keramike jos ima na grijacim plocama, peglama, jacim lampama, prekidacima i sl.
Obnova ostrice iskljucivo se radi s finim brusenjem, i nema rijeci da se ide s degradacijom (grubim brusenjem) iste ukoliko je ispravno odrzavana. Samo grube greske na ostrici se otklanjaju s grubim brusenjem (pod grubo mislim na granulaciju smirgla P800 pa na finije), mahom rucno, i to valja svesti na minimum, a ne kako su stare bakice s onim "brzim ostrilima" znale napraviti srp od noza za mjesec dana

Prvo i osnovno, o kojem se alatu radi i koliko je uopce potrebno da bude ostar? Cim se ide u smjeru postizanja ostrine, nuzno opada cvrstoca, zato se (cca) jaci kirneri za metal bruse pod 120 stupnjeva, spice za kamen "stemajzl" ostri pod (ukupnim) kutem od 90 stupnjeva, dok recimo klinovi za kalanje drva pod 60 stupnjeva, kod sjekire i manje do 45, dlijeta i pile oko 25-30, jaki lovacki nozevi, macevi, macete oko 15-20, a tanki noz oko 10 stupnjeva, britva i manje. To je kompromis izmedju ostrine za tu namjenu i jacine, postojanosti ostrice, odnosno povrsine na koju ce prenijeti svu energiju udara ili rezanja a da dugo ostane funkcionalna.

Drugo, materijal i nacin brusenja igra vaznu ulogu, jer pojedini materijali se ne mogu valjano naostriti - jednostavno se lome, otkidaju, savijaju ili razmazuju i gnijece, stvarajuci debeli ili dugacki srh koje se i pri najmanjoj sili zaobli na jednu stranu.
Materijal (inox) se nekada moze prepoznati po karakteristicnoj mat sivkastoj boji, a paznju treba usmjeriti i na debljinu noza - ukoliko se radi o manjem nozu, obicno list deblji od 1mm znaci da je proizvodjac cvrstocu pravog celika kompenzirao s debljinom onog "malo losijeg".
Inox 18/10 se ne moze valjano naostriti, premekan je. Idealno bi bilo da materijal pri ostrenju stvara srh, ali onaj najmanji, i taj materijal je poznat i koriste ga poznatiji proizvodjaci, pogotovo kada je rijec o inoxu.

Sam srh je zapravo ono sto sijece i dijeli sijeceno na dva dijela. Kada sa brusom idete 'od ostrice' tada stvarate srh, a 'prema ostrici' ga otkidate. Treba osvijestiti da se ostrica na mikro razini ponasa poput gume, koja se zbog svoje elasticnosti deformira pri brusenju. Stoga kako ostrenje napreduje, valja se prebacivati na sve finiji i finiji brus koji se sve manje i manje pritisce na ostricu. Na samom kraju, s najfinijim brusom samo dodirujemo ostricu i slobodno ga pomicemo u kruznim pokretima pazeci da se kut ne mijenja. Kruzni pokret objedinjuje sve smjerove.

Ostrica koja je obnovljena trebala bi izgledati bez ogrebotina, potpuno glatka, kada se prodje s njom lagano preko nokta, ne smije se nista osjetiti. No kako to obicno nije slucaj, treba ukljuciti razum i prestati s brusenjem cim ostrica zadovoljava svoju potrebu.
Ali, ukoliko je noz tup, onda to ni nije noz vec "zlica". I s zlicom cete isto moci ocistiti i narezati mrkvu...

Nadalje, smjer ostrenja. Kakav god brus imali, on ima svoj profil. Mikro profil, dakle nije matematicki ravan. Ukoliko brusite samo u jednom smjeru, taj profil prenasate na ostricu, a to opcenito nije dobro jer ubrzava degradaciju ostrice i brusa. Kako biste smanjili taj utjecaj i oblikovali sto ravniju (gladju) ostricu, treba jednolicno mijenjati i taj smjer brusenja - time ce i brus i ostrica ostati ravni odnosno jednolicno se  trositi.

Posebno valja paziti na mjesto brusenja i pritisak - ukoliko se ne pazi, pritisak je slabiji na kraju ostrice, a najveci blizu sredine. Najucestalije mjesto ostrenja je pak - ukoliko se ne pazi - sam pocetak ostrice, odmah do drske odakle se polazi, ukljucujuci i sredinu, pa dolazi do formiranja luka pogotovo uz neadekvatni (preuski ili zakrivljeni) brus. Tu je prva crta obrane svijest o tome i iskustvo kako ravnomjerno obraditi cijelu duzinu ostrice, jer je prirodna tendencija da bude nejednolicna.
Razne naprave koje ce vam "olaksati" ostrenje noza, skara, sjekira, kao i bilo koji elektricni alat, treba izbjegavati u vrlo sirokom luku.

Ja ostrinu ne provjeravam na nacin da si brijem dlake kao vecina youtubera, vec gledam da na ostrici nemam niti najmanji odbljesak svjetla. Za mene je noz dovoljno ostar ako s lakocom i po cijeloj duzini ostrice moze popola prerezati A4 papir na nacin da ga ne probije, vec samo oguli. Ali svako ima svoje metode, npr japanci stave katanu u potok i plutajuci list (od drveta) koji dotakne ostricu mora biti presjecen, tako se govori

Maximise edge retention with sharpening!

I za kraj, ostricu uvijek valja rucno prati, paziti da nikada niti najmanje ne dodirne tanjur, casu ili drugi metalni pribor za jelo, jer ce se ostrica momentalno zatupiti. Razmisljajte i vizualizirajte si sto se s njom pritom dogadja na mikro razini.  Skladistiti zasebno u svojoj futroli ili u improviziranoj od kartona je dobra praksa za sva sjeciva (nozevi, turpije, dlijeta, srpovi, pile...)

Kako održavati oštricu kuhinjskog noža - kojim brusom je naoštriti #2231

P.S. brusilicu, cirkulare, dremele i sl. el. uredaje u necelu ne koristite za ostrenje (jer cete s njima najvjerojatnije napraviti samo vecu ili nepopravljivu stetu na ostrici) osim ako ste toliko spretni i iskusni u tematici da u ovom clanku uocavate ocite moje propuste.

[Nikola]

Odlična tema i upute za oštrenje! Nisam razumio kako ocjenjuješ granulaciju spomenutih predmeta, poput kućišta otpornika?

[Harp]

Odlična tema i upute za oštrenje! Nisam razumio kako ocjenjuješ granulaciju spomenutih predmeta, poput kućišta otpornika?

Posto su to sve predmeti koji nisu namijenjeni za brusenje, niti jedan nema nikakve specifikacije o upotrebljenoj granulaciji. Tako da to u prvu ruku ocijenim po glatkoci i zavrsnoj obradi tih keramickih dijelova. Oni su ili fini (npr to kuciste otpornika, grebanjem noktom se ne osjeti hrapavost) ili potpuno glatki poput kakvog stakla kao ona video-plocica. Dakle samo osjecaj koji se ima dok se takav predmet "mrlja" po rukama. Ako  se preko povrsine ide grebati s noktom isto se moze dokuciti koja keramika je gladja u usporedbi s drugom. Isto, prilikom brusenja se cuje specificni zvuk koji je to ujednaceniji i tisi sto je materijal finiji.

Ukoliko keramika ima izbocine po sebi, kao kakve mrvice - a to je vrlo cesto pogotovo kod starije keramike - takvi dijelovi su neupotrebljivi za brusenje, jer ce sigurno lupiti u ostricu i znacajno je ostetiti. Dakle, kada pronadjes finiji komadic kakve keramike, a danas je to sve cesce, onda ga sacuvas i mozes ga montirati na kakav drveni drzac da bude lakse za koristiti.

[Nikola]

Upravo sam probao sa dnom keramičke šalice. Okrenem šalicu naopako na stol, i preko dna (koji nije lakiran) trljam nož. Probao sam sa nožem u veoma lošem stanju i nisam još došao do zadovoljavajuće oštrine, ali kada gledam srh pod svjetlom (kako si pokazao na videu) vidim da se značajno stanjio. Šalica i drugog korisnog i ukrasnog posuđa ima u svakoj kuhinji pa ako ova primjena nema nekih bitnih nedostataka, rekao bih da je ovo dobra "prva pomoć"?

[Harp]

Na svaki alat, oblik brusa i sl. se potrebno naviknuti i kroz upotrebu steci mot za pojedini pokret. Ukoliko je materijal dovoljno gladak da ostrica ne zapinje, mislim da bi bilo ok.

Odbljesak vidis od ostecenja, zaobljenja vrsnog dijela ostrice (vrh noza je usmjeren prema svijetlu, drska prema tebi, ostrica uspravna prema gore, jedino nagib ostrice podesavas da vidis odbljesak svjetla), sam srh, ukoliko je pravilan je toliko uzak da prakticki nema nikakvi odbljesak, odnosno ostrica odbija svijetlo lijevo i desno, ne prema tebi.

Ali ako ti je noz jako zapusten, prvo ga grubo izbrusi, pa onda to poliraj s salicom. Jer sa salicom ne mozes napraviti da zapusteni noz izbrusis na osnovni kut, vec ces samo povecati kut ostrice. Ali i to ce svakako biti bolje nego sto je

[Harp]

izrada blago abrazivnog prirodnog sredstva za ciscenje


kada je neka stvar jako zaprljana onda cistimo na taj nacin da necistoce uklanjamo skupa s sredstvom, koje pritom mora imati odredjena svojstva.

Na primjer, ako imamo smolom zaprljanu plohu, jedini nacin da je uklonimo je da je povezemo uz nesto sto cemo odmah i baciti. Ici cistiti smolu s tekucim detergentom i novom spuzvicom ce dovesti samo do trosenja tog sredstva, razmazivanja smole i nepovratnog unistenja spuzvice, a ne do ciscenja plohe.

Slicno je i s svim (djelomicno) polimeriziranim uljima za pecenje, koja se mogu naci u pecnici, tavama i ostalom kuhinjskom alatu ili prostoru (prskanje ulja po plocicama). Nacin da se to ukloni je da upotrebljeno sredstvo ima mogucnost da to ostruze i da se ta ljepljiva tvorevina radje poveze s istim nego da se ponovno razmaze po povrsini.

Sam peoeo je izvanredno sredstvo za ciscenje jer sadrzi luzinu koja otapa masnoce i prljavstine a uz to je i blago abrazivno sredstvo. Tako ga se uz vlazne novine koristi za ukljanjanje cadje s stakla peci bez opasnosti da ga izgrebe.

Medjutim, za bilo sto vise tvrdokorno pepeo nema dovoljnu cvrstocu da sastruze, i tu dolazi do izrazaja fina piljevina. Piljevinu koju koristim je od tracne pile, mada bi bilokoja druga isto bila dobra, ukoliko je niste bas pomeli s zemlje s pjeskom i slicno...

Da se to jos bolje armira, a i olaksa umetanje u tuljaz wc papira, sve se razmaze na novine i zarola u spiralu. Tako da kada dodje to trosenja sredstva, odlamanja uslijed pritiska, najveci komad koji moze otpasti je upravo one debljine na koju smo sredstvo razmazali, dakle 4-5mm.

Ovime se mogu cistiti sve ravne i glatke plohe, i to upravo na jako zaprljanim mjestima, gdje cete odmah htjeti iskoristeno sredstvo baciti.

Izrada blago abrazivnog prirodnog sredstva za čišćenje #2234


Ovo sredstvo je od mekih materijala, uglavnom kao nusprodukti domacinstva, i moze se slobodno baciti u kompost, u pec, u wc, u more, u sumu, u smece... gdje ce samo oplemeniti svoju novu okolinu.

Za agresivna ciscenja, gdje zelite bas izrazajno grebati i ogrebotine su nebitne (npr neki dijelovi rostilja) ubacite jos pola casice najfinijeg silikatnog pjeska, najbolje onog iz mutnog potoka kojeg ledenjaka.