Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici

63 komentara na forumu Autor: zemljak zadnji komentar: 13/02/2020 08:30 od zemljak

Tko je hrvatski Sepp Holzer? Čije su nas nevolje toliko zabavljale proteklih godina? Tko je doživio udarce kakve bi malo tko podnio, i nakon svakog ustao još jači? Pročitajte priču našeg Zemljaka i sami procjenite je li u nečemu pogriješio, bi li vi na njegovom mjestu nešto napravili drugačije.

Upozoravam kako priča nema sretan kraj, ako se uopće ikad može reći da je kraj. Priča je to koja nas je ponekad rastužila, ponekad baš nasmijala, a iz nje smo mnogo i naučili. Sada vas prepuštam Zemljaku.

25 Ožujak, 2013.

Iako sam više od godinu dana ganjao ovo (i slična imanja), dizajn mi je u povojima, nisam se usudio planirati ozbiljno… Ni ne znam čime raspolažem zapravo.
Ali ne mogu izdržati a da vas ne žicam poneku ideju, bubu u uho. Evo otprilike o čemu se radi:

Crveno: granice središnjeg dijela imanja.
Svjetloplavo lijevo: potok koji ponire i slab izvor preko puta.
k- kuća katnica, cigla
malim slovima- postojeće stanje; VELIKIM- planirano
Plavi kružni oblici: potencijalna jezera (točan položaj odrediti nakon utvrđivanja ‘ključne linije’).
Točkice izmđu jezera: cirkuliranje vode
Svijetloplavo kod jezera: pročiščavanje otpadne i potočne vode.
Tamnoplave mrlje uz cesticu: vjerojatno vlažno područje, budući da je najniža točka terena.

MOJ POKUŠAJ SURADNJE SA PRIRODOM, TEHNIKOM I LJUDIMA

-LOKACIJA: Centar svijeta. . 120km od doma. 1,2h jurnjave
-cca 200mnm. Brdo između dvije neplovne, čiste i relativno hladne rijeke .
-Relativno blizu autoceste, i 2 magistrale te željezničke pruge.
-Blizu je turističko naselje (apartmani), i kartirane biciklističke staze.

-Imanje u 3 cjeline. Sjeverno: 1 hektar šume i pašnjaka, graniči sa državno šumom, između šumskog puta i makadamske ceste.
Sredina, glavnina: 14ha svega
Jug: 4ha šume i pašnjaka. 500m od rijeke (40m visinske razlike)

POSTOJEĆE STANJE

20 god. zapušteno (ali i netretirano kemikalijama).
4 kuće (1 katnica, novija. 1 drvena, trula. 2 prizemnice napuklih zidova i plafonom od trske) + 1 štala/svinjac (betonski kvadri) + 1 štagalj (drveni)
Ne pretjerano zarašteno zemljište. Susjedi kosili teškim strojevima.
Divlje životinje (zec, lisica, srničica..)
-Potok koji ponire. Jak zimi, slab ljeti.
– Izvor vode preko ceste (makadamske), dva potencijalna izvora na sjeveroistočnom dijelu imanja. Arteška voda na 80m dubine.
-HEP električna mreža prelazi preko imanja, ali nema priključak. -Vodovodne mreže nema. -Telefona nema. -Kanalizacije nema.
-Društveno zapušten kraj. Posljedice rata. Pretežno starije stanovništvo. Ljubazni ljudi, kažu- i pošteni. Imaju dobru rakiju.-

Negativnosti: Sjeverni (uzvodni) susjed konvencionalni poljoprivrednik. Treba češće analizirati vodu iz potoka, i pročistač.

KORISNICI

Obitelj sa 2 djece (kćer 10god, sin 1,5 god). Kćer voli jahanje. Sin voli sve, čak i traktore. Mama voli trčanje. Tata bi se hitno preselio na imanje, mama ni čut’.

ZLU NE TREBALO: sakriti se od propadajuće civilizacije, nužna samodostatnost.

ŽELJENO STANJE tj. PLAN

U roku 1-2 godine: Analiza tla i vode. Posaditi najsporijerastuće i uzgajati nezahtjevne jednogodišnje biljke za osobne potrebe. Ako kuća za stanovanje ostaje, staviti stolariju i obložiti slamom. Kompostni wc, i biljni pročistač otpadne vode. Skupljanje kišnice. Riješiti struju (fotonapon, vjetrenjača i/ili turbina u potok).
Legalizacija nelegalnih objekata koji ostaju. Rušenje suvišnih (?)
Znatan uzgoj biljaka za zelenu gnojidbu, uz nešto začinskog, repelentnog i ljekovitog. Zbližiti se sa susjedima i upoznati okolinu i prirodne pojave.
Jedno polje izorati i posijati djetelinu, jedno pokušati kultivirati bez oranja.
Pokušati naći lokalca koji može održavati i nadgledati.
Uzgoj gljiva?
Kompost u sjenovitom dijelu, relativno blizu kuće? Koristiti za grijanje kuće.
Pri dužim boravcima na imanju, iskombinirati druženje sa prijateljima uz eventualno pokoje predavanje za susjede (pokušati utjecati na konvencionalca da se okrene ekološkom uzgoju).
Možda organizacija permablitza.
Izgradnja barem jedne akumulacione raketpeći za  stambeni objekt. Treba još i za gostinjsku kuću, salu i radionicu/skladište.

U roku 5-6 godina: pretežno po permakulturnim načelima uređena barem polovica središnjeg dijela imanja, uključujući izgradnju 2-3 jezerca i protok vode između njih (williasmove pumpe?). Barem jedno jezero prikladno za uzgoj riba, barem jedno za plivanje.  Predvidjeti mogućnost natkrivanja dijela ili cijelog jezera (plastenik?), uz (prirodne) grijače plićih dijelova.
Zasađena živa ograda svud okolo.
 Daljinsko upravljanje navodnjavanjem, video-nadzor?
Uređeni postojeći voćnjaci. Moguće prorjeđivanje postojeće ‘plantaže’ divlje lijeske, kako bi se napravilo mjesta uz lijevo jezerce za zahtjevnije biljke.
Zasađeni prikladni vrtovi i ‘šume hrane’ u zoni 1 i 2.
Barem jedna terasa-vrt i nekoliko uzdignutih gredica.
Zatrpavanje donje tri zgrade do razine iznad krova tj. do razine ceste. Te zgrade u podzemnom dijelu služile bi kao skladište hrane, spremište alata, preradionica, radionica… A iznad njih podignuti staklenike?
Smokve, bademi i sl. na južnu stranu novonastale padinice, ili uz jezerce, ili svuda pomalo?
Uzgoj sve biljne hrane za osobne potrebe, eventualni višak prijateljima i familiji..
Nepravilan drvored kestena i sl. + niže raslinje uz južnu stranu cestice koja dijeli imanje. Eventualni zaklon/ vjetrobran za životinje na pašnjaku, hrana, sjenilo za parkirni prostor, zaklon od istočnog sunca zbog mraza, a da ne baca sjenu na gornji dio zemljišta.
Zasaditi živu ogradu koja stvara posebe odjeljke unutar imanja (npr za kokoši itd).
Pčele.
Možda koncert/festival normalne glazbe ili poučnih filmova… Društveno obogatiti kraj. Knjižnica / otvorena zbirka knjiga i časopisa ekopoljoprivredne itd. tematike.
Korištenje izdvojenih zemljišta kao pašnjaka, za ogrijevno drvo, pobiranje humusa, kamp?
Egzotično voće uz srednje jezero, u zavjetrini

U roku 5-10 godina: (ako bude prikladan ‘lokalac’ i ranije) uzgoj životinja: perad, svinje, koze, kunići (?) Uzgoj eko hrane za tržište. OPG ili zadruga. Prerada.
Prodaja el. energije. Iskorištavanje ponora kao dizalice zraka za grijanje/hlađenje.
Možda održavanje prezentacija itd. za školsku djecu?

U roku 10-15 god.: zaslužena penzija, preseljenje, konji vrani..
Ostaviti dovoljno “neiskorištenog” prostora za buduće vrtlarske eksperimente itd.

Nesvrstane mogućnosti:
-Ostaviti jednu kuću za goste, ili štalu koja je na dvorištu preurediti u neku salu.
-Sportsko (travnato i sa drvenim podom za npr košarku) + dječje igralište
-Trim poučna staza oko imanja, šetnica,
-Botanički nazivi i opis uz biljke
-Natkriveno dvorište izeđu gornjih zgrada (staklenik?)
-Komuna?
-Dio šuma ostaviti nedirnuto i dostupno divlji životinjama, a nedostupno pitomim. A negdje obima dostupno?
-Oko staklenika listopadno drveće, zbog ljetne sjene
-Na dijelovima udaljenih šuma polu-plantaže oraha i sličnog
-Jama u koju ponire potok- klima uređaj (ljeti hladi, zimi grije, temperatura zemlje?)

09 Svibanj, 2013 .

javno se ispričavam Majci Prirodi što mi je kroz neku polutku primozga prošla ideja da betoniram nasip.
Naime, bager od 8 tona je ugazio 4m širok nasip na potoku. Bio sam ponosan kako sam procijenio protok, i stavio odgovarajuću cijev 1m niže od vrha nasipa. Nasip je bio cca 2,5m visok. Napravio sam preljevno korito na vrhu 0,5m široko (daske), i posijao bilje za stabilizaciju.
Napravilo se lijepo jezero (zahebavaju me mobiteli pa nemam slike). Nisam očekivao toliko vode sad, po svim pravilima bi potok sad već trebao polako presušivati, a ja imati vremena za doradu. Ali napadalo kiše…
I, po kazivanju susjeda, oni su nizvodno bili radili (lopatama) puno uži nasip koji je izdržavao godinama.

Moja teorija je da se nasip razmočio i skinulo mi ga je 2m širine, 0,5m dubine (tako kaže susjed Ćuka). Odnijelo komad cijevi.. Ćuka misli da je krivo korito, jer da ga nije bilo, voda bi se ravnomjerno prelijevala..

U drugom pokušaju namjeravam staviti širu cijev, možda niže, i zaštititi nasip nečim kao ter-papir (smola ili bitumen, ono za terase). Na to naslagati kamenje, pa nabacati zemlju, možda i nikne nešto između…

Imate li, molim, kakvih savjeta?

Inače, sjeverni susjed, ‘konvencionalac’ iz naše priče mi je posjekao veliki komad hrastove šume, nije jadan znao gdje je međa, Ćuka procjenjuje štetu na 100-200000kn, taj se razumije u međe i drveće. Nije mi toliko ni do hiljada, koliko do drveća i sjevernog vjetrobrana.
Čime da ga gađam? U pravosuđe ne vjerujem.

Napravi odliv u drugo jezero ili kanal u zavisnosti od konfiguracije terena.Gadjaj ga da ti vrati drva pod ‘pretnjom’ suda. Možda i dobiješ nešto…Može da postane veliki problem ako se siledžije po okolini navuku da mogu da ti rade šta hoće. Teško je tu naći granicu, pokazati da nisi jajara a opet ne ući u neku trajnu zamornu zavadu.

Dzionik

taj potok  je najniža točka terena, ali mislio sam pumpati vodu u drugo jezero (srednje, vidi se na slici gore. To jezero bi trebalo hvatati i svoju ‘keyline’ vodu), pa iz njega kanali za močenje…

Na tom potoku sam bio namjerio samo iskopati rupu, ali na dan D je bagerista zagrebao po kamenju na pola metra dubine, i nema dalje. Pa smo natabali nasip. Podcijenih i Prirodu i inžinjersku struku, dobro sam i prošao.

P.S. jedva čekam da j. m. siledžijama. baš se veselim tome, možda nije permakulturno, ali baš mi se nakupilo kroz život…

Prelijevno korito možda nije trebalo ići preko nasipa, nego pored, preko “starog” tla tj. livade, ako je moguće. Tako bar tumači Lawton. Slažem se da bi u tom koritu mogao biti uzrok problema, voda mora prelijevati preko čim šire, čim horizontalnije površine tako da nema brzinu koja radi štetu.Mislim da si mogao i umjesto prelijevnog korita staviti širu cijev. Pretpostavljam da je funkcija one 1m niže od vrha da pomalo ispušta vodu iz jezera i navodnjava tlo ispod? Sa dvije različite cijevi bi možda postigao da u sušnim mjesecima donja, koja je tanka, pomalo ispušta vodu iz jezera, a u kišnim gornja, do koje se maksimalno voda smije dignuti, vrlo brzo ispušta vodu u nastavak potoka, i ta mora imati kapacitet veći od brzine kojom se jezero puni.Možda sam krivo shvatio kako to izgleda? Slike bi bile od velike koristi…

Nikola

nemam što navodnjavati ispod jer su sva polja i vrtovi iznad.
Za preljev po staroj zemlji mi je bilo palo na pamet, ali sam zanemario ozbiljnost posla.
Cijev je trebala služiti za usmjeravanje  jakog mlaza na turbinu i eventualno RAM pumpu.
Korito sam bio obložio sa svih strana daskama i zabio… mislio sam da neće proderati. Žurba i nepromišljenost!

U drugom pokušaju dolje (na pola metra visine, tj. na ‘staru zemlju’) ide debela cijev koja se zatvara tek kad se očekuje suša, da se spremi zaliha.
Hidroelektrana može biti i protočna. U sredini ostaje uska cijev za mlaz. Preljev okolo.
Bagerista nudi neku rabljenu armiranobetonsku, relativno tanku ploču.. možda bih to stavio da mi ne moči zemlju.. pa to je reciklirani materijal, to može, ne?

23 Svibanj, 2013.

Na slici je Gornje jezero- koje će hvatati vodu iz okolice, dobivati višak kišnice sa krovova, pročišćenu sivu vodu, i višak iz donjeg jezera.
Služit će kao akumulacija vode za navodnjavanje nižih polja i vrtova, kao akumulator topline, ribnjak, pojilo za stoku, a možda i kao kupalište/klizalište.

Istočno je šuma (Lipa, brijest, cer..) koja će se uz obalu vjerojatno posjeći.
Južno će biti nasip- masivni hugelkultur, niže raslinje , da ne ometa ‘suntraping’
Sjever-Zapad ide u terase sa kanalima za usmjeravanje viška vode u jezero i sa humcima- uzdignutim gredicama.

Većinu drveća u sredini jezera (plavo pofarbano) -hrastovi, divlje jabuke i trešnje- namjeravam spasiti presađivanjem, a ostavio bih jedan otočić gdje je drveće najgušće.

Na sjeveroistoku unutar jezera (ovisi o vodostaju) imam hrpu mladih lipa. To će se presaditi, možda kasnije, i produbiti jezero.
Ako je netko zainteresiran za sadnicu lipe- tu sam.

Iskapamo humus, premještamo ga na terase.
Nejednake dubine. Na jednom dijelu ćemo pokušati iskopati 2 m dubine- nadam se nalazištu gline.
Voda bi trebala cirkulirati i prozračivati se po kamenju nizvodno, možda se vraćati u donje jezero… vidjet ćemo još.

Molim primjedbe, prije nego mi se i ovo sruši:) Slobodno dođete i uživo na uvid, pogotovo Nikola koji je vizualni tip:)

Nisam još siguran u redoslijed akcija… da li prije angažirati bager za terasiranje, i kako bi to išlo.. ili da kasnije možda i ručno kopamo. Eh, da mi je Lawtonov iskusni bagerista…

Za brtvljenje/ojačanje nasipa bih volio isprobati onu predloženu metodu sa jutom i lanenim uljem

06 Lipanj, 2013.

Vijesti sa imanja: Po metodi ‘problem je rješenje’ srušenu šumu pretvaram u prednost: izvući ću novce, a baš sam bio mislio gdje bih mogao zasaditi orahe, kestene, paulovnije.. eto mi mjesta.

+ulovio sam golim rukama srničicu (bila je valjda 1 dan stara:) pa je pustio.
+pojavili mi se medvjedi u okolici

evo jedna slikica propalog jezera, samo za našeg Nikolu, ne vidi se baš puknuće- ali i bolje jer me sramota.
I trebat ću utabati mulj kojim je obloženo, sve je raspucalo i sastrane po obalama.
Lijevo je ‘uzdignuta gredica’- zatrpano drvlje.
imam i sliku laneta ako vas zanima:)

24 Srpanj, 2013.

znate onu izreku: ‘kad na vrbi rodi grožđe’… e pa rodilo je:) imam grožđa i na lipi i na jeli.

Rodile su i trešnje na trešnji, i višnje- to sam zakasnio pobrati.
Šljive one žuto-crvene (ciburi, džanarike.. kažu da obične šljive ne uspijevaju tamo) su u rodu.
Imat ću i viška jabuka (neka srednje rana stara sorta, čini mi se. zaboravih slikati)- pa ako nekom trebaju, slobodno si dođe nabrati.
Neću stići to sve preraditi.

Krećemo u sređivanje kuća. Rabljeni prozori i vrata (potražujem sa izo-staklima).
Prvi put sam prespavao sad, bez prozora, smrzo se. Našao na katu kutiju ‘trenutnih mina’ i miša. Nisam prije ni provirivao tamo.
Ispalo je da su sve zgrade prije ’68 slikane, nije trebalo ništa ni legalizirati.
Naručio sam tvrdo baliranu slamu, ide kao fasada. Omotam je mrežicom. Horizontalne rubove četvrtastih bala učvrstim daskama, mislim da ću ipak uobičajeno žbukati (vapno, pijesak). Ne da mi se sad gubiti vrijeme/igrati sa glinom (tražiti pravu vrstu, čistiti, miješati, istraživati kako to nanositi uopće, a kuća ima kat+potkrovlje , krpati napukline… to ću drugom prilikom, obećajem.)

Zvao sam HEP da mi puste struju. Treba samo prikopčati odrezanu žicu. Kažu da sm novi vlasnik, pa se ne priznaje da je tu instalacija od prije. cca 10000kn za priključak 5,8kW (što bi trebalo biti dosta ze neki cirkularić).
Zvao sam i one nove ponuđače elektrike, ali to je neka prevara, ti ništa ne proizvode to mi je jasno.. ali da ne mogu ni prikopčati žicu…
Inače, solare i vjetrenjače stavljam u svakom slučaju, ali sam im se nadao prodavati struju. A želim si i trofaznu da mogu tiho frezati itd.
HEP ima 15ak stupova posred moje zemlje, sad ću ih lijepo zamoliti ili da ih maknu, ili da me spoje uz neku normalnu naknadu.
Ili sam spojim. Imam i ja probirštift. Pa neka se čude koliki su gubici, i gdje. Da ne znam kud to vodi, veselio bih se ‘liberalizaciji tržišta’.

Slijedeći mjesec idemo kopat novo i produbljivat/popravljat postojeće jezero (na nasipu raste grah, iz zdravice uz malo šampinjonskog komposta, slika dolje)- pa ako je netko na godišnjem, može doći po iskustvo, ili snimiti filmić ko Lawton.
Izvor i potok presušili, vode u jezeru ima ali se bojim da će se umočvariti uskoro. Žabe sretno skaču.

I izdvojeni komad šume su mi napali štetnici- susjedi. Samo 6 bukvi za sad. Nisu znali da sam i to kupio, mislili su da kradu od bivšeg gazde- njihovog rođaka. Gorenavedene trenutne mine će poslužiti za preventivu:)

Približava mi se asfalt, i iako ga ne volim, bit će koristan za smanjenje prašine. Turisti masovno jure na Mrežnicu tuda, iako je tu hladna i zabačena.

Na hugelkultur gredici imam takv megamix svačega u djetelini, da ni srne nisu ništa našle (još). Najbolje uspijevanju tikvice i karfiol. 2 slike dole.

Karagane su mi većinom pocrnile (stabljika), 10% mi se posušilo. U ZG mi se dobro drže sve koje nisu pojedene. (??)

19 Kolovoz, 2013.

Prvo jezero/drugi pokušaj (slika dole). Sad se nadam da sam precijenio Prirodu. Cijev je fi 800. Prošli put sam je podcijenio, i sad kad smo izvadili prijašnju plastičnu cijev uvidjesmo da ju je bager nagazio i još smanjio protok. Uzeo sam sad betonske cijevi (4 kom 900kn), a možda sam mogao užicati ostatke onih rebrastih, od kanlizacije.
Smjestili smo ih mrvicu poviše ‘stare zemlje’ tj. na 10ak cm friško nasute iznad utabane nekopane i sad opet strepim od bujice.
Nisam tako planirao, sad je gornji rub cijevi nekorisno previsoko, jer ne bi smjela razina vode biti mnje od 70ak cm do ruba.
Bagerista je još manje sad sabijao zemlju, bojeći se da ne slomi i ove cijevi. Uvijek me nešto dekoncentrira, pa neka žurba…

Odustao sam od onih rabljenih betonskih ploča, i pokušat ću sa jutom. Slika dole. Ali nisam je natopio lanenim uljem, jer sam se sjetio da imam viška laka za parkete. Na to ću još nametati paprat, i nadati se da neće probiti par godina, dok se ne slegne i stvrdne nasip, pa postupno zatvaramo cijev…
Lucerna već niče i stabilizira površinu. Nabacat ćemo kamenje u nizvodno podnožje, i posaditi par vrbi. Drš’te fige.

Osim rekordnih tikvica u džunglastoj visokoj gredici, iznenadila me lubenica. Nism ni znao da smo i nju posijali.. Slika priložena.

Kućim se pomalo. Prespavao sam par puta (dečki iz susjedstva su očistili kuću za nemale novce, ali su se i nagutali prašine).
Nedavno sam spavao na Zavižanu u šatoru, bez frke. Ali ovdje sam u kući, u šatoru i vreći za spavanje, debelo obučen, i još se pokrijem preko glave da izdržim zimu! A po noći je tišina savršena. Ležim ti ja tako u opisanim prilikama, i tiho se nakašljem- a susjedovi psi udaljeni 1km počnu lajati zbog iznenadnog zvuka:)

I zadnji Ginko mi je uvenuo, ali zbog suše. Nisam ga posjetio u kritičnim trenucima, i ode. Uvijek žurba… a mislio sam da tamo vrijeme sporije prolazi…

Susjedove koze sve češće navraćaju (lizat opeku), to je neki znak više sile… on je objavio da ih prodaje, možda ih stignem kupiti tj. staviti ogradu oko štale, nabaviti sijeno, psa i angažirati pastira… Ali to bih radije iduće godine (a tad bi možda i štala bila po Holzerovim nacrtima- ukopana itd;)

01 Prosinac, 2013.

trenutna situacija: nasip je izdržao dva-tri tajfuna. Nadam se da ga neću ureknuti. pljuc-pljuc. Još da preživi poplavu nakon otapanja snijega.. kuc-kuc. Imam dvije RAM-pumpe, ali gornje jezero nije još spremno, jer je buldožer u kvaru, bagerista mi se glupira:(
Napravit ću i treću pumpu (2 cola, mrcina;), jer se stvorio nenadan pad iz cijevi. Voda je iskopala rupetinu (druga slika), a mislio sam da je kamenito dno na manjoj dubini… pa ćemo to malo prokopti kasnije.

Luk i češnjak nikli, pa sam ih dodtno pokrio sijenom. Grašak i bob su posijani. Sve u malčiranim gredicama.
Kad bude pogodno vrijeme, dio sadašnje šikare ću i izorati. Kupio sam nedavno traktorić, nije permakulturno, ali puno mi je već pomogao.
Izvlačenje drva i stupova, prijevoz gnoja, lišća i sijena… Teško je to ručno, a za konje i volove još nemam uvjete.

Za proljeće mislim urediti kuću za stanovanje (+ kompostni wc, RMH… sve po Nikolinim nacrtima:), pa će biti spremna situacija za stalnog djelatnika iz udaljenih krajeva. Lokalci su pomalo nestabilni, ali ne žalim se. Ako ima zaintresiranih, dobrodošli ste.
Namjeravam uzgajati kokoši u voćnjaku za početak stalnog nadzora.

Posadio sam 50ak crnih oraha u posječenoj šumi (sa počiniteljem se sudim), sve namazano Holcerovim smradom (nisam siguran da li djeluje na veprove).
20ak starih Veićevih jabuka (razne sorte) su početak šumskog vrta u formi suncohvata (suntrap), unutra ide pokušaj uzgoja povrća za pokrivanje većine osobnih godišnjih potreba moje obitelji. Držite mi fige.

i tako, još neke sitnice su urađene.. moglo se i više da je bolje orgnizacije. Učimo dok smo mladi…

17 Prosinac, 2013.

nešto se počelo micati, zaozbiljno raditi. Nekoliko honoraraca krči uokolo, a i ogromno đubre od traktora/malčera sam pustio da dere- čini mi se da honorarci češće potežu rakiju nego motorku. Gdje ne treba paziti na vrijedno samoniklo, neka radi stroj. Oporavit će se zemlja.
Eh, sad nemam vremena za detaljnije opise, a i nekako ne očekujem salve savjeta od forumaša.. tj. idem na ho-ruk. Što sam do sad naučio, svjesno i podsvjesno- dolazi do izražaja spontano na terenu- fino se sljubljuju moje željice, teorija te iskustvo i izvedba izvođača…
Rijetko što naprave kako sam im rekao:) Tako mi je i sa bageristom bilo, i sa malčeristom.. oni bi sve ogolili. Al, ajde, to je život.

Usporedno sa krčenjem i sadimo, sve u stilu vrtnih šumaraka formiranih u suncohvate.
Na nekim dijelovima granje trpamo u udoline koje će se kasnije zatrpati zemljom= kontrahugelkultur. Možete to imenovati ‘zemljakova nekultura’

 Mislim, zatrpat će se ako bagerista ne smisli neki izgovor. A i krčitelji bi to najradije zapalili.

Nego, pojavio se čovo koji bi tamo živio i radio. Svidjela mu se stara drvenjara. Ja sam prije bio mislio početi sa uređenjem zidane, za osobne potrebe, jerbo je drvena kuća jeziva i meni i djeci.
Drvena može brže biti spremna (prozori, peć, krevet). Ali kad je već diram, pokušat ću je učiniti manje jezivom.
I tu molim vaše savjete. Slike u prilogu.

Unutra sam mislio, a vi kritikujte: štafle na pod, između stiropor, pa osb ploče pa laminat (ne zato jer su zdravi, nego ih imam viška a ne izgledaju loše i nije jako zapaljivo).
Na zidove gips ploče na udaljenosti 2-3 cm od zida (zbog izolacje, a i da mogu unutra strpati instalacije kasnije).
Na plafon gips-ploče, između gredi neka dišuća izolacija (možda vuna, možda konoplja. Kamenu vunu neću, jer nije po feng-šuiju).
Izvana na zidove do 1cm letvice, pa na njih neka ploča (npr. vlagootporna šperploča) da ‘dihta’ a na to okrajci od trupaca (natur, sa kvrgama, za dodatnu izolaciju i prvenstveno, nejeziv izgled)

Neke grede na kući su trule. Kako to sanirati bez rastepavanja kuće? Oguliti do zdravog pa zapuniti mješavinom piljevine i smole?

Imate kakav prijedlog za uređenje cijelog kompleksa (kuće + dvorište) sa slika?
Ja mislio napraviti u sredini bazenčić/akumulaciju vode sa krovova. Srednju zgradu obući u slamu (sniziti krov, jedna voda), to bi bio kokošinjac a kokoši iza u voćnjak).
U dvorište mogu termolabilne biljke (voda_akumulator + možda natkriti prozirnim nečim nekad)
Kako smanjiti opasnost od požara, itd?

21 Prosinac, 2013.

požara se bojim zbog slame najviše. Ljudi pale njive, pobjegne vatra i ćao. Ni meni se ne sviđaju zidane, zato ih oblačim u slamu itd.
Vrata dole idu, da, nije velik izdatak a koristi puno.
Raž mi je trebala niknuti do sad, ali je nisam stigao posijati:(

Struje sad ni nema, sve ustaše odnesli. Buduće instalacije su predviđene za između knaufa i zida, naravno u izolaciju.

21 Studeni, 2014.

Zapravo sam piskarao u konkretnim temama, o nekim segmentima mog poljoprivredovanja…
A šta da vam kažem… bio sam 100% spreman za sušnu godinu. Alkaten cijevi, RAM pumpe (2 komada), benzinska pumpa, cisterne…
I jebiga, svaki dan poplava. Uglavnom, sve je išlo krivo. Poučno je. Pouka glasi- ne se previše zaigrati!

Rezime: Svaki stroj koji se mogao pokvariti, pokvario se više puta. Svaki susjed koji me mogao zajebati, je me. Svaki usjev koji je mogao podbaciti- istrunuo je. Svaka životinja koja je mogla krepati, krepala je u mukama….

Prosinac ’13.
– Malčiranje velikih razmjera. Bio sam sretan što je konačno nešto krenulo. Traktorista me oderao. I izgleda da smo previše toga raskrčili- ove godine je opet naraslo, ne stigneš toliko kositi (između ostalog, i zbog kiše).
Osim toga- morali su ljudi ručno skupljati ostatke grana koje je nabio u zemlju, a ne samljeo.

– Uređenje drvene kuće. Imao sam kandidata za stalno zaposlenje, i život na imanju pa smo požurili urediti jednu prostorijicu. Stepli staru žbuku i plafon, stavili laminat i gips. Popravio prozore (bili bez stakla i truli). Nabavio rabljenu peć, dovezao stari namještaj od doma… Sve, kao, na brzinu da čovjek može useliti. Ali to na brzinu je radilo 6 ljudi i još nije gotovo.
U međuvremenu je ‘čovjek’ dobio otkaz zbog muljanja sa radnim satima. Ali radovi su se nastavili nevjerojatno sporo. Prespavljivao sam tamo ljetos, ali ženi se još gadi.

Zima ’14. – ručno krčenje- piljenje i sječenje sitnijeg grmlja i panjića sa kopačama (krampica, budak).  Opet je sve naraslo na toj njivi gdje sam mislio da će susjed pustiti kozeda održavaju red. U međuvremenu je susjed rasprodao koze zbog više sile. Rezervni susjed sa ovcama je zaključio da bi mu ovce pobjegle, pa sam ga uvjerio da neće, pa i nisu ali je već porasla paprat i ostalo pa ga je bilo strah zmija… Zapelo je i na električnom pastiru- ima susjed struje, ali ne želi prodat’.

Presađivao sam tise i jele (i nešto čempresa i drugih zimzelena) iz pregustih staništa, do ceste za živicu. Malo koja se primila, treba uzeti što mlađe. Posadio par smokvi, iako su bile omotane smrzli im se gornji dijelovi stabljike.

Proljeće ’14.
Češće sam na sudu (zbog srušene šume) i vještačenjima, nego na radovima.
Počele kiše. Skupi unajmljeni orač, spor. Svako malo mu plug zapne o kamen pa ga ravna. Ili pukne, pa ga vari.
I na mom Tomi Vinkoviću smo 2 puta popravljali getribu, varili kučište, 3 puta hidrauliku… Svaki kvar je par dana stanke, a treba hvatati povoljno stanje tla i nekišno vrijeme.

Kupio sam motokultivator od ZG susjeda, kleo se da je u super stanju, to mi potvrdio i serviser kod kojeg popavljam auto godinama…
I taj je više bio po servisima nego što je frezao i kosio. Po 2-3 puta za svaku vrstu kvara.

Izgorila su mi i 2 agregata (ne meni, nego radnicima) i tako dalje, ne želim se više ni prisjećati svega što je izgorilo.
Ali pouka: ne vjeruj trgovcu kad kaže da ide do 3kW, čak ni ako to piše na agregatu.  Agregat koji može goniti više od male brusilice košta 10000kn.

– Nismo stigli pripremiti u proljeće veće količine za povrće. A što smo i posijali, nije niklo.

– Registrirali OPG. Posijali konpolju, zob, lucernu (nije nikla, valjda staro sjeme), buče, raž (trava u mom slučaju guši nju, a ne obrnuto kao što svima funkcionira).

Ljeto- košnja. Više ručno nego strojno. E, da- i roto malčer koji sam kupio (naravno, od susjeda) se isprebijao sav…
Posijali heljdu- ona je divno uspjela. Primjećujem da ne treba gnoj, a na vlažnijem tlu (ili sjenovitijem) puno brže niče. Ali je pokisla nakon žetve pa je i ona istrunula.  U zob nije mogao kombajn, a onda su je povaljali vepri…

Za konpolju saznajem da ipak nije ‘weed’. Treba puuno gnojiti za dobar rezultat. I ne guši baš korov (ambrozija guši nju, bolje da nismo orali). Osim toga, stručnjaaci su mi preporučili pregustu sadnju. Za sjeme ide jedna po kvadratu. 
Izrasle su nejednoliko, nepraktično za kombajn čak i da nije bilo blato.
Ptice su se najele, više nego smo je (ručno) pobrali.  Sad je malo po malo rešetam, odvajam zrno od lišća. Sve ručno, prava eko- proizvodnja. Ne isplati se to.

Jesen.
Još nisam zatvorio zidanu kuću. Za prizemlje imam već godinu dana vrata i prozore, ali nikad vremena.
Posadio sam još 100tinjak crnih oraha, sutra ide 200 lijeski.

Od prošlogodišnje sadnje kruška se jedna posušila, ostalo živi. Beskvama se frču listovi. Crni orasi neki se posušili, neki slabo napreduju (brže rastu oni koji se bore za sunce), neke iskopali prasci.
Ubrali smo nešto divljih lješnjaka. Sićušni su, i ne čini mi se bolji okus od istarskog..
Ubrao 200kg jabuka, octim ih.

Životinje:
Imao sam mladog psa i mačka. Mačka pojeo susjedov pas. Psića pojeo pijetao. Susjedov pas sad ganja kunića koji je neobjašnjivo izišao iz pokretnog kaveza (kunić-traktor). Kunićica neobjašnjivo krepala, a do sad su se trebali razmnožiti ohoho.
Od prve ture dalmatinskih kokoši, preživio samo pivac koji bi ih, po prospektu, trebao nadzirati i upozoriti na opasnost. To funkcionira svugdje osim kod mene. On prvi klisne kad vidi jastreba, a ljude napada (čak i advokate i suce).
Od druge ture, dvije je sredio jastreb, pa smo stavili mrežu na ogradu. Od namjeravanog slobodnog uzgoja- uzmičemo sve više u zatvoreno.
Dvije koze se za sad dobro snalaze, ali su mi premlade za parenje… Neće biti mladih kosaca u proljeće:(
Mislio sam nabaviti i par magaraca, patke guske… ali kako je krenulo, strah me.
Da, i 100tinjak riba sam pustio. Divlji šarani, babuške, karasi.. Ne vidim ni jedne.
Kolonija šišmiša u kući se dobro drži.

Žena ne doživljava kao svoje. Kćer koja obožava životinje, nije pokazala interes ni dok su sve bile žive. Šumarija vuče trupce kroz moje, iako ima državnu šumu na 10m, Upravitelj šumarije je i predsjednik lovačkog društva koje je stavilo čeku i hranilište u moju šumu, pa susjedi misle da je državna šuma pa sijeku…
Pojavili se medvjedi u susjedstvu…

to je više-manje to.

e, i jedan susjed, koji me upozorio na krađu drva se na svjedočenju nije ničeg sjećao. Ni bagerista nije došao završiti jezerce i terase…
Baš mi je drago da ste pitali, da se malo izjadam:)

.

.

Kraj?

63 komentara na forumu Autor: zemljak zadnji komentar: 13/02/2020 08:30 od zemljak