Izgradnja male kuće

[Nikola]

Evo konačno nešto konkretno s moje strane, ovo mi je puno draže od sve nauke Kuća, po načinu gradnje, neće biti onakva kako bi neki očekivali, nema slame, nema otpada, nije ilegalna, dobar dio ne gradim sam, ali ipak je u duhu onoga čemu težim, a to je održivost.

Odlučio sam se za minijaturnu kuću. Tlocrtna korisna površina je 20 m2, puta 3 etaže. 20 u podrumu, 20 u prizemlju i toliko u potkrovlju. Za 4-članu obitelj dovoljno, više bi bilo previše. Mala kuća znači mali ekološki otisak, malo materijala treba za izgradnju. Također je jeftinija. Lakše ju je ugrijati, znači ugodnije je, troši se manje energije. Lakše ju je održavati (npr. počistiti). Ukućani se ne gube puno po sobama i hodnicima, uvijek su zajedno, mogu razgovarati bez dovikivanja. Male kuće su lijepe (subjektivan dojam).

Što se tiče načina gradnje, tu je bilo puno dilema. Prvo sam mislio, slama. Neće ju žena, ali ima tu i puno drugih problema o kojima ne bih. Onda sam mislio, brvnara, drveni trupci. To se pokazalo kao krajnje neekološko, a skupo rješenje. Pa sam mislio, klasična montažna kuća. Po karakteristikama mi savršeno odgovara, brzo gotovo, jeftino, mala masa (lakše ugrijati), dobra izolacija, itd. Na kraju se pokazalo kao dosta skupo, male objekte računaju po cijenama velikih, ne znam zašto ali tako je. Najjeftinije su im tipske kuće, ali meni ni jedan model nije odgovarao. Na kraju, odlučio se ja za zidanu kuću. Kod zidane, dvojio sam između cigle i ytonga (siporex, porobeton), ali sam odlučio, cigla. Dakle, klasično da ne može biti klasičnije.

Odlučio sam sve graditi legalno. Ovo je dosta nezgodno pitanje, i padalo mi je na pamet ukopati se u zemlju, sve napraviti na crno, pa ako nedaj bože dođe neka kazna, platiti ili rušiti. Ali, želim ostatak života provesti barem bez ove brige, pa idem po proceduri. Proceduru ću opisati, možda nekome bude od koristi.

Za sad se mogu pohvaliti jedino da je gradnja krenula (zapravo iskop), ako vrijeme posluži ići će to dosta brzo, ako ne, čekat ćemo proljeće.

[Nikola]

Ovako izgleda (legalna) procedura gradnje u Hrvatskoj. Namjerno nisam napisao "gradnja kuće" jer se ovdje mora na isti način graditi i kokošinjac, poljski wc, i još mnoge druge stvari što je ljudima neshvatljivo. Znači, procedura bi bila ista da gradite bilo što, što se može potpuno zatvoriti, jedino nadstrešnice (otvorene) možete graditi bez dozvole.

1. Provjera što se smije graditi na određenoj čestici. To se u mom slučaju provjerava u ustanovi koja se zove "Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša". Za druge županije, naziv ureda se može razlikovati. Ovo je dosta važno provjeriti kako se čovjek ne bi zaletio sa idejama koje ne mogu proći odobrenje.

2. Posebna geodetska podloga (PGP). Izrađuje ju ovlašteni geodet. To je zapravo dobro imati jer se napravi detaljna karta terena, sa slojnicama (izohipse) na svakih metar visinske razlike, dobro dođe kasnije kod dizajna. Jedino što poprilično košta. Mene je došlo nekih 500 eura, a nešto se govori da ovo ubuduće više neće trebati. Živi bili... PGP je elaborat na mnogo stranica, nije samo karta zemljišta, i zato je važno da to izradi netko tko je za to ovlašten.

3. Treba izvaditi novi vlasnički list i kopiju katastarskog plana. Moguće da ovo može ići i nakon koraka br. 4 ako se posjeduju papiri od ranije, ali prije ili kasnije trebati će novi.

4. Izrada idejnog rješenja. To izrađuje ovlašteni arhitekt. Tu se prikazuju tlocrti svake etaže, izgled pročelja kuće, prikazuje se objekt na kopiji katastarskog plana i na PGP, računaju se površine i volumeni objekta što treba kasnije radi obračuna doprinosa, itd. Dobije se nešto kao elaborat sa puno stranica i u nekoliko kopija, dakle to nije skica rukom na salveti.

5. U uredu koji sam spomenuo u točki 1. se podnosi zahtjev za izdavanjem rješenja o uvjetima građenja. Tzv. građevinska dozvola ne postoji. To se kod nas zove "rješenje o uvjetima građenja". Tu treba priložiti kopiju katastarskog plana i vlasnički list, projekt (idejno rješenje) u nekoliko kopija, PGP (elaborat koji je izradio geodet), i mislim da je to to.

6. Sastaje se tzv. skupština na kojoj se odlučuje je li projekt u skladu sa urbanističkim planom. Ja sam čekao 20 dana od zahtjeva do skupštine. Na skupštinu se pozivaju arhitekt, predstavnici raznih službi (elektra, komunalno...), susjedi, i investitor. Ako sve prođe kako treba, kroz par dana se na kućnu adresu dobijaju uplatnice za komunalni i vodni doprinos.

7. Plaćaju se doprinosi (navodno nešto može i na rate, ali kod mene je to mali iznos pa nisam ni pokušavao). Kada ove službe vide da su doprinosi plaćeni, o tome obavještavaju ured iz točke 1.

8. Sada ponovno treba platiti neki iznos, nakon čega se izdaje famozno rješenje.

9. Na osnovu tog rješenja se izrađuje glavni projekt.

10. Geodet ponovno dolazi na gradilište kako bi iskolčio građevinu. Ovo ne smije raditi investitor sam, iako bi vjerojatno znao, a ni izvođač radova, jer se nakon iskolčenja izdaje "elaborat o iskolčenju" koji ponovno potpisuje ovlašteni geodet.

11. Prijavljuje se gradnja Ministarstvu graditeljstva, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada. Potrebno je kupiti građevinski dnevnik koji se ovdje ovjerava.

12. Najranije 8 dana nakon prijave gradnje, može se početi s gradnjom. Pretpostavljam da je to period u kojem inspekcija može doći na gradilište i uvjeriti se da se još nije počelo s gradnjom. Ako se počelo ranije, ajme meni...

13. Tijekom gradnje, izvođač vodi građevinski dnevnik. Investitor mora imati i nadzornog inžinjera koji redovito provjerava izvode li se radovi u skladu s projektom.

14. Po završetku radova, nadzorni inžinjer sastavlja završno izvješće.

15. Izdaje se uporabna dozvola, odnosno u mom slučaju, neki papir na kojem piše da za ovakve objekte ne treba uporabna dozvola. Ali treba taj papir, tako da dođemo na isto. Na osnovu ovoga može se dobiti kućni broj.

16. Geodet ponovno dolazi na teren, mjeri objekt i ucrtava ga u katastar. Priča završena, nadam se.


Evo, pokušao sam ovo opisati što sam bolje mogao, kroz dosta točaka još nisam prošao pa moguće da u nekoj griješim. Ako netko vidi da sam nešto preskočio ili krivo opisao, samo neka ispravi. Ako nekoga zanima što sve smije graditi, a da ne zadovolji ovu proceduru, neka pogleda "pravilnik o jednostavnim građevinama".

[zemljak]

kad već ideš na klasiku... za fasadu možeš razmisliti o izo-panelima, sendvič-panelima ili kako ih već zovu.
Pur-pjena unutar limenog omotača. Kažu da je bolji izolator od kamene vune (dakle, i od stiropora).

Ja sam htio drvena ulazna vrata (par komada velikih, dvokrilnih), pa kao, ću željezni okvir da se ne piga, a unutra drvena (dva sloja+ neki izolator) ispuna.
Na kraju sam slučajno nabasao na lijepe panele. Mislio sam da postoje samo bijeli (3cm oko 150kn m2), a našao sam u oglasniku 4cm debljine, prekrasne, uvjerljiva imitacija drveta* po 60kn (ostaci od izgradnje nekih hala).

Mislim si, ako par mjeseci- godinica skupljam pomalo neoštećene 'restlove' prikladne dužine, obući ću kuću u to.
Ako ih ne skupim dosta, bit će za kokošinjac.

*e, tako je dobra imitacija, da je žena par minuta kuckala ne vjerujući da nije drvo. Ne kuži se ona baš u materijale, ali je znakovito:) A veća površina baš izgleda impozantno

[Nikola]

Zanimljiv prijedlog. Da, kad bih mogao doći do toga, u većim količinama, bilo bi super. Samo, oni su od lima, a nešto govore da nije dobro od kuće napraviti faradejev kavez, blokira se zemljin magnetizam, tako nešto. Nije problem ako je krov limen, nego ako su zidovi.

Meni su ovi paneli bili zanimljivi i za krov. Dugo sam se dvoumio, jer kod klasičnog krova treba na rogove staviti daske, pa plastična folija, na nju kontra letve, pa letve, i gore crijep ili lim. Ako idu paneli, onda se oni postavljaju direktno na rogove, čvršći su od lima, a ujedno su i toplinska izolacija. Na kraju, mislim da neću "komplicirati" s time. Idem na klasično rješenje za krov, vidim da mi se izvođač zbuni svaki put kad nije nešto standardno. kad mi stavi kuću pod krov, onda dolazi moj dio radova, i tu mogu raditi kako sam zamislim.

[andjelkoasa]

Moja preporuka za fasadu bi bila tzv. 'ventilirajuća fasada'.
Omogućava da zidovi 'dišu' tj. dopušta prolaz vlage iz nutra prema van. Tako se rješavaš one dosadne vlažnosti unutarnjih uglova i stvaranja plijesni.
Radi se sa kamenom vunom koja se učvršćuje između štafli koje su vijcima i tiplama pričvršćene za zid sa vanjske strane. Bitno je da između izolacije i vanjskog plašta, koji dolazi kao završni, imaš minimalno 1 cm razmaka. Pri dnu i pri vrhu tog plašta se ostavljaju ventilacijske reške koje omogućuju da se sva vlaga izašla iz prostorija ne zadrži u izolaciji nego ishlapi strujanjem zraka. Kao vanjski plašt može poslužiti lamperija ili daske.
Ukoliko ide stiropor, preporuka je ne lijepiti ga cementnim ljepilom nego ima za to posebna 'pjena' kao ona za montažu prozora i vrata.
*Zwaluw Thermo Kleber (PU-Ljepilo za stiropor)*

[Nikola]

Zašto ta pjena, a ne ljepilo? Zar se to ne napuhuje?

[greyowl]

hvala za ovaj post  samo tako dalje, nadam se da ces staviti i troskovnik ako budes imao vremena

[andjelkoasa]

Nisam istraživao koliko se 'napuhne' ta pjena, u svakom slučaju pretpostavljam da ne povećava volumen toliko kao klasični pur-pen.
Pjena se koristi zbog 'disanja', sa klasičnim cementnim ljepilom zatvoriš skroz stiropor. A on je za fasade preporučen u tvrdoći 20 što ujedno označava da je i sam već malo manje paropropusan.
Na svojoj kući sam prije desetak godina napravio toplinsku sa stiroporom od 5 cm debljine kojeg sam radio klasično sa ljepilom, mrežicom i 2 sloja ljepila izvana i kao zaštitu hirofu. Naravno da je osnovni razlog stavljanja izolacije bila ušteda na grijanju. Meni se to vratilo u razlici potrošnje plina za 2 zime jer sam sam radio. Tek sam prošle godine vidio da se postavlja stiropor sa tom 'pjenom' pa sam pogledao malo po internetu. Ono ljepilo koje sam naveo ima za kupiti kod nas ali nisam se zanimao za cijenu i način primjene.
Sada se pokazuju nedostaci tog sistema jer u ovim vlažnijim danima kad su temperature iznad 5 stupnjeva imam problema sa vlagom u kući. Trebalo bi grijati jače unutarnji prostor (barem na 23 C) kako bi se ta vlaga prisilno kroz drvenu stolariju, tj loše dosjede istjerala iz kuće. Kad je vani ispod 0 C i grije se češće tijekom dana, pogotovo jer se ispomažem preko dana sa starom peći od centralnog na drva nemamo problema sa vlagom u kući.
Ili napraviti kvalitetnu ventilaciju ali to će malo pričekati zbog financija.

Za drugačije vrste izolacije tada nisam znao ali u međuvremenu se tehnologija promijenila i svakome bih danas preporučio ventilirajuću fasadu.

[Nikola]

Ok, korisno je znati. Drvene obloge su mi lijepe, ali mislim da je to prilično skupo, potroši se velika količina dobrog drveta i treba to redovito mazati da se održi u kakvom-takvom stanju. Zato sam najviše razmišljao o klasičnoj fasadi. Ovo s vlagom, zaista mijenja pogled na stvari, ne želim vlagu u tom prostoru. Možda ću još jednom usporediti cijene obloga, kad dođe na red.

[m2]

Ok, korisno je znati. Drvene obloge su mi lijepe, ali mislim da je to prilično skupo, potroši se velika količina dobrog drveta i treba to redovito mazati da se održi u kakvom-takvom stanju. Zato sam najviše razmišljao o klasičnoj fasadi. Ovo s vlagom, zaista mijenja pogled na stvari, ne želim vlagu u tom prostoru. Možda ću još jednom usporediti cijene obloga, kad dođe na red.

Problem sa vlagom se riješava ugradnjom prozora sa tri položaja zatvoreno, zatvoreno "ne dihtuje", ventus...
ili može 1-3 min provjetravanja svaki dan zimi
ili montirati na južni zid solarni grijač / izmjenjivač zraka (ima DIY rješenja od AL kantica piva...)
...

[zemljak]

nešto govore da nije dobro od kuće napraviti faradejev kavez, blokira se zemljin magnetizam, tako nešto. Nije problem ako je krov limen, nego ako su zidovi.

Pa zar nije f. kavez ako je sve zatvoreno i uzemljeno? Krov bih ostavio sa postojećim crijepom+ slama. A zidove sam ionako mislio u 4 kvadranta- okolo drveni stupovi, a paneli među njih. Time bi se kavez izbjegao? Koliki treba biti razmak između panela da magnetizam prolazi.... ima tu koji fizičar?
U svakom slučaju mislim ostaviti 1-2cm prostora do zida- da diše, a i da izvana provučem neke instalacije (kablovinje itd. Voda bi se vjerojatno smrzla nekad:(

[Nikola]

Stvarno ne znam. Pravi f. kavez je to što kažeš, ali mislim da se kod gradnje nastoji izbjeći npr. željezna armatura u zidovima. Kod gradnje slamom, neki armiraju blatnu žbuku sa željeznom mrežom, drugi tvrde da je to formiranje f. kaveza i da je štetno. Ja ne znam niti je li štetno (i koliko), niti koliko tog željeza smije biti a da ne bude štetno. Ideja je ok, samo treba se malo pozabaviti sa ovim detaljima, a ja do sad nisam.

Nego, da se vratim na temu. Poslikao sam malo kako radovi napreduju, staviti ću slike drugi tjedan ako se sjetim. Pitala je sovica za troškovnik. Pokušati ću pratiti troškove, pa ih tu napisati, vjerujem da će biti zanimljivo. Sad mogu reći da sam tražio ponude za gradnju sa dosta strana, ispočetka za montažne kuće. Od nekoliko vrlo različitih ponuda, najjeftinija mi je bila od firme koju neću spominjati, a iznosila je 15.900€. Tu nije uključena izrada temelja, nego samo "drveni" dio kuće. Također, to je minimum minimuma. Nema toplinske izolacije, nema instalacija, nema uređivanja unutarnjih zidova... Stolarija uključena, bar nešto. Iskreno, očekivao sam puno povoljnije ponude, zbog veličine objekta, ali ne ide.

Onda sam prešao na zidane kuće. Najpovoljniji su mi bili sa 12.000€ za ovo što se gradi, dakle podrum, prizemlje, potkrovlje. Eto, zato ne radim montažnu, jer bih prošao daleko skuplje.

Za sad, želja mi je ostati ispod 20.000€ sa dozvolama, gradnjom i osnovnim opremanjem. Tu cijenu ću vjerojatno probiti sa skupljom opremom poput solarnih sustava (voda i struja). To je trošak za 60 m2 korisnog prostora. Usporedio sam malo, sličnu procjenu su dali za gradnju slamom i blatom:
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/290014/Kako-sagraditi-kucu-za-20-tisuca-eura-s-dozvolama.html

[Nikola]

Kad su iskopali, tlo su malo poravnali i tu napravili "podložni beton" debljine par cm. Na njega ide hidroizolacija. Na hidroizolaciju ide temeljna ploča.

Onda su u dva dana digli zidove podruma i izlili ploču koja će biti pod prizemlja. Sad čekam materijal za prizemlje, pa da nastave s radovima.

Iskreno, drago mi je što sam ugovorio minimum radova, jer i ovako prolazi uz dosta muke i iznenađenja. Skoro svaki dan zovem, pitam što se misli raditi, provjeravam je li im sve jasno, da ne govorim koliko sam mejlova poslao prije nego sam skužio da to nitko ne čita... i opet me uspiju iznenaditi nekim svojim rješenjima za koja se nismo dogovorili. Trudim se ne živcirati se previše, jer uskoro odlaze a ja nastupam, pa ću bar ono što ja radim, napraviti kako sam zamislio. Pomalo se prestajem čuditi ljudima koji sami grade.

[zemljak]

to gradiš gore, kod Vrbovskog? Služit će za stalno stanovanje?

[Nikola]

Da, kod vrbovskog. Moglo bi služiti za život, jedino što me za sad koči u tome je veza s gradom.