Cilj je napraviti peć za pravljenje biougljena uz jednostavnost izrade, minimum alata, materijala, vremena…

Čemu služi biougljen: https://www.biochar-journal.org/en/ct/2

Potreban materijal i alati

Alati:
Ubodna pila, bušilica, razvrtač (F20mm), dva čekića, sjekač i/illi svrdla (F5-10mm),
Materijal:
Metalne bačve:

• 200L kom.1,
• 60L kom.2,
• dimovodne cijevi F16cm 1-2 kom. visine cca 85 cm
  (ili limene konzerve 5L kom.6)

Izrada peći za biougljen

Mjere opreza:
Opasnost od eksplozije, isprazniti preostali sadržaj bačve ako ga ima, ostaviti čepove otvorene da se izvjetri ako je potrebno prisilno provjetriti sa npr. fenom za kosu, ne rezati brusilicom (visoke temperature, iskrenje) već ubodnom pilom.

Čišćenje unutrašnjosti bačvi – iscijediti preostali sadržaj bačve ako ga ima, oprašiti masne površine biougljenom da veže masnoću (ili nekim sredstvom za upijanje masnoće) biougljen ukloniti krpom, oprati bačvu deterdžentom za suđe. Iscijeđena otpadna ulja odložiti za na to predviđena mjesta. Bačve se mogu očistiti i pjeskarenjem (kod autolimara npr.), a time skinutu i boju sa vanjske strane.

Vanjski plašt

Zbroj površina donjih rupa > površina presjeka dimovoda
Gornje rupe su manjeg promjera i broja od donjih, služe za dogorijevanje plinova.
Za bačve bez šelne poželjno je rupe na plaštu izbušiti prije izrezivanja poklopca, a gornji red rupa mora biti dovoljno nisko da ih rub poklopca kasnije ne pokrije.

Rupe pri dnu bačve su u dva „cik-cak“ reda na razmaku od cca 5 cm, F 20mm.

Donji rub donjeg reda rupa poravnati sa dnom bačve zbog lakšeg čišćenja pepela

Prilikom bušenja rupa probušiti do kraja da razvrtač može ukloniti „špenu“ od bušenja sa unutarnje strane bačve.

Rupe pri vrhu bačve su u jednom redu na razmaku od cca 10 cm, F 20mm

Poklopac

Bačvama bez poklopca sa šelnom izrezati poklopac ubodnom pilom, bačvu zarezati okomito sa novonastalog ruba do gornje rupe. Novonastala „pera“ lagano saviti par milimetara prema unutra da „poklopac“ može „sjesti“.

Za bačve bez šelne poželjno je rupe na plaštu izbušiti prije izrezivanja poklopca, a gornji red rupa mora biti dovoljno nisko da ih rub poklopca kasnije ne pokrije.

U središtu poklopca izbušiti rupu iz koje krenuti rezati ubodnom pilom „trokute“ do promjera dimnjaka i zatim saviti „trokute“ prema vani da mogu držati dimovod.

ili uz malu pomoć limara…

Retorta

Napraviti rupe sjekačem kako bi se moglo sa ubodnom pilom odstraniti gornji dio jedne bačve od 60L (ili sjekačem odstraniti gornji dio) , ako je potrebno čekićima poravnati „nazubljeni“ lim.

Na drugoj bačvi od 60L napraviti rupe sjekačem kako bi se moglo sa ubodnom pilom prerezati bačvu na visini donjeg ojačanja (ostaje otprilike 1/3 bačve) .

Na dnu 1/3 bačve izbušiti par rupa manjeg promjera (5-10mm)

Isprobati da rezani dijelovi bačava dovoljno dobro sjedaju jedna na drugu, „poravnati“ malo čekićem ako je potrebno.

Gorivo, sadržaj retorte

Koristiti vrlo suhi Materijal za gorivo i/ili punjenje retorte (bez kemikalija, boje, ulja i sl. na sebi):
-ostaci sa polja, vrta (štapovi, daske od visokih gredica, oklasak kukuruza, ostaci orezivanja voćaka i sl.)
-drveni ostaci od krčenja grmlja, šume i sl.,
-drveni ostaci sa gradilišta (npr. štapovi, daske od visokih gredica, palete i sl.),
-ljuske oraha, badema, lješnjaka i sl. (u manjim količinama)
-u retortu se mogu staviti manje količine životinjskih kostiju
Ne koristiti: piljevinu, malč i sl. kao i trulo drvo za gorivo ili za punjenje retorte. Nepotpuno karbonizirano drvo iz prijašnjeg paljenja (ako ima…) ne vračati u retortu ali se može koristiti kao gorivo. Ako nije sigurno porijeklo drva (npr. palete tretirane kemikalijama ili ne) može se koristiti onda kao gorivo.

Korištenje peći

Mjere opreza: opasnost od požara: paliti dalje od krošnji stabala, na tlu očišćenom od gorivih tvari u većem krugu oko peći ili na nasipu od zemlje / šljunka (bez gorivih tvari).

Posljedice unatoč zimskim temperaturama, vlažnoj i ne bujnoj travi i povremenim zalijevanjem vodom oko peći.
Ne ostavljati peć bez nadzora.

Nije preporučljivo paliti u urbanim uvjetima između zgrada, zbog „kuhanja“ sadržaja u retorti u dijelu izgaranja imamo gusti bijeli dim sa vodenom parom.

Punjenje retorte

Prvo napuniti veću bačvu retorte (slagati neuredno), odrezati drvo na odgovarajuću dužinu (ako je potrebno) i staviti 1/3 bačvu kao “poklopac”.

Prilikom stavljanja retorte u „bačvu“ okrenuti rupe na retorti prema dole.

Punjenje gorivom

Gorivo dodati između retorte i plašta 200L bačve , slagati okomito da što manje ometa protok zraka.

Na centar retorte staviti papir, a materijal za potpalu na retortu složiti od centra da što manje ometa protok zraka.

U papir se može dodati malo biougljena za poboljšanje paljenja, zapaliti papir sa više strana.
Čekati da vatra uhvati sa svih strana, a onda staviti poklopac i zatim dimovod.

Korištenje biougljena

Biougljen se NE stavlja direktno u tlo, mora se prvo „aktivirati“.

Biougljen se prije uporabe melje i „aktivira“ (naseljava mikroorganizmima i “puni” hranjivima) najbolje dodavanjem u kompost (C/N omjer podloge sa biougljenom treba biti 25-35/1), umakanjem u kompostni čaj, dodavanjem u kantu prilikom predkompostiranja LAB-om (Bokashi), …

Najčešće greške

-predebeli Materijal (max. promjer oko 7-8 cm, poželjno isti iscijepati ako je sa korom) ,
-mokar materijal (dovoljno je npr. da padne kiša na suhe daske)
-gorivo složeno da ometa protok zraka (onemogućen ravnomjerni „silazak vatrenog prstena”)
-neravnomjerni silazak vatrenog prstena (zapaliti sa više strana…)
-pogrešno okrenuta retorta (rupe na retorti staviti na dno vanjskog plašta)

-previše uredno složena retorta (moguća pojava djelomično karboniziranog materijala)
-paljenje peći odozdo (zapaljene treščice mogu pasti prilikom potpaljivanja na dno…)

Biougljen je dobro „skuhan“ ako ima:

• „staklasti“ zvuk kad ga bacamo na hrpu,
• nije bijele površine (bijelo=ušao zrak u retortu),
• nema smeđih površina (smeđe=nije dovoljno „skuhan“).

Svi dijelovi peći, retorta, dimovodi stanu u vanjski plašt tako da se peć uredno skladišti, lako prenosi…

Biougljen je neka vrsta slijednika od “Terra preta de Indio”, dok je Terra preta primjer značajnog utjecaja na okoliš bez uništavanja istog uz istovremeno značajno povećavanje bio raznolikosti. https://www.youtube.com/watch?v=0Os-ujelkgw

Korištenje biougljena:

U uzgoju životinja kao dodatak:
-silaži
-gnojnici: smanjenje neugodnih mirisa (Biougljen ima visoki kapacitet zadržavanja vode 5/1)
-ishrani životinja: poboljšanje probave i smanjenje neugodnih mirisa.
-obrada vode u uzgoju ribe
-dodatak podlozi za uzgoj gljiva

U građevini:
https://www.biochar-journal.org/en/ct/3-The-use-of-biochar-as -building-material
-dodatak žbukama, klasičnim i glinenim:
reguliranje vlažnosti u prostorijama, pročišćavanje zraka, sprječava razvoj pljesni. Može se dodati do 50% biougljena u glinene / vapnene / cementne
žbuke kao zamjena za pijesak.
-toplinska izolacija, porobetoni
-smanjivanje elektro smoga (GSM, wifi, radio signal…),

Kozmetici:
-dodatak sapunima, kremama, kupkama…

Podloga za urbano zelenilo:
– stabla u urbanom okruženju sade se u mješavinu 15% biougljena i kamenja (32-63mm) sa gornjim slojem od 30 cm sa 25% aktiviranog biougljena i šljunka (2-6 mm). Podloga od biougljena: u prometnim kružnim tokovima nešto malo smanjuje buku, filtrira oborinske vode, otpornija je na sabijanje, olakšava rast korijenja, povećava pristup korijenju stabala vodi i kisiku, olakšava rast korijena.
https://www.biochar-journal.org/en/ct/77-Planting-Urban-Trees-with-Biochar

itd. : https://www.biochar-journal.org/en/ct/2

Pojmovi: drveni ugljen, biougljen, aktivni ugljen, aktivirani biougljen.

Drveni ugljen se proizvodi na temperaturi 300°-350° C (v.sl.) kako bi se dobila što veća količina i veća ogrjevna vrijednost, najčešće se prodaje kao gorivo za roštilj. Biougljen se proizvodi na temperaturama 450-700 kako bi se dobila što veća poroznost.

Aktivni ugljen (E 153) proizvodi se karbonizacijom i aktivacijom/oksidacijom ili impregnacijom različitim kemikalijama, najčešće se koristi u raznim filtrima vode, zraka i sl. Aktivni ugljen i aktivirani biougljen nisu isto, aktivirani biougljen znači da je biougljen „naseljen“ mikroorganizmimai i hranjivima.
Proizvodnja biougljena je jeftinija od proizvodnje aktivnog drvenog ugljena i tehnički je manje zahtjevna.

Objavio: Mladen