Predkompostiranje – LAB (lactic acid bacteria) uzgoj i fermentiranje organske materije

LAB metoda preporuča se za male prostore (može i ispod sudopera… 🙂 gdje nema mjesta za klasično kompostiranje ili za predkompostiranje kuhane hrane prije klasičnog kompostiranja jer tako smanjujemo vjerojatnost pojave glodavaca u kompostnoj hrpi, stoga se metoda preporuča i kod “kvartovskog” kompostiranja.

Napomene:

– LAB = lactic acid bacteria = bakterije mliječne kiseline
– Ne koristiti bilo kakve metalne posude (osobito ne od bakra)
– Koristiti isključivo ne kloriranu vodu
– Ne izlagati “tekućine” direktnom sunčevom svjetlu
– Postupak opisan ovdje često se naziva Bokashi ali „tradicionalna Bokashi receptura“ ima tri grupe mikroorganizama: lakto bakterije, gljivice/kvasci, fototropne bakterije (Lactobacilli, Fungi/yeast, phototropic bacill)

Potrebni „resursi“:

Staklena teglica ili (čaša) staklena tegla, riža, ne klorirana voda, mlijeko, gumice za kosu, ubrusi, raspršivač, kanta i kanta probušenog dna (kante 5-7 L istih dimenzija), poklopac kante, komad šireg drva/tetrapak od mlijeka za „sabijanje“ organske materije. Ako se koristi tetrapak od mlijeka za „sabijanje“ onda treba odrezati vrh tetrapaka da se može šaka zavući unutar tetrapaka.

Uzgoj Lacto bakterija

– Pola čaše riže (bilo koja)
– Manja teglica ne klorirane vode (kišnica, filtrirana, sa slavine mora odstajati barem koji sat) u koju dodamo rižu.
– „Promućkati“ dok voda ne bude „oblačno“ bijela

– Procijediti rižu kroz gazu u veću staklenku ili posudu popuniti max. 2/3 sa zamućenom vodom
– Pokriti ubrusom (maramicom, gazom) … da može „disati“ (poželjno je napisati datum…) koji se pričvrsti sa gumicom za kosu.
– Staviti na mjesto sobne temperature (ne „na sunce“)

– Nakon 3 dana stajanja dolazi do raslojavanja: „pjenica“ na vrhu, zamućena voda, sitni komadići riže na dnu.

Izdvajanje željenog soja Lacto Bacillus

– Samo zamućenu vodu (procijediti,…) pomiješati sa mlijekom u omjeru 3/7, ostaviti 1/3 zraka u tegli, pokriti ubrusom / krpom koju se pričvrsti sa gumicom za kosu…
– Staviti na mjesto sobne temperature koje nije na direktnom suncu
– Nakon tjedan dana dobili smo željeni soj lakto bakterije, raslojavanje: na vrhu neka vrsta sira (mliječni proteini, jestivo z a životinje, baciti na kompost…), na sredini „čisti“ soj Lacto Bacillus Serum-a (žućkasta tekućina).

– Uklanjanjem „sira“ ostaje Lacto Bacillus Serum
– Procijediti serum kroz gazu u bocu raspršivača (serum se može čuvati u hladnjaku ili se serumom “inokuliraju” mekinje koje se kasnije posipaju po organskim ostacima umjesto prskanja raspršivačem)

Korištenje Lacto Bacillus Serum-a (LBS)

– Plastičnu kantu sa rupicama na dnu (5-6 rupica fi 6-7mm) staviti u kantu bez rupica.
– Postepeno puniti kante organskim ostacima, uz prskanje LBS-a sa raspršivačem i nabijanjem organskih ostataka tako da se istisne što više zraka (napuniti kante do vrha). U slučaju da nemate dovoljno materijala za napuniti kante do vrha, privremeno se može staviti najlon tako da organska materija nema pristup zračnom prostoru iznad.
– Zatvoriti kantu „hermetički“ sa poklopcem i spremiti na sjenovito mjesto sobne temperature, minimalno vrijeme fermentacije: 7-10 dana ljeti, 10-14 dana zimi
Idealna temperatura fermentiranja oko 21 °C
Optimalna temperatura fermentiranja 16-25 °C
Max/Min temperatura fermentiranja 7-43 °C
– Napisati datum zatvaranja kante…

Na dnu kante dolazi do skupljanja tekućine (boje koja ovisi o sadržaju) jakog „octenog“ mirisa, moguća je i pojava bijele pljesni

dok pojava neugodnih mirisa znači da se proces ne odvija u željenom smjeru.

Korištenje „fermentirane“ organske materije

– Iscijeđenu tekućinu uklanja se svakih par dana (duže stajanje ljeti može dovesti do neugodnih mirisa tekućine), najbolje istu odmah iskoristiti kao tekuće gnojivo pri čemu se razrjeđuje sa vodom (1:100), sipanje iste u kanalizaciju nije štetno, a za sisteme sa septičkom jamom i povoljno.

– Iskopati „rov“ od 10-15cm dubine, razasuti fermentiranu organsku materiju (5 cm), nasuti malo zemlje (par cm)

i zamiješati s fermentiranom materijom, zatrpati sa ostatkom iskopane zemlje. Na mjestu ukopane „fermentirane“ materije ne smije se saditi barem slijedeće dvije sedmice.

– Zamiješati fermentiranu organsku materiju sa kompostom u klasičnom komposteru.

Zapažanja…

– Poželjno je prati kante poslije svakog ciklusa

Ova metoda „predkompostiranja“ dobro se “slaže” sa barem dva permakulturna načela:
– ne proizvodi otpad
– koristi mala i spora rješenja

LAB sadržaj kante je povoljnije „zakopati“ u kompost, nego odmah zakopati u tlo.
LAB sadržaj kante NE dodavati u glistnjake u velikim količinama, gliste ne vole „svježi“ LAB, dok u tlo ukopani LAB kad se raspadne privlači kišne gliste.

Ako vam se svidjelo, podijelite sa prijateljima: