Ova prirodna oaza mira i zelenila nalazi se u malenom gradiću po imenu Križevci, u samom srcu hrvatskog Prigorja. Vrtlarstvo u ovom dijelu Hrvatske ima i dugu tradiciju. O tome nam svjedoči i priča o nekadašnjoj Križevčanki Magdi Logomer Herucini koja je živjela u 18. stoljeću, po kojoj je i sam vrt “Magdin vrt” dobio svoje ime. Smatra se da svaka žena koja je u ono vrijeme (pre)poznavala više od pet biljaka bila optužena je vještica. Magda se je tijekom svojeg života bavila vrtlarstvom i pravljenjem melema kojima je liječila razne bolesti koje su harale u to vrijeme. Upravo zbog toga i još nekih optužbi koje su snašle Magdu, jadna je Magda skoro ostala bez glave. Optužena je za vještičarenje. No, Magdu je spasila Marija Terezija 1758. u Beču, od tada ne postoji niti jedan pismeni dokaz o osuđenim vješticama.

Ova priča nije samo priča o Magdi. U ovom primjeru posebno je naglašen peti element permakulture – organizacija odnosno društvo. Iako se u permakulturi svakom elementu voda, tlo, zrak, energija i organizacija daje posebna važnost prilikom dizajniranja, u vidu analize svakog od elemenata. Taj peti element organizacija ponekad je pomalo zaboravljen.

Kako je sve počelo?

“Udruga križevačkih vrtlara Magda” kao inicijativa postoji već skoro sedam godina kada je nekolicina entuzijasta i zaljubljenika u prirodu uz dopuštenje grada počela obrađivati gradsko zemljište u svrhu vrtlarstva. Entuzijasti odnosno vrtlari koji su pokrenuli ovu inicijativu su stanovnici grada Križevaca koji uglavnom žive u stanovima ili kućama bez pristupa dvorištu, odnosno zemlji pogodnoj za proizvodnju hrane.

Sve do prošle 2022. godine zemljište je na upravljanje građanima davao Grad. Nakon šest godina vrtlarenja, vrtlari su shvatili da im treba nešto više. Odnosno, pojavile su se veće potrebe, kao što su ograđivanje vrta, postavljanje kućica za alat, postavljanja dječjeg igrališta i drugo. Kako bi se sve lakše knjižilo, te kako bi sve bilo transparentno i kako bi svi imali uvid u troškove osnovala se udruga skraćenog naziva “udruga Magda” koja se javila na natječaj za upravljanje vrtom koji je raspisao Grad, od tog trenutka upravljanje vrtom vodi Udruga.

Kako to zapravo funkcionira?

Na zemljištu površine od oko šest tisuća kvadrata uređeno je 39 gredica, od kojih je svaka identične površine 50 kvadrata. Većina vrtlara posjeduje po jednu gredicu koju obrađuje. Budući da je tijekom proteklih godine bilo više gredica nego vrtlara, neki od vrtlara odlučili su se uzeti dvije gredice koje obrađuju.

Pravo na zakup gredice ima svaka punoljetna osoba koja sklopi ugovor o zakupu zemljišta s Udrugom Magda nakon prijave na natječaj o zakupu gredica koji se provodi svake godine početkom proljeća. Osim potpisanog ugovora, vrtlari moraju ispuniti prijavnicu za članstvo udruge.

Članovi se tijekom svojeg boravka u vrtu moraju pridržavati određenih pravila koja su propisana “Vrtnim pravilnikom” i koji se prilaže uz ugovor o zakupu zemljišta. Ta pravila se uglavnom tiču stroge zabrane upotreba pesticida i mineralnih gnojiva, kao i pridržavanja drugih ekoloških praksi. U pravliniku stoji naglasak na pridržavanje ekoloških praksi i jasno definirane sankcije ako se netko od vrtlara ne pridržava propisanih pravila – gubi pravo zakupa zemljišta. Osim navedenog, u vrtu se potiče bioraznolikost, a korov se rješava mehanički odnosno ručno.

Ovakvi koncepti “gradskih vrtova” sve česta su praksa u brojnim gradovima. Udruga Magda prenijela je koncept upravljanja kakav se provodi drugdje, poput onog u Koprivnici koji vodi Udruga Kopriva.

Još malo o vrtu

U sklopu vrtova nalazi se i dječje igralište, nekoliko kućica za alate, hoteli za kukce i medonosni punktovi koji privlače pčele i mnoge druge korisne kukce za oprašivanje. Prošle godine su postavljene i kućice za ptice rađene prema svim pravilima za njihovo stanovanje. Na zajedničkom dijelu vrta osim medonosnih punktova posađene su i voćke koje vrlari mogu zajednički koristi. Trajni nasadi nisu dozvoljeni jedino na gredicama koje su rezervirane za jednosezonske biljke, po želji onog člana koji je zakupi. Svoj dom na Magdinom vrtu imaju i pčele samice, koje su vrlo korisne kod oprašivanja.

Edukacije i vrtne akcije

Kada korisnik vrta potpisuje ugovor o zakupu s time prihvaća i određena pravila koja smo već spomenuli. Osim tih pravila, svaki zakupnik zemljišta odnosno vrtlar mora prisustvovati barem 30% vrtnih akcija koje se održavaju tijekom godine a tiču se održavanja zajedničkih područja vrta, kao što su voćnjak, održavanje čistoće i urednosti kućica za alat, prohodnosti staza, uklanjanje ambrozije i drugih invazivnih vrsta, itd.

Osim vrtnih akcija udruga Magda organizira i razne edukacije, primjerice o kompostu, vrstama i načinima uzgoja. Vrtove često posjećuju i učenici koji i sami posjeduju i obrađuju svoj komad zemljišta za potrebe strukovnog smjera kuharstva.

I za kraj

Križevački vrtlari sada već čini veću grupu od dvadesetak ljudi koji međusobno surađuju, uče, razmjenjuju sjeme i savjete. Svi se lijepo slažu i uživaju družeći se i uzgajajući povrće. Bitno je napomenuti da križevački vrtlari imaju odličnu suradnju i prijateljstvo s gradom Križevci i mnogim sličnim udrugama, inicijativama, agencijama i tvrtkama kao što su DAK- Destinacijska agencija Križevci, Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj”, građanska inicijativa “Čisteći Medvjedići”, Poljocentar d.o.o., Srednja škola Ivan Seljanec, i brojni drugi. Takva suradnja koja uključuje organizaciju i povezivanje društva pospješuje taj spomenuti peti element – društvo.

Objavio: Katarina Ivanek

Je li moguće baviti se poljoprivredom, a pri tome doprinositi bioraznolikosti i očuvanju okoliša? Može li poljoprivreda ipak imati pozitivne utjecaje na okoliš, pa čak i usporiti nepovoljne klimatske promjene?

Biološka raznolikost (bioraznolikost) odnosi se na raznovrsnost i varijabilnost života na Zemlji u svim njegovim oblicima i interakcijama. Bioraznolikost predstavlja sveukupnost svih živućih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa; te uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, te raznolikost između ekosustava.

Za čovjeka, ona je od presudne važnosti za osiguravanje čistog zraka, hrane i vode. Njena uloga izuzetno je važna za očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.

Suvremena poljoprivreda

Danas su uvriježene konvencionalne (suvremene) poljoprivredne prakse koje osiromašuju tlo, ugrožavaju ekosustave i smanjuju udio ugljika u tlu. Suvremena poljoprivreda pretvorila se u djelatnost kojoj je glavni cilj ostvarivanje profita na tržištu. Takav način poljoprivredne djelatnosti ima negativan utjecaj na prirodne i stabilne ekosustave pertvarajući ih u nestabilne i problematične agroekosustave. Štetne posljedice na klimu, podzemne vode, prirodu i okoliš, ali i na zdravlje ljudi i životinja su nesagledive. Takvi problemi nastali su ljudskim djelovanjem, ali ljudskim se djelovanjem mogu i riješiti.

Regenerativna poljoprivreda

Sve se češće govori o regenerativnoj poljoprivredi. “Regenerativna ekološka poljoprivreda poboljšava resurse koje koristi, umjesto da iste troši ili uništava.“. Regenerativna poljoprivreda temelji se na visokoj razini biološke raznolikosti i plodoredu. Takav način poljoprivrede povećava bioraznolikost, kruženje vode, te poboljšava ekosustave. Ona zastupa i u djelo provodi ideju da poljoprivreda može istovremeno davati čovjeku obilje hrane i obnavljati ekosustave, te doprinositi zdravlju cijele biosfere planete Zemlje. Štoviše, ta dva cilja mogu biti i u sinergiji.

Te prakse mogu uključivati:

• povrćarstvo uz minimalnu obradu tla; s obilatom uporabom komposta
• voćarstvo s različitim i ostalim biljkama u istom nasadu
• stočarstvo sa slobodnom ispašom i visokom dobrobiti za životinje
• poljoprivredno-šumske sustave s kombinacijom usjeva i trajnih nasada i obradom tla bez oranja
• prihranu kompostom, kompostnim čajevima, biougljenom i zelenom gnojidbom

Da bi se odabrale odgovarajuće prakse, poljoprivredne sustave je potrebno dizajnirati, pratiti i prilagođavati kroz vrijeme. Treba pronaći učinkovit i društveno odgovoran način kako njima upravljati na lokalnoj i globalnoj razini.

Potencijal takve poljoprivrede možemo sagledati s nekoliko aspekata:

a) aspekt borbe protiv siromaštva

Republika Hrvatska jedna je najsiromašnijih zemalja EU. No, ako stavimo u odnos ukupnu površinu zemlje s brojem stanovnika, RH ima 13 195 kvadratnih metara zemljišta po glavni stanovnika što je najviše u Europi, izuzevši skandinavske zemlje i Bugarsku. U strukturi poljoprivrednog stanovništva, Hrvatskom dominiraju mala poljoprivredna kućanstva. Ni jedno od tih malih kućanstava ne može biti farma sa 100 krava ili velika plantaža, ali svako to kućanstvo može se baviti samoopsrkbom, ekološkom ili regenerativnom poljoprivredom.

Samoopskrba, odnosno proizvodnja za vlastite potrebe često stvara viškove. Takvi viškovi mogli bi se plasirati na tržište, te bi se time stvarala socijalna pravda i lokalna razmjena. Nažalost stanovništvo malih poljoprivrednih kućanstava su isključena iz poljoprivredne politike i poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske.

b) aspekt proizvodnje zdravstveno sigurnije hrane

Zadnjih desetljeća svjedoci smo sve većeg porasta raznih nezaraznih bolesti kao što su karcinomi, tumori, dijabetes, Parkinsova bolest i slično. Takvim bolestima uzrok nije patogen (virus, bakterija) već su oni posljedica nezdravog načina života i loših prehrambenih navika. Prema tome jedan od mogućih uzroka nezaraznim bolestima mogu biti rezidue (ostaci) pesticida u hrani.

Zbog opasnosti od gubitka svoje visoko vrijedne proizvodnje poljoprivrednici vrlo često prekoračuju i broj i doze tretiranja usjeva pesticidima. Ne možemo biti sigurni da su karenca i toleranca uvijek ispoštovani u proizvodnji hrane. Poslije primjene sredstava za zaštitu bilja na plodovima ili drugim biljnim dijelovima uvijek u određenim količinama ostaju njihovi ostaci ili tzv. rezidue pesticida. Ti ostaci mogu biti vrlo štetni po zdravlje ljudi i životinja.

Na svim prehrambenim proizvodima obavezna je oznaka “najbolje upotrijebiti do …” ili ” upotrijebiti do …”, a po potrebi i uputstva o čuvanju hrane i roku upotrebe po otvaranju i slično. Starenjem hrane odvijaju se određeni procesi truljenja, vrenja, raspadanja i slično koji su u početku nevidljivi, ali mogu biti vrlo opasni i štetni. Nakon navedenog roka hrana više nije zdravstveno sigurna. Iako je to teško dokazati smatra se da je hrana uzgojena bez pesticida i bez umjetnih gnojiva zdravstveno sigurnija.

Voće i povrće koje sada uglavnom kupujemo u trgovačkim centrima, uvezeno je iz Egipta, Španjolske ili Argentine. Sa stajališta roka trajanja ne može ponuditi zdravstvenu sigurnost i kvalitetu kao što nudi svježe voće i povrće lokalnih proizvođača na lokalnim tržnicama. Osim toga, kriza uzrokovana virusom SARS CoV 2, ukazala je na krhkost takvog lanca opskrbe hranom.

c) aspekt klimatskih promjena

Kad su u pitanju klimatske promjene, znanstvenici se teško usluglašuju koji je njihov temeljni uzrok. No, većina znanstvenika se slaže da su one najviše uzrokovane ljudskim djelovanjem. Klimatolozi, ekolozi, hidrolozi i političari trebali bi biti glasniji i aktivniji u traženju rješenja protiv globalnog zatopljenja. Globalno zagrijavanje povezuje se u velikoj mjeri s korištenjem fosilnih goriva koja povećavaju količinu ugljičnog dioksida CO2 (efekt staklenika) u atmosferi. Dok u atmosferi imamo višak ugljika, u tlu ga nemamo dovoljno. Jednostavno, moramo naći način kako taj ugljik vratiti natrag u tlo, te time stvoriti stabilnije i plodnije tlo.

Ugljični dioksid (CO2) je neophodan za rast biljaka i za odvijanje procesa fotosinteze u kojem od ugljičnog dioksida (CO2) iz zraka, vode iz tla uz djelovanje sunčeve energije nastaju organski spojevi koji su temelj života na planeti Zemlja. Nusproizvod tog procesa je kisik. Nameće se zaključak da se povećavanjem regenerativnih zelenih površina količina CO2 može smanjivati u atmosferi.

Tlo je ekosustav živih organizama, u samo jednoj žlici bogatog tla živi oko 25.000 korisnih bakterija. Takvo tlo koje je bogato bakterijama, amebama, gljivama i sličnim (mikroorganizmima) plodnije je, stabilnije, otpornije na bolesti ali i na klimatske nestabilnosti. U takvim sustavima nije potrebna prihrana, jer za nas to rade mikroorganizmi.

Plan provedbe u 7 točaka

Kako bi se stvorili što bolji uvjeti za prelazak na regenerativnu poljoprivredu preporuča se “plan provedbe” koji sadrži sedam točaka. On predstavlja ključne radnje koji sudionici u lancu opskrbe, tvrtke, neprofitne organizacije, investitori i financijske usluge i istraživačke institucije trebaju poduzeti kako bi se promjene i dogodile.

7 ključnih točaka:

• Stvoriti financijske mehanizme i tržišne strukture koje podržavaju regenerativne rezultate
• Poticati poljoprivrednike na izgradnju koalicija na široj razini
• Oblikovati politiku koja će izgraditi otporno poljoprivredno gospodarstvo
• Izgraditi i promovirati poslove regenerativne poljoprivrede
• Povećati potražnju za regenerativne proizvode i analizirati potrošače
• Podupirati međusektorske suradnje jer je izazov prevelik da bi svaka organizacija radila zasebno
• Provoditi edukaciju i omogućiti provođenje regenerativne prakse na zemljištima

Objavio: Katarina Ivanek

Četvrtu godinu zaredom u organizaciji Udruge za ekonomiju zajedništva i Hrvatske permakulture održan je događaj „Osnaživanje lokalnih zajednica 2022.“ u Križevcima.  Sudjelovanje za ovaj događaj bilo je besplatno s mogućnosti praćenja online.  Organizatori su osigurali i smještaj za posjetioce iz drugih gradova koji su željeli aktivno sudjelovati. Cilj ovog događaja je  okupljanje i upoznavanje inicijativa, pojedinaca i organizacija s naglaskom na suradnji, razmjeni dobrih praksi i poticanja zajedništva u širem smislu.

Od subote 14.05.2022.  do nedjelje 15.05. tema događaja bila je „Klimatske promjene, građanske inicijative i vlasti“

Subota ujutro započela je otvorenjem događaja i dobrodošlicom od strane organizatora Petera Fabjana (Ekonomija zajedništva)  i Nenada Maljkovića (Hrvatska permakultura). Nakon pozdravnih riječi, predavanje “Crveni alarm za čovječanstvo – što smo o suradnji građanskih inicijativa i lokalnih vlasti naučili na Krku?“  održao je Zoran Skala. Predavanje je bilo usmjereno na realnim činjenicama o klimatskim promjenama  kojima i sami svjedočimo svakodnevno.  Klimatske promjene posljedica su povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Najvažniji staklenički plin je ugljični dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva-nafta, ugljen i plin.

Znanstvenici tvrde da je za očuvanje planeta  nužno ograničiti porast prosječne temperature na Zemlji na najviše 2°C. Donositelji odluka ovakvog stanja svjesni su već desetljećima ali se jako sporo kreću rješenjima. Građani su isto svjesni, ali teško mijenjaju način života i navike.  Za opstanak gospodarstva važan je gospodarski rast koji zavisi o fosilnim gorivima. Prirodno rješenje ovog problema je naučiti živjeti s manje resursa: okretanje prema lokalnoj proizvodnji, to jest moramo u potpunosti promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo energiju.

Nakon Zorana, prof.Sandra Kantar (Visoko gospodarsko učilište) i Peter Fabjan održali su radionicu pod nazivom „Preusmjeri novac: održivo financiranje za osnaživanje lokalnih zajednica“.  U podnevnim satima  održan je – razgovor o ispravnom i dobrom življenju s Tomasom Insua (online), suosnivačem i izvršnim direktorom pokreta Laudato Si’ i Lucom Fioranijem (uživo), znanstvenikom, članom pokreta Laudato Si‘ i interdisciplinarne inicijative EcoOne.

U kasnim popodnevnim satima, nakon odličnog vegetarijanskog ručka koji je bio napravljen od domaćeg lokalnog povrća, uslijedili su  Bogdan Šujica (OPG Šujica), Jasminka Iličić (OPG BIomara), Dijana Fabjan (Udruga za ekonomiju zajedništva) i njihovo predstavljanje “Socijalna eko poljoprivreda za osnaživanje ruralnih zajednica: projekt MAREA”

Na kraju dana sudionici su imali priliku pogledati projekciju francuskog dokumentarnog filma “Jednom kad znaš” . Film govori o ljudskoj spoznaji neugodne stvarnosti o klimatskim promjenama, uništenim i iscrpljenim prirodnim resursima. No, kako živjeti s takvom spoznajom da se ljudskoj vrsti ako ne promijeni način života, uskoro bliži kraj? U potrazi za odgovorom u filmu susrećemo vodeće svjetske klimatske znanstvenike i stručnjake za energiju. Svi tvrde jedno – “postoji velika potreba za kolektivnim i jedinstvenim djelovanjem kako bismo se pripremili za tranziciju na što humaniji način“.

Radionica “Mir je Zelen” i koncert Darka Rundeka

Nedjelja je prošla interaktivno i zabavno. Sudionici su imali priliku predstaviti svoje inicijative, projekte, udruge i organizacije, međusobno se upoznati i povezati.  Jutro je započelo radionicom „Mir je zelen; iscijelimo Zemlju snovima o miru“ koju je održao Luca Fiorani, član međunarodnog odbora EcoOne – ekološke inicijative pokreta fokolara.  Nakon održane radionice, Irena Borovina i Nenad Maljković kroz radionicu “Vidljivost tranzicijskih inicijativa danas i u budućnosti” dali su priliku sudionicima da predstave svoje radove, ideje, znanja i iskustva. 

Kroz ovih dva dana događanja imali smo priliku upoznati inspirativne pojedince, umjetnike, članove i aktiviste iz raznih organizacija, udruga, pokreta i inicijativa kao što su:

• Organski vrt Martinov plašt
• Extinction Rebellion Zagreb
• Okolišni filmski festival
• Zasadi stablo, ne budi panj
• SUPERSTUFart STORE
• Crystal Clean Global Garden
• Mala otočka biblioteka
• Mjesni Odbor Trnjanska Savica Zagreb
• Paramparam upcycle
• Udruga Vestigium
• Zadruga Zelenica
• Europski dan održivih zajednica
• Biomara OPG Ilicic
• Udruga Tatavaka
• Klimatski kolaz Hrvatska
• Pozitiva Samobor
• Ekonomija zajedništva
• WalkingbytheEarth
• Zeleno DOBA – Centar za samoodrživi rast i razvoj
• TIKO – OTOK KRK
• Zagonetno drvo
• Križevačka Udruga Pivara
• Djelo Marijino – Pokret fokolara Hrvatska
• Udruga Magda
• Grad Krizevci
• Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas Studiorum Catholica Croatica)
• EcoOne
• Laudato Si Movement
• Divlji Beograd
• Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia

Nakon nedjeljnog ručka uslijedili su razgovori i aktivnosti po malim grupama „Open space Technology“. Završetak događaja obilježio je svojim nevjerojatnim glasom i Darko Rundek poznati glazbenik, ekološki i društveni aktivist.

Naslovna fotografija i video: Matej Čelar

Objavio: Katarina Ivanek