ŠTO NA OTOCIMA IMA SMISLA RADITI DOK SE PLANET PREGRIJAVA

Uvodno

Tranzicijska inicijativa TIKO – otok Krk već godinama pokušava uspostaviti neposredniji kontakt i suradnju sa službenim tijelima sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, a vezano za pripreme i prilagodbu za nadolazeće krize: klimatsku, energetsku, bioraznolikosti i s njima povezane poremećaje u sigurnosti opskrbe otočana hranom i vodom, te utjecajem na njihovo zdravlje. Ne znamo zašto, ali uglavnom smo nailazili na „šutnju administracije“. Kao da pokušavamo nametnuti neke teme koje su samo nama važne, ali nisu njihov prioritet. Pokušali smo i sa konkretnom listom aktivnosti, ali „šutnja“ se nastavila, s izuzetkom Općine Vrbnik, koja nas je u lipnju pozvala na sjednicu Općinskog vijeća da izložimo svoje prijedloge.

Tijekom II Jadranskog klimatskog kampa u Krku, u organizaciji Extinction Rebellion-a, razgovarali smo o iskustvima suradnje na lokalnoj razini sa sudionicima kampa iz više zemalja. Naveli smo aktivnosti o kojima smo bezuspješno pokušavali razgovarati i surađivati s našim jedinicama lokalne samouprave. Njima se navedena lista aktivnosti učinila korisnom, pa su predložili da ju objavimo kako bi time možda neke druge sredine potaknuli da te ideje iskoriste i realiziraju. Pa evo ideja koje smo predlagali…

PRIPREMA I PRILAGODBA NA „SAVRŠENU OLUJU“

(Savršena oluja = istovremeno djelovanje klimatske krize, gubitka bioraznolikosti i oskudice u vodi)

Polazne pretpostavke

• Znanstveno najavljena zbivanja s klimom, energijom, bioraznolikošću i vodom su prihvaćena i smatraju se glavnim faktorima koji će određivati buduću kvalitetu življenja u zajednici, te su stoga postala prioritet zajednice, ali i prioritet svakog stanovnika.
• Planetarna i lokalna ograničenja se ne negiraju(!) već se prepoznaju kao okvir unutar kojeg lokalna zajednica može dugoročno funkcionirati.
• Osnovne potrebe stanovništva (osobito prehrana) imaju apsolutni prioritet.
• Proces dogovaranja i provedbe mora biti uključiv i široko demokratski, a odabrana rješenja moraju izrazito štititi okoliš i regenerirati ga, te biti pravedna, osobito sa stajališta dugoročnih potreba današnje djece.
• Djeluje se preventivno, jer se sve „nepoznate nepoznanice“ najavljenih promjena ne mogu znati niti kvantificirati, a mogu imati nemjerljive posljedice.

LISTA POŽELJNIH PROJEKATA / AKTIVNOSTI

1. Analiza ranjivosti zajednice na krizne pritiske „Savršene oluje“, s preporukama na čemu se treba raditi, a što treba prestati raditi.

2. Plan upravljanja katastrofama (poželjno osloncem na FAO metodologiju).

3. Revizija postojećih i ko-kreacija novih planskih dokumenata iz perspektive „Savršene oluje“. O znanstvenim osnovama pogledajte nešto više ovdje: 

4. Formiranje „Otočkog savjeta za sigurnost prehrane stanovništva“ koji bi skrbio o poticanju proizvodnje hrane; o zalihama hrane; o provođenju izobrazbe o agroekološkoj poljoprivredi, o čuvanju sjemena, o čuvanju hrane bez rashladnih uređaja (ranjivost na raspad električne mreže); o načinima prodaje lokalno proizvedene hrane lokalnom stanovništvu; … 

5. Okupljanje praktičara za „Karnevalsku ekonomiju“ – više o tome pogledajte na:

6. Studija izvedivosti: „Prenamjena silosa za gotove proizvode na postrojenju LDPE bivše DINE u skladište žitarica za sjevernojadranske otoke“.

7. Sustav lokvi kao dio protupožarne zaštite naselja i kao podrška drugim živim bićima u sušnim vremenima

Znanstvenici su nas upozorili da ćemo se narednih desetljeća morati „naviknuti“ na suživot sa sve češćim i jačim klimatskim ekstremima. Mediteran će posebno biti ranjiv na ekstremne suše i vrućine. To je „idealan“ ambijent za nastajanje velikih požara, kojima Krk do sada nije bio osobito izložen. No, tome prije nisu bili izlagani ni drugi dijelovi svijeta, ali od nedavno jesu (Kanada, Aljaska, Švedska, Sibir, Amazon…), pa nemamo osnova za tvrdnju da se takvi ekstremni požari neće događati i kod nas na Krku. Ekstremne požare često se ne uspijeva ugasiti ni uz dostupnost najmodernijih tehnologija za gašenje iz zraka i uz mnoštvo kopnenih navalnih vozila. No, sjetimo se da sva ta moderna tehnologija funkcionira samo uz pomoć fosilnih goriva! Fosilna goriva su pri kraju zaliha (neobnovljiva su) i u doglednoj budućnosti svakako ćemo ostati bez njih, ali ne i bez klimatskih ekstrema! K tome, Hrvatska je, kao i cijela EU, potpisala da će do 2030. godine prepoloviti sadašnju potrošnju fosilnih goriva, a do 2050. ih potpuno napustiti (mada klimatolozi traže potpuno napuštanje FG-a do 2030.!). Kako ćemo braniti naša naselja i okoliš od ekstremnih požara bez zračne i zemaljske tehnike pogonjene fosilnim gorivima?!

Klimatolozi smatraju da će se na našem području godišnje količine oborina osjetno smanjiti, ali ipak ne dramatično. Problem ćemo imati zbog neravnomjernog rasporeda godišnjih oborina. Zato bi kišnicu trebalo hvatati i skladištiti tijekom kišne sezone, da bismo vodu imali i tijekom sušnog dijela godine. Protupožarna obrana naselja i drugih sadržaja bez raspolaganja s mobilnom tehnikom na fosilna goriva mora se unaprijed dobro isplanirati. Prije svega je potrebno imati dovoljno protupožarne vode relativno blizu objekata/prostora koji se štite. Tome može poslužiti strateški osmišljen sustav lokvi u kojem će se oborine nakupljati tijekom kišne sezone. Lokve oko sebe mijenjaju mikroklimu na način da smanjuju efekte suše na biljne zajednice (manje lakozapaljivog raslinja), a služe i kao pojilišta za domaće i divlje životinje. Sustav lokvi stoga može imati više namjena: da bude skladište protupožarne vode u blizini objekata/prostora koji se brane od požara, da smanjuje požarno opterećenje bliskog okruženja zbog više raspoložive vlage okolnom raslinju, da sprječava pomor životinjskog svijeta zbog dugih suša, a mogao bi se koristiti i za komunalnu proizvodnju električne energije – postavljanjem plutajuće fotonaponske elektrane, čime bi ujedno bio značajno smanjen gubitak vode evaporacijom. S modernim građevinskim strojevima pogonjenim fosilnim gorivima sustavi lokvi se mogu relativno lako realizirati. No, treba biti svjestan da je smanjivanje dostupnosti fosilnih goriva već počelo, te će svako odgađanje realizacije projekta za sobom povlačiti poskupljenja, pa bi s protekom vremena cijela zamisao mogla postati neprovediva. 

Potencijalni partneri: JLS-e, građevinske tvrtke, vatrogasne jedinice, biolozi, stočari, lovci…

8. Kultiviranje krajobraza da bude jestiv, ljekovit, bioraznolik i lijep  

Većina hrane koju kupujemo u trgovačkim centrima i lokalnim trgovinama proizvedena je izvan otoka, metodama industrijske poljoprivrede, a distribuiraju je kompanije kojima je osnovni poslovni motiv ostvarenje profita. Ako neko prodajno mjesto ne ostvaruje očekivani profit, to prodajno mjesto se zatvara, bez obzira na posljedice za lokalno stanovništvo. Dakle, hrana – naša osnovna potreba – u potpunosti je prepuštena zakonima tržišta. Briga o sigurnosti naše prehrane nije u opisu poslova nijedne otočke institucije. Zato upozorenja iz sustava UN-a da je svjetski sustav opskrbe hranom u procesu urušavanja iz više razloga (utjecaj klimatskih ekstrema na urode, ratovi, gubitak plodna tla i polinatora zbog korištenja agresivnih poljoprivrednih metoda, stočarstvo i s tim vezane emisije metana, ovisnost cijena hrane o cijenama fosilnih goriva čije su zalihe na izmaku, itd), ne rezultiraju promjenama politika i praksi – ni lokalno, ni šire.

Kako bez hrane ne možemo, a Hrvatska oko polovice svojih potreba u hrani uvozi, ne smijemo si dopustiti „luksuz“ da zadovoljavanje te osnovne potrebe gotovo potpuno ovisi o vanjskim okolnostima. Trebat će nam godine organiziranih napora da povratimo samodostatnost u proizvodnji hrane kakvu je otok Krk u prošlosti imao. No, nešto se može početi raditi odmah. Parkove, javne površine, okućnice i druge površine možemo uređivati tako da na njima sadimo jestive i ljekovite višegodišnje kulture. Gdje se steknu uvjeti za to (redovita briga), mogu se saditi i jednogodišnje povrtne kulture. Ovo treba biti široka društvena kampanja. Bitno je da svuda oko nas bude neke, odmah i svima dostupne, hrane. Opskrbni lanci o kojima sada ovisimo mogu iznenada prestati funkcionirati, pa moramo moći barem ublažiti i usporiti efekte takvog šoka na našu prehrambenu sigurnost. I naravno, treba saditi kulture koje će moći izdržati očekivane klimatske ekstreme.

Potencijalni partneri: škole,  vrtići, ustanove za skrb o starijim osobama, sportske i druge udruge, rasadnici, komunalne službe, JLS-e, volonteri…

9. Skloništa od vrućine 

Medicinska struka zna da pri temperaturi 35°C i uz vlagu ≈ 100% (pri dužem ljetnom pljusku), čak i zdrava osoba može umrijeti za nekoliko sati ukoliko se ne može rashladiti. 6500 radnika umrlih u Kataru prilikom izgradnje stadiona za Svjetsko prvenstvo u nogometu su tragična ilustracija opasnosti od ekstremnih vrućina, kakve mijenjanje klime donosi i u naše krajeve.  

U vrijeme toplinskih udara koji traju više dana, svi rashladni uređaji rade maksimalnom snagom. Raširena je pojava da tada uslijed preopterećenosti dolazi do raspada električne mreže. Ako u takvim okolnostima bolesne ili starije osobe nemaju mogućnost da se negdje sklone od vrućine, to za njih može završiti smrtnim ishodom (u Francuskoj je u ljeto 2003. g. tako stradalo 15000 ljudi). Tamo gdje postoje podzemna „atomska skloništa“ ili podzemne garaže, treba ih pripremiti da mogu poslužiti kao skloništa od vrućine kod toplinskih udara. Tamo gdje toga nema, treba odabrati odgovarajuće lokacije i izgraditi namjenska podzemna skloništa od vrućine (kratki tunel u nekom uzvišenju unutar naselja). U svakom slučaju, takva skloništa moraju biti pripremljena tako da mogu funkcionirati bez vanjske električne mreže. Izgradnji skloništa od vrućine treba pristupiti čim prije, jer se dinamika mijenjanja klime ubrzava zbog globalne nesposobnosti država da se dogovore odlučne mjere na smanjivanju emisija stakleničkih plinova. Da podsjetimo, mi sada osjećamo efekte klimatskih promjena koje su nastale zbog emisija stakleničkih plinova učinjenih do prije cca 25 godina. Ono što nam slijedi, i što više ni na koji način ne možemo spriječiti, su klimatska pogoršanja od emisija koje su se dogodile od prije 25 godina do danas. U tom razdoblju globalno gospodarstvo je udvostručeno, a fosilnih goriva je u zadnjih 25 godina potrošeno više nego u svih prethodnih 150 godina industrijalizacije zajedno!     

Za širu populaciju važno je da se kod toplinskih udara mogu skloniti u hlad, pa je na svakom mjestu gdje povremeno boravi više ljudi (autobusni kolodvori, nogostupi, i sl.) potrebno predvidjeti neki vid zaštite od izravnog sunčeva zračenja (drveće, visoko zelenilo, pa i zamjenu asfaltiranih površina podlogama koje manje upijaju zračenje). 

Potencijalni partneri: JLS-e, građevinske tvrtke, civilna zaštita, medicinske ustanove, krajobrazni arhitekti…  

10. Projekt „Biblioteka sjemena“ (obično se realizira u postojećim knjižnicama) – kao potpora praksi čuvanja i razmjene lokalnog sjemena.

11. Projekt „Banka vremena“ – Rašireni i dobro razrađeni koncept za razmjenu vještina, usluga i znanja bez izravne naplate, jer je sredstvo razmjene vrijeme.

12.  Projekt „Pravilnik o zaštiti na radu u vrijeme toplinskih udara“ – Kod visokih temperatura i visokog sadržaja vlage u zraku čak i zdravi ljudi mogu kolabirati, pa i umrijeti (podsjećamo na 6500 radnika umrlih u Kataru). Ne smijemo dopustiti da se nešto slično dogodi kod nekog narednog toplinskog udara našim sugrađanima zaposlenima u turizmu (primjerice: kuhari, konobari, pomoćno osoblje i sl.), kao i na drugim radnim mjestima. Znamo da će toga biti sve više i sve češće. Ne mora svaka usluga biti dostupna gostu ni poslodavcima i na temperaturama iznad, primjerice, 40°C. Na tu okolnost gosti trebaju biti upoznati još kroz promotivne materijale.

13. Edukacija za profesionalno i izabrano osoblje JLS-e o utjecaju „Savršene oluje“ na život zajednice – na njenu ekonomiju, opskrbu, okoliš, komunalnu i društvenu infrastrukturu, povezanost sa bližim i daljim okruženjem. Navike i vrijednosti koje treba razvijati, kao i one koje treba napustiti.

14. Organiziranje i sufinanciranje „PDC-a“ – „72 satnog tečaja za permakulturni dizajn“. Polaznicima daje jako korisna i potrebna znanja za jačanje samodostatnosti i otpornosti – kako osobne, tako i one u zajednici. 

15. Projekt (ili zadatak za diplomski rad) „Prijedlog koncepta lokalne valute za otok Krk“. Ovo je u svijetu vrlo raširen koncept poticanja lokalne proizvodnje i razmjene osnovnih roba i usluga, kojim se odupire monopolu velikih banaka i velikih trgovačkih lanaca, kao i ovisnosti o njima:

16. Projekt (ili zadatak za diplomski rad) – koncept za osnivanje „Povjerenstva za zemlju JLS-a“ po modelu Community Land Trust. U svijetu to je vrlo često korišten koncept upravljanja nekorištenim zemljištem i drugim nekretninama unutar JLS, a u svrhu rješavanja lokalnih potreba, posebice prehrane stanovništva i stanovanja. Ovdje bi se moglo povezati neke naše tradicionalne prakse iz prošlosti s uspješnim modelima u svijetu. 

17. Projekt (ili zadatak za diplomski rad) formiranje „Skupštine građana“. Europski klimatski pakt i udruženje velikih europskih i svjetskih civilnih udruga ECOLISE preporučuju ovu formu dogovaranja o vitalnim potrebama zajednice zbog vrlo dobrih dosadašnjih iskustava.  Vitalne potrebe zajednice su nadstranačka tema, pa je najpravednije kad se te potrebe razmatraju uz sudjelovanje što objektivnijeg presjeka lokalnog stanovništva. Zato se članom „Skupštine građana“ postaje slučajnim izborom iz bazena statistički relevantnih lokalnih društvenih skupina.  

18. Projekt (ili zadatak za diplomski rad) formiranje „Vijeća staraca“. Ovu drevnu praksu se sve češće oživljava, osobito zato što se izgubila praksa dugoročnog planiranja (razmatranje interesa i potreba sedam generacija) zbog četverogodišnjih izbornih ciklusa. Stari ljudi pamte što je funkcioniralo u prošlosti, a što ne, pa uz svoje radno i životno iskustvo, te uz manje vlastitih poslovnih i/ili političkih ambicija, mogu strpljivije i hladnokrvnije razmatrati važnije planove i odluke zajednice. Poznato je da se u vijećima i skupštinama izglasavaju planski i drugi dokumenti a da ih mnogi članovi nisu ni pročitali. Članovi „Vijeća staraca“ imaju više vremena posvetiti se tim dokumentima, razmotriti ih iz različitih specijalističkih kutova i obrazložiti svoj zajednički savjet, što je puno bolje od izglasavanja na slijepo.  

19. Mapiranje svih privatnih i komunalnih šterni za kišnicu. Prikupiti podatke o njihovim skladišnim kapacitetima i tehničkoj spremnosti za korištenje. Preporuke iz analize stanja šterni i izračuna približnog stanja zaliha vode u šternama mogle bi biti dragocjen ulazni podatak pri planiranju jačanja otpornosti u pogledu sigurnosti opskrbe vodom – na rizike prekida opskrbe iz vodovodne mreže zbog raspada električne mreže, tako i zbog ekstremnih suša.

20. Analiza ranjivosti tlačene kanalizacijske mreže na višednevni raspad električne mreže, kao i procjena tehničkih, higijenskih i zdravstvenih reperkusija takve situacije.    

Ova lista od dvadesetak poželjnih projekata/aktivnosti sačinjena je u proljeće 2023. godine i nipošto se ne smije razumjeti kao neki zgotovljen „paket“. Svaka sredina ima svojih specifičnosti. Ovdje naročito nedostaju projekti/aktivnosti iz domene skrbi (za zdravlje, za mlade, za stare, za nemoćne, za sigurnost, za izobrazbu, za šume, za tlo, za vodu, za more…), a koje će s odlaskom fosilnih goriva ponovo isključivo ovisiti o tome kako će se na tome organizirati lokalni stanovnici. 

Dakle, ova lista je svojevrsni poticaj za razmišljanje lokalnim zajednicama i stanovništvu kako da se pripremi i prilagodi za življenje u novim okolnostima koje još uvijek uglavnom ignoriramo, mada se pouzdano zna da ih ne možemo izbjeći. Era lako dostupnih i jeftinih fosilnih goriva neminovno i brzo ide svom kraju. Klimatski ekstremi će se pogoršavati još desetljećima. Već samo ova dva megatrenda daju nam na znanje da je gubljenje vremena sada maštati o raskošnim „razvojnim“ projektima. Sada se treba fokusirati na osnovne potrebe, da bi se održao ŽIVOT.