Zalihe hrane (i ostalog) za mjesec dana

Zimnica, kućne zalihe hrane, zalihe u slučaju nužde, u slučaju katastrofe, rata, nestašice zaliha u dućanima… Koji god razlozi bili za spremanje zaliha, ovo bi svakako trebali uzeti u obzir. Suvremeni način života nas je razmazio, uvjerio da je najpametnije da se naše zalihe nalaze u dućanu. Što god nam zatreba, u bilo koje doba dana, jednostavno ćemo otići u dućan i opskrbiti se.

Međutim, što se događalo za vrijeme nedavnih ograničenja kretanja? Trebale su nam posebne dozvole da uopće napustimo mjesto prebivanja. Ponekad bi bili zatvoreni u kuće bez mogućnosti odlaska u dućan. Neki dućani nisu niti radili. Nekih namirnica nije bilo jer su ljudi u strahu sve pokupovali. I to se događalo samo u protekle dvije godine. Ako ste imali sreće, vaš kraj nije pogodio razorni potres, niste doživjeli društvene nemire, nije bilo rata. Koliko smo sigurni da nam se ništa od navedenog neće dogoditi u godinama koje slijede?

Ovdje ću opisati neke primjere i preporuke koje vam mogu pomoći da osigurate vlastite zalihe hrane i drugih namirnica. Iz iskustva, mirnije se spava kada znate da je uz vas sve što vam treba za sljedećih mjesec dana. Preporuke su temeljene na opsežnom istraživanju i osobnom iskustvu. Neke fotografije su s interneta, za potrebe jasnoće teksta. Druge su iz galerije autora i prijatelja i vode na tekstove koji dodatno objašnjavaju prikazane pojmove. Ako je korisno, preporučite i drugima da čitaju. Ako ima grešaka, ne zamjerite, pisano je u najboljoj namjeri. Kontaktirajte me putem foruma i predložite izmjene i dopune.

Što su kućne zalihe hrane i zašto bi ih trebali imati?

Radi se o brižljivo odabranim namirnicama dugog vijeka trajanja koje će vam pomoći da preživite krizno razdoblje. Osim vijeka trajanja, treba imati na umu i hranjivost odnosno upotrebljivost nekih namirnica. Ako živite u kućanstvu sa djecom ili starijim članovima, kućne zalihe hrane su itekako potrebne. Samci će možda lakše napustiti mjesto boravka, useliti se prijatelju ili rodbini, otputovati u sigurniji kraj i sl. Međutim, obitelji nisu toliko fleksibilne i obično ostaju tamo gdje jesu, s onim što imaju pri ruci.

Kada i zašto trebate kućne zalihe hrane

Zapravo, malo je razloga da nemate barem nekakve zalihe. Ti razlozi možda postoje ako često putujete, ako ste negdje nastanjeni samo privremeno. U protivnom, ako planirate na nekom mjestu ostati još godinama, koji bi mogao biti razlog da nemate zalihe? Može vam se dogoditi ozlijeda zbog koje više nije praktično ići svakodnevno u dućan. Isto može biti zbog kvara na automobilu ili drastičnih cijena goriva. U nekim krajevima, snijeg zna prekinuti promet na više dana ili tjedana. Dođe li do ozbiljnijeg štrajka prijevoznika, dućani bi se posve ispraznili u roku od tri dana. Postoji mogućnost gubitka posla, blokade bankovnog računa ili naglih promjena cijene namirnica. Također, tu su i situacije zbog kojih nije sigurno (ili dozvoljeno) napuštati dom, poput prosvjeda, ratova, pandemija i sl. Na te situacije u pravilu nemate baš nikakav utjecaj, ali imate utjecaj na to koliko ste na njih spremni.

Ovdje se radi o situacijama koje znaju iz korijena promijeniti vaš način života. Vaše zalihe hrane i drugih osnovnih namirnica pomoći će vam da uz minimalne prilagodbe prebrodite takve situacije.

Što ako živite u malenom stanu u kojem nema mjesta za dodatne stvari? Svakako, to predstavlja poseban izazov. Tu vam jedino kreativnost može pomoći, pa i tada ste prisiljeni na kompromise. Možda nećete skladištiti hrane koliko bi htjeli, nego koliko je moguće. Možda ćete koristiti neobične prostore, poput dna ormara s visećom robom, ako već nije zauzet. Ili unutrašnjost kreveta, klupe i sl. Ovaj tekst pretpostavlja da ipak imate mogućnost skladištenja.

Kako započeti kućno skladište hrane

Na internetu postoji pregršt savjeta i primjera kako započeti i organizirati vlastite zalihe hrane. Od svih tih savjeta, nekad je teško razabrati što je upotrebljivo, praktično i primjereno za vašu situaciju. Ipak, zaista se ne radi o toliko zahtjevnom zadatku.

Savjeti kako započeti sa vlastitom zalihom hrane

1. Odaberite odgovarajuće mjesto za skladištenje

Nije svako mjesto u vašem domu jednako primjereno za čuvanje hrane. Vaše zalihe morate osigurati od najezde glodavaca i drugih štetočina, te ostalih štetnih utjecaja.

Garaža ili tavan obično nisu idealna mjesta za čuvanje hrane. Tu je moguća velika vlažnost ili čak poplava. Ljeti bi temperature mogle biti suviše visoke, a zimi možda i smrzavati. Čuvanje hrane na takvim mjestima nije pouzdano. Idealno, trebali bi koristiti suhi, hladni prostor.

Prostor dodatno zaštitite klopkama za miševe i žohare, ili barem postavite indikatore. Ostavite im malo hrane i provjeravajte stanje, to će vas uzbuniti ako se ipak nešto pojavi u skladištu.

Izmjerite dimenzije prostora koji ste namjenili za čuvanje hrane. Ta informacija vam treba kako bi mogli isplanirati popunjavanje. Tu će vam vjerojatno trebati i neke čvrste stalaže, ormarići ili police.

2. Započnite s malim količinama

Ako kupujete zalihe, prilikom svakog odlaska u dućan kupite nekoliko stvari s popisa za pohranu, umjesto da kupite sve odjednom. Također, kupite i nekoliko litara vode za piće, voda je jedna od najosnovnijih potreba. Na taj ćete način lakše kontrolirati koliko imate kojih namirnica te učinkovitije iskorištavati prostor.

3. Držite se osnovnih namirnica za slučaj nužde

Vaše kućno skladište nije još jedna kvartovska prodavaonica. U njemu ne treba biti sve što vidite na policama dućana. Razmislite koji bi vam bili prioriteti da nekoliko dana ne možete iz kuće. Hrana koju skladištite trebala bi imati visoku nutritivnu vrijednost. Trebaju vam kalorije, proteini, vitamini… Hrana kojom ćete se zasititi te održati zdravlje i snagu organizma.

Naravno, skladištite samo ono što zaista planirate konzumirati. Ako nemate posebnih zahtjeva što se tiče prehrane, konzervirana riba je odličan izbor. Suha hrana poput riže, tjestenine ili graha može se čuvati mjesecima, ako ne i godinama. Neko voće i povrće dugo ostaje svježe u dobrim uvjetima. Drugo je bolje u obliku konzervi, ili na drugi način prerađeno.

4. Sačuvajte prostor i za namirnice koje nisu hrana

Osim hrane, trebaju vam i sredstva za čišćenje, kupaonski pribor i pribor za prvu pomoć. Također, bilo bi dobro da negdje čuvate i praznu ambalažu koju ćete više puta koristiti. Vrećice za vakuumiranje, staklenke, kutije i sanduci za sigurno i uredno skladištenje. Ne čuvajte hranu zajedno sa sredstvima za čišćenje. Može doći do oštećenja ambalaže, curenja kemikalije i propasti cijele zalihe hrane.

5. Iskušavajte nove namirnice

Ako je neka hrana dobar kandidat za dugoročno skladištenje, a niste s njom upoznati, kušajte! Ako se zaista dogodi da dulje vrijeme ovisite o vlastitoj zalihi, biti ćete sretni što imate veći izbor na raspolaganju. Ako vam se svidi ono što ste kušali, uključite i tu namirnicu u vlastitu zalihu. U protivnom, ne skladištite ništa što vam se ne sviđa ili vam je nepoznato. Nema potrebe da se u kriznoj situaciji prisiljavate na nešto što ne volite ili vam na neki način može naškoditi.

6. Sami pripremajte “zimnicu”

Nema potrebe da sve kupujete gotovo, spremno za skladištenje. Naučite kako da sami konzervirate raznu hranu. To uključuje dimljenje (npr. mesa), sušenje (npr. voća i povrća), konzerviranje pomoću soli, octa, šećera… Ako sami i uzgajate hranu, onda se ovo gotovo podrazumjeva.

7. Držite se vlastitog budžeta

Nemojte se dovesti u nezgodnu situaciju pokušavajući izbjeći nezgodnu situaciju. Ne ulazite u dugove kako bi skladištili namirnice koje si ne možete priuštiti. Radije postupno opremajte svoje skladište, u skladu s mogućnostima. Koristite sniženja u dućanima, ili sami uzgojite / pripremite hranu koju čuvate. Ne prepuštajte se emocijama, ostanite smireni i objektivni tijekom priprema.

8. Odaberite odgovarajuće spremnike

Pazite da je posuda u kojoj držite hranu predviđena baš za hranu, odnosno da ne sadrži štetne sastojke. Ne čuvajte hranu u posudama u kojima se ranije nalazilo nešto opasno, ili vam je porijeklo posude nepoznato. Osigurajte spremnike različitih volumena kako bi učinkovito iskoristili prostor. Neka spremnici imaju zatvarače ili poklopce koji spriječavaju ulazak zraka.

Posude bi trebale biti otporne na mogući napad glodavaca ili kukaca. Kontejneri od metala ili čvrste plastike su mnogo bolje rješenje od kartonskih kutija.

Neke namirnice mnogo dulje traju ako su zaštićene od zraka. Uređaji za vakuumiranje nisu skupi, a na ovaj način možete značajno produžiti vijek trajanja nekim svježim namirnicama.

9. Koristite svoje skladište samo u slučaju nužde

Neka se količina namirnica nikad ne smanjuje ispod planiranog. Stvari koje ste ovdje pohranili trebale bi služiti samo u slučaju nužde. Ako ste već prisiljeni trošiti iz ovog skladišta, nadomjestite što nedostaje. Takva situacija nastaje recimo kada nekoj hrani ističe rok i treba ju potrošiti. U tom slučaju, steknite naviku rotacije namirnica. Kupujte što planirate trošiti sljedećih dana, ali nove namirnice nosite u skladište. Iz skladišta onda koristite one s najkraćim rokom isteka valjanosti.

Razvijte navike ili sustav kojim ćete spriječiti da neke zalihe nestane. To može biti oznaka na zidu koja pokazuje koliko mora biti određene namirnice. Ili možete voditi excel / google tablicu, uz naviku da redovito popisujete stanje.

Obratite pažnju kako namirnice rotiraju u trgovinama. U prvi plan se stavlja hrana kojoj najbrže ističe rok. Za vlastite zalihe, vama treba ona sa što duljim rokom. Potražite prema dubini polica, ili usporedite datume iz više dućana.

10. Kako rotirati namirnice?

Što god pohranili u skladište, s vremenom ćete morati konzumirati ili će propasti. Vodite brigu o isteku roka valjanosti i u prvi plan stavljajte ono što najkraće traje. Kada planirate nešto iskoristiti, nabavite odgovarajuću zamjenu koju onda stavljate na kraj reda. Vodite brigu o vlastitoj potrošnji i prilagodite ju stanju u skladištu. Ako ima hrane kojoj uskoro ističe rok, neka ona bude prioritet kod konzumacije.

Prepoznajte vlastite potrebe i prehrambene navike. Ne gomilajte namirnice koje ne možete konzumirati, kako ne bi nepotrebno stvarali otpad.

Koliko nam treba hrane svakog dana?

Glad je jedna od najvećih briga i opasnosti ako se dogodi krizna situacija. Što zapravo znači da imamo dovoljno hrane? Koliko je dovoljno hrane za pojedinog člana kućanstva?

• Za muškarce, prosječno se preporuča 2500 kalorija dnevno
• Za žene, preporuka je 2000 kalorija dnevno
• Za djecu, ovisi o njihovoj dobi. Djeca u pubertetu trebaju više hrane nego mlađa djeca. Na primjer, dijete u dobi 6-12 godina treba oko 1600 kalorija dnevno. Teenageri trebaju 2500-3000 kalorija dnevno budući da su u fazi ubrzanog rasta.

Prilikom računanja ukupne potrebe za kalorijama, imajte na umu da obroci budu cjeloviti i nutritivno vrijedni! Brza hrana, grickalice, slatkiši i slatka pića nisu primjeren izvor kalorija. Radije neka se obroci baziraju na mahunarke, žitarice, meso, orašaste plodove, povrće i voće.

Hrana (i voda) koju trebamo držati u zalihama

Voda i sredstva za pročišćavanje vode

Osim u uvodu, vodu gotovo uopće nismo spominjali. Ipak, radi se o daleko najvažnijoj stvari koju trebate pripremiti za kriznu situaciju. Nekoliko dana bez hrane još se i može preživjeti, ali bez vode ne može. Koliko nam vode treba? Odrasla osoba treba 2-3 litre vode za piće na dan. Osim pića, vodu koristimo i za pripremu hrane. Kakve koristi od tjestenine, riže, graha ili juha iz vrećice, ako nemate vode? Također, računajte i na potrebu da nešto operete. Pranje neće biti visoko na listi prioriteta za mnoge, ali i to ovisi o situaciji. Obitelji sa malom djecom sigurno će morati brinuti o higijeni najmlađih, te tako trošiti više vode nego su možda planirali.

Bilo bi dobro čuvati zalihe pitke vode barem za 3-4 dana. Ako se opskrba pitkom vodom tijekom tog razdoblja nije ponovno uspostavila, treba pronaći alternativne izvore. Voda s krova (kišnica) ili iz nekog potoka ili rijeke može biti zagađena. Konzumiranje takve vode može biti veoma opasno, pogotovo u kriznoj situaciji. Zato osim čuvanja pitke vode trebate imati i način za sterilizaciju prikupljene vode.

Prokuhavanje vode pouzdano uklanja biološke zagađivače koji se vjerojatno nalaze u vodi iz nepoznatog izvora. Ako prokuhavanje iz nekog razloga nije moguće, treba pripremiti i tablete za sterilizaciju vode, ili posebne filtere.

Tjestenina

Suha tjestenina (pašta) u zatvorenoj ambalaži može trajati veoma dugo. Prema nekim izvorima i godinu ili dvije duže od navedenog isteka roka. Tjestenina spada u hranu koja nije skupa, a odličan je izvor ugljikohidrata. Naravno, za konzumaciju trebate imati dovoljno vode i način da skuhate obrok.

Keksi (krekeri) od cjelovitih žitarica

Ove “grickalice” mogu poslužiti kao zamjena za kruh. Nije potrebno posebno pripremati obrok, što je velika prednost. Idealno bi bilo da nađete krekere od cjelovitih žitarica i sa visokim udjelom fruktoze. Takav brzi obrok će vas prilično dugo držati sitim. Vijek trajanja neotvorenih krekera zna biti 6-9 mjeseci, što možete i produljiti ako ih vakuumirate.

Riža

Radi se o još jednom odličnom izvoru ugljikohidrata koji ne košta mnogo. Riža u vakuumiranim vrećicama može trajati veoma dugo, pogotovo bijela riža. Smeđa riža nije pogodna za višegodišnje skladištenje, ali ako ju preferirate, pazite na istek roka. Smeđa riža sadrži ovojnicu koja je veoma hranjiva i zdrava, ali je sklona kvarenju u dodiru sa zrakom. Procjenjuje se da smeđa riža u otvorenoj posudi može trajati 3-6 mjeseci. 12-18 mjeseci traje ako ju držite u zamrzivaču ili vakuumiranu. Za razliku od toga, bijela (oljuštena) riža traje mnogo dulje. Otvorena, do 5 godina, ili vakuumirana preko 30 godina.

Suhi grah (i druge mahunarke)

Grah je odličan izvor kalorija i proteina. Priprema je jednostavna, ali ponovno zahtjeva vodu i pribor za kuhanje. Grah je moguće čuvati i u konzervama, međutim, suhi grah zauzima mnogo manje prostora. Kada kupite hrah, zamrznite ga na tjedan dana kako bi spriječili razvoj žižaka. Preporuča se čak da se postupak ponovi dva puta. Kada kupite grah, treba pretpostaviti da je on već kontaminiran ličinkama. One nisu štetne za vas, ali je šteta da vam hrana tako propada.

Obroci od suhih žitarica

Kukuruzne ili zobene pahuljice, muesli, još je jedna namirnica koju možete svakodnevno konzumirati. Priprema ne traži kuhanje, ali se obično konzumira uz zagrijano mlijeko.

Brašno, kvasac

Upute za pripremu kruha:

Uz dodatak vode, malo soli i šećera (za razvoj kvašćevih gljivica), svakog jutra možete imati svježe pečeni kruh. Ne treba naglašavati koliku važnost kruh predstavlja u kriznoj situaciji. Nedostatak je, naravno, što ovisite pećnici odnosno nekom obliku energije za pečenje.

Kada kupujete brašno, treba pretpostaviti kako se u njemu već nalaze nametnici, primjerice jajašca moljaca. Brašno od cjelovitog zrna na toplom se zraku kvari (užegne) brže nego bijelo brašno. Kako prostor gdje držite zalihe ne bi dodatno kontaminirali, brašno čuvajte u zatvorenim posudama. Dobar izbor su plastične kutije od sladoleda sa poklopcem. Te posude onda ne otvarajte u prostoru gdje držite zalihe, već tamo gdje pripremate hranu. Alternativno, brašno bi trebalo zamrznuti na -30°C na tjedan dana.

Sjeme za “klicanje”

Svaki preper zna da je najbolja krizna hrana ona koja je sigurna (nepokvarljiva duže vrijeme), kalorična i malog volumena. Zalihe sjemenja, ponajprije raznih žitarica i mahunarki od velikog su značaja. Dvije jušne žlice pšenice su dovoljne za aktivno preživjeti jedan dan. Svakako je dobro imati pohranjenu neku količinu friške (prošlogodišnje) pšenice u vodootpornoj posudi na suhom i hladnom mjestu.

Mesne konzerve

U konzervama možete naći razne vrste ribe, poput tune, lososa i sardine. Također, pileći ili goveđi mesni obroci. Meso je važan izvor proteina i nije ga lako čuvati u svježem stanju. Meso iz konzervi nije potrebno dodatno pripremati, obroci su spremni odmah po otvaranju konzerve.

Pripazite na stanje konzerve. Ako u konzervu uđe zrak, dolazi do kvarenja hrane i postoji opasnost od trovanja botulinom. Konzerve moraju biti udubljene, poklopac ne smije raditi “klik” kada se pritisne prstom.

Konzervirano voće i povrće

Svježe voće i povrće ne može trajati veoma dugo, pa uglavnom nije primjereno za čuvanje u zalihama. U konzervama se može naći mnogo vrsta kuhanog voća (kompoti) i povrća. U kriznoj situaciji, ovo predstavlja neizostavan izvor vitamina i minerala.

Sušeno voće

Suho voće predstavlja zdravu poslasticu koja je uz to bogata vlaknima. Možete pokušati i sami osušiti voće iz vlastitog uzgoja, ili ono koje vam se posebno dopada.

Sir

Tipično, sir se ne može čuvati u kućnim uvjetima veoma dugo. Dulji vijek trajanja ima sir koji je zaštićen voskom, ili vrećice suhog sira (ribanca). Ako se na siru pojavi plijesan, to nije velik problem. Pljesnivi dio se jednostavno odreže, ostatak je još dobar za konzumaciju.

Maslac od kikirikija (ili orašastog voća)

Orašasto voće predstavlja energetsku hranu zbog visokog udjela zdravih masnoća i proteina. Postoje namazi od oraha, badema, lješnjaka ili kikirikija. Radi se o visokovrijednoj namirnici koja ima veoma dug vijek trajanja. Nakon otvaranja, neke je namaze potrebno držati u hladnjaku, dok drugi mogu ostati na sobnoj temperaturi. Kako je u kriznoj situaciji upitna i opskrba el. energijom, uvijek bi trebalo preferirati hranu koja ne ovisi o hladnjaku.

Hrana u prahu

Mlijeko u tekućem stanju, čak i ono “trajno” ne može ostati dobro baš dugo. Tipično, do nekoliko mjeseci. Ako u kuhinji koristite mlijeko, kratkoročno možete osigurati rotaciju i paziti na istek roka. Za dugoročnije skladištenje, mlijeko u prahu (ili konzerve kondenziranog mlijeka) predstavljaju bolji izbor. Osim mlijeka, u prahu možete naći i krumpir, jaja…

Mješavine orašastog i sušenog voća

Popularne poslastice poput “studentskog mixa” odnosno mješavine za izletnike i planinare. Kao i maslaci, ovo je vrijedna energetska hrana. Ne zahtjeva pripremu pa je dobar izbor kada kuhanje nije moguće. Bilo bi dobro da se čuva u vakuumiranom obliku kako orasi ne bi gubili svježinu.

Instant juhe

Priprema je brza i jednostavna, a juha sjajno nadopunjava ostalu čvrstu hranu. Vrećice za pripremu juhe zauzimaju veoma malo mjesta, ali za pripremu ponovno trebate dosta vode.

Kava i čajevi

Ovi topli napici nisu strogo gledajući namirnice za preživljavanje, ali preživljavanje čine ugodnijim! Ovisno o vlastitim navikama, osigurajte si dovoljne količine onoga što volite.

Ulje za pripremu hrane

Ulja su važan dodatak prehrani. Osim nutritivne vrijednosti, koriste se za poboljšanje okusa hrane.

Sol, šećer, začini

Ove namirnice ćete u kriznoj situaciji vjerojatno koristiti u manjoj količini, ali vrijedi ih imati na zalihi.

Što nam treba osim hrane?

Mnoge neophodne stvari još nismo spomenuli. U slučaju krizne situacije, osim hrane kao jednog od prioriteta, trebaju nam i neke druge potrepštine. Prije svega, sredstva za održavanje higijene, ljekovi i pribor za prvu pomoć, rasvjeta za slučaj nužde… U nastavku, detaljnije o svakoj od ne-prehrambenih potrepština u kriznim situacijama.

WC papir

Namirnica koja se praktički može čuvati neograničeno dugo i koju koristimo svakodnevno, a u kriznim situacijama prva nestaje iz dućana. Za vrijeme nedavne “korona” krize, kupci su se gotovo otimali za zadnje primjerke WC papira. Nemojte da vam se dogodi nešto slično u budućnosti. WC papir, istina, zauzima mnogo prostora, ali radi se o toliko osnovnoj potrebi da je i to opravdano. Radi se o svestranom materijalu za čišćenje koji nema adekvatne višekratne zamjene. Postoje situacije u kojima bi umjesto papira mogli koristiti i vodu, brisanje zamijeniti pranjem. Ipak, nestašica vode se događa još i češće nego nestašica papira. Moguće je da nekoliko litara pohranjene vode za piće predstavlja jedinu vodu koju imate pri ruci. Pranje ruku, a pogotovo tijela, u kriznoj situaciji postaje luksuz. WC papir štedi dragocjene zalihe pitke vode.

Izvor energije

U slučaju “blackouta“, ili samo lokalnog nestanka električne energije na par sati, treba vam neko rješenje. Solarni sustavi sa akumulatorima ili benzinski agregati nisu tako velika investicija. Svako rješenje ima neke svoje prednosti u odnosu na ostale, ali svako će dobro doći kada “nestane struje”. Što kada nestane struje? Za neka kućanstva, prestaje raditi i centralno grijanje (plin, nafta, pelet…) jer nije moguće pokrenuti pumpu. Za neka kućanstva, prestaje i opskrba vodom ako se ona crpi pumpom iz bunara.

Električna energija nije jedina niti najosnovnija. U zimskim mjesecima, prioritet je toplinska energija. Možete li grijati dom kada nema struje? Ili kada prestane opskrba gradskim plinom? Imate li dovoljno energenta za cijelu zimu? Naravno da u nekim situacijama nije niti izvedivo da imate vlastiti energent. Možda živite u gradskom stanu bez mogućnosti skladištenja drva ili kuća nema dimnjak. Paljenje otvorene vatre usred takvog stana može biti veoma opasno. Razmislite o vlastitim mogućnostima na vrijeme.

Kako skuhati obrok kada nema opskrbe strujom, plinom?

Prijenosna kuhala za kampiranje s pripadajućim spremnikom plina mogu osigurati dovoljno energije za barem nekoliko obroka. Dugoročnije rješenje je plinska boca za domaćinstvo kapaciteta 10 litara. Ovakvom bocom možete kuhati mjesecima, ili grijati stan neko kraće vrijeme.

Rasvjeta

Svjetlost je još jedan oblik energije, međutim zahtjeva posebnu pažnju. Radovi i potrebe u kućanstvu ne prestaju kada se smrači. Primjerice, kako presvući dijete usred noći kada ne vidite prst pred nosom? Kako zaustaviti krvarenje ako se u mraku dogodi neka nezgoda? Možete osvijetliti mobitelom, jedno kratko vrijeme dok i on ne potroši bateriju. Prema Murphyju, prekid struje će se dogoditi baš kada je baterija na rezervi. Noću možda morate na wc; ili morate nekud autom, a u mraku ne možete pronaći ključ.

Osigurajte dovoljnu količinu običnih svijeća te pribor za paljenje vatre. Imajte na umu da svijeća troši kisik dok gori, što možete osjetiti u obliku neobične pospanosti. Dok gori bilo kakav plamen u stanu, osigurajte dovoljno zraka otvaranjem protora.

Od baterijskih svjetiljki, najzgodnije su one koje stoje na čelu. Uz njih, ruke su vam slobodne pa možete normalno obavljati sve što trebate. Imajte na umu da baterije neće trajati vječno. Treba vam ili dobra zaliha zamjenskih baterija ili način da punite postojeće. Također, postoje i svjetiljke kod kojih zavrtite ručicu i tako punite bateriju.

Također, možete razmisliti o postavljanju komadića fluorescentne trake na ključna mjesta. Ako se usred noći dogodi neplanirani prekid el. energije, kako ćete pronaći svjetiljku? Kako se kretati stanom do vaše zalihe sa svijećama i upaljačem? Fluorescentna traka je vidljiva u potpunom mraku. Komadi trake vas mogu voditi do pretinca u kojem čuvate svjetiljku, ili označiti prepreke kojih se morate čuvati. Npr. ako morate proći stepenicama ili uhvatiti za kvaku koju je teško naći u mraku, označite ih trakom. Najvažnije predmete u slučaju potpunog mraka također zamotajte trakom, tako nećete gubiti vrijeme na opipavanje. Uostalom, trenirajte. Testirajte koliko lako možete doći iz bilo kojeg dijela stana do svjetiljke u potpunom mraku.

Kuhinjski pribor

Tko redovito priprema hranu u kuhinji vjerojatno može preskočiti ovo poglavlje. Ako živite u studentskom domu ili iz nekog drugog razloga ne pripremate hranu kod kuće, razmislite i o ovom problemu. Nema mnogo smisla da skladištite hranu koja se kuha, ako nemate u čemu skuhati. Imate li pribor za jelo? Pribor za rezanje, guljenje hrane, otvaranje konzervi? Većina se neće susresti s ovim problemom, međutim, krizna situacija vas može zateći i u planinskoj kolibi. Možda imate neku “jazbinu” dalje od kuće u kojoj skladištite sve potrepštine. Planirate napuštanje grada u kriznoj situaciji, i tamo ste osigurali sve što vam treba. Razmislite još jednom imate li sve. Lako je zaboraviti na nešto ako zaista niste živjeli na tom mjestu.

Medicinski pribor i sredstva

Ako patite od kroničnih bolesti i potrebna vam je redovita terapija, čuvajte zalihu vlastitog lijeka. Zdravstveno stanje je individualna stvar pa bi svatko za sebe trebao procijeniti što mu treba. Osim individualnih potreba, treba osigurati sljedeće za slučaj potrebe:

• Sredstva za dezinfekciju
• Zavoji
• Sterilne komprese
• Pamučne gaze
• Pribor za šivanje
• Antibiotici
• Sredstva za snižavanje temperature (antipiretici)
• Sredstva za ublažavanje bolova
• Vitamini
• Dodaci prehrani
• Čajevi (za tegobe sa želucem, urološki…)

Ako ste u mogućnosti čuvati, bilo bi dobro imati i štake te kolica za slučaj da niste u mogućnosti hodati. Mala nezgoda poput uganuća gležnja može vas spriječiti da iz kreveta odete na wc ili po čašu vode.

Alati

Ovisno o prirodi krizne situacije, vjerojatno ćete morati povremeno nešto popraviti. Oluja može razbiti prozor ili srušiti dimnjak, može doći do oštećenja kabela električne grijalice i sl. U uobičajenoj situaciji, na raspolaganju su vam majstori, gradske službe, dućani i sl. U kriznoj situaciji ovisite jedino o vlastitim mogućnostima. Osigurajte zaštitnu odjeću i sredstva, prije svega. Ne želite nepotrebne ozljede pogotovo u kriznoj situaciji. Osigurajte dobar set osnovnog ručnog alata, vijke, čavle i sl. Ceradu za prekrivanje u slučaju kiše, ljepljive trake, užad, baterijske svjetiljke.

Knjige

Za slučaj duljeg prekida električne energije, osigurajte si neku razonodu koja ne ovisi o struji. Časopisi, križaljke i sl. su dobar izbor, a knjige još i bolji. Među knjigama, neka budu i one praktične naravi, poput kuharica, priručnika za pružanje prve pomoći, kućanskih popravaka…

Potrebe kućnih ljubimaca

Ne zaboravite na ove ponosne članove vašeg kućanstva. Pripremite i za njih dovoljno hrane i ostalih potrepština.

Koliko dugo trebaju zalihe izdržati?

To bi mogli znati tek ako znamo kakva će biti priroda nezgode, te koliko će situacija trajati. Nažalost, to ne znamo. Može se raditi o jednoj noći bez električne energije, ili nekoliko dana nestašice nekog artikla u dućanima. Može dvotjedna zabrana izlaska iz kuće uslijed pandemije ili slične okolnosti. Možda višemjesečna ekonomska situacija u kojoj si ne možete priuštiti ni osnovne potrepštine. Ili višegodišnje ratno stanje. Sigurno je to da ako imate mogućnost dugoročnijeg skladišta, trebali bi ga osigurati. Više je bolje, i ako optimalno upravljate zalihom, teško se može dogoditi da pretjerate s količinom.

Opskrba tijekom krizne situacije

Kada razmišljamo o tome koliko dugo trebaju zalihe izdržati, zanemarujemo činjenicu da se u svakoj situaciji ipak možemo nastaviti opskrbljivati. Što ako kriza potraje zauvjek? Živimo samo dok ne ispraznimo sve police? Osobno, iz vlastitog se vrta opskrbljujem vlastitom hranom tijekom cijele godine, i tu je izuzetak jedino zima. Znači, hrana koju bih u jesen spremio, nastojim da izdrži do proljeća. Više od toga mi ne treba, čak i da kriza potraje zauvjek. To je 4-5 mjeseci bez uroda u vlastitom vrtu. Tko se priprema za krizu, a nije pripremio vrt, bojim se da se slabo priprema.

Razvijajte kreativna rješenja, vaša smočnica nije jedina zamjena za dućan.

Pripremite sjeme

Potraje li kriza, nećete biti jedini kojem je na um palo da zasije vlastiti vrt. Prazna parcela pred kućom ili livada usred šume ne znače mnogo bez sjetvenog materijala. Pripremite koju vrećicu sjemena salate, rotkvice, mrkve, peršina…

Toplina

Iz vlastite šume (iako je pojam vlasništva u kriznoj situaciji, hmm..) mogu koristiti drva za još mnogo zima. Šumom gospodarim na način da se obnavlja jednakom brzinom kako se koristi. U prijevodu to znači da je količina toplinske energije za naš dom ograničena jedino time koliko mogu raditi. Dok god čuvam vlastito zdravlje, mogu mnogo. Znači, zaliha drva za više od jedne zime zaista nema smisla, čak i kad bi kriza potrajala vječno.

Voda

Znam za nekoliko pouzdanih izvora pitke vode u mom okruženju. Ako se dogodi višednevna nestašica vode, ili zagađenje postojeće, dovoljno mi je da imam pitke vode za 7-10 dana. Tijekom tog perioda osigurati ću si pristup izvoru i dopunjavati zalihu. Imam mogućnost hvatanja kišnice, tako bih osigurao barem vodu za ispiranje wc školjke, pranje ruku, podova i sl.

Zalihe za mjesec dana

Uzimajući sve u obzir, rekao bih da je mjesec dana dovoljan period da se čovjek ili obitelj prilagodi novoj situaciji. Kao što je spomenuto, situacija može biti individualna. Ozljeda ili gubitak posla, blokada bankovnog računa, krađa el. identiteta… Može biti lokalizirana, recimo potres, poplava, prosvjedi, teroristički napad… Može biti mnogo širih razmjera, poput raspada elektroenergetskog sustava cijele europe, ratno stanje i sl.

Tijekom mjesec dana, obitelj bi trebala dobro prepoznati koja je priroda nove situacije i koje se mogućnosti pružaju. Svaka situacija pruža neke nove mogućnosti. U nevolji, ljudi mogu konačno postati skloni da pomažu jedan drugom. Možda nećete morati sami na krov ako se susjed ponudi da pomogne. A možda bude i sukoba, otimačine ili jednostavno ljubomore među ljudima. Tijekom mjesec dana ćete dobro shvatiti kako stojite.

Ako čovjek dočeka krizu pasivan, bez volje da se prilagodi, bojim se da mu skladište hrane malo znači. Ako bude aktivan kao što se aktivno spremao za nju, nije bitno ako kriza potraje dulje nego što traju zalihe. Zalihe su tu da mu olakšaju prilagodbu novoj situaciji.

Napuštanje lokacije

U iznimnom slučaju, kriza može biti takve prirode da je preporučljivo napustiti prebivalište. Takva vas situacija može zateći u bilo koje doba dana, i možda nećete imati vremena za razmišljanje i planiranje. Za takav slučaj, pripremite na vidljivom mjestu plan postupanja. Pripremite popis najnužnijih stvari koje morate ponijeti, uz nekoliko mogućih scenarija.

Napuštanje lokacije može biti vlastitim vozilom, provjerite stanje goriva, možda i čuvajte rezervni spremnik. U vozilu imajte spremno barem nekoliko najosnovnijih stvari. Deke za prekrivanje, koju bocu vode, nešto suhe hrane.

Ako imate drugi objekt u koji se možete skloniti, neka vam je pri ruci ključ i ostalo što je potrebno.

Napuštanje lokacije pješice može biti najzahtjevnije. Može vam trebati zamjenska odjeća, kabanice, prekrivači za slučaj opasnosti. Idealno bi bilo imati već spremne ruksake za svakog člana obitelji. Unutra dovoljno vode i suhe hrane. Pripremite topografsku kartu vašeg područja ako niste dobro s njim upoznati. Sredstva za navigaciju poput kompasa, te svakako pribor za paljenje vatre. Neko oruđe, poput radnog noža, ukratko. Detaljnije upute za napuštanje lokacije već prelaze okvire ovog posta. Javite treba li i to obraditi, ili nastavimo o tome na forumu.