Primjer dobre prakse – Magdin vrt

5
(1)

Ova prirodna oaza mira i zelenila nalazi se u malenom gradiću po imenu Križevci, u samom srcu hrvatskog Prigorja. Vrtlarstvo u ovom dijelu Hrvatske ima i dugu tradiciju. O tome nam svjedoči i priča o nekadašnjoj Križevčanki Magdi Logomer Herucini koja je živjela u 18. stoljeću, po kojoj je i sam vrt “Magdin vrt” dobio svoje ime. Smatra se da svaka žena koja je u ono vrijeme (pre)poznavala više od pet biljaka bila optužena je vještica. Magda se je tijekom svojeg života bavila vrtlarstvom i pravljenjem melema kojima je liječila razne bolesti koje su harale u to vrijeme. Upravo zbog toga i još nekih optužbi koje su snašle Magdu, jadna je Magda skoro ostala bez glave. Optužena je za vještičarenje. No, Magdu je spasila Marija Terezija 1758. u Beču, od tada ne postoji niti jedan pismeni dokaz o osuđenim vješticama.

Ova priča nije samo priča o Magdi. U ovom primjeru posebno je naglašen peti element permakulture – organizacija odnosno društvo. Iako se u permakulturi svakom elementu voda, tlo, zrak, energija i organizacija daje posebna važnost prilikom dizajniranja, u vidu analize svakog od elemenata. Taj peti element organizacija ponekad je pomalo zaboravljen.

Kako je sve počelo?

“Udruga križevačkih vrtlara Magda” kao inicijativa postoji već skoro sedam godina kada je nekolicina entuzijasta i zaljubljenika u prirodu uz dopuštenje grada počela obrađivati gradsko zemljište u svrhu vrtlarstva. Entuzijasti odnosno vrtlari koji su pokrenuli ovu inicijativu su stanovnici grada Križevaca koji uglavnom žive u stanovima ili kućama bez pristupa dvorištu, odnosno zemlji pogodnoj za proizvodnju hrane.

Sve do prošle 2022. godine zemljište je na upravljanje građanima davao Grad. Nakon šest godina vrtlarenja, vrtlari su shvatili da im treba nešto više. Odnosno, pojavile su se veće potrebe, kao što su ograđivanje vrta, postavljanje kućica za alat, postavljanja dječjeg igrališta i drugo. Kako bi se sve lakše knjižilo, te kako bi sve bilo transparentno i kako bi svi imali uvid u troškove osnovala se udruga skraćenog naziva “udruga Magda” koja se javila na natječaj za upravljanje vrtom koji je raspisao Grad, od tog trenutka upravljanje vrtom vodi Udruga.

Kako to zapravo funkcionira?

Na zemljištu površine od oko šest tisuća kvadrata uređeno je 39 gredica, od kojih je svaka identične površine 50 kvadrata. Većina vrtlara posjeduje po jednu gredicu koju obrađuje. Budući da je tijekom proteklih godine bilo više gredica nego vrtlara, neki od vrtlara odlučili su se uzeti dvije gredice koje obrađuju.

Pravo na zakup gredice ima svaka punoljetna osoba koja sklopi ugovor o zakupu zemljišta s Udrugom Magda nakon prijave na natječaj o zakupu gredica koji se provodi svake godine početkom proljeća. Osim potpisanog ugovora, vrtlari moraju ispuniti prijavnicu za članstvo udruge.

Članovi se tijekom svojeg boravka u vrtu moraju pridržavati određenih pravila koja su propisana “Vrtnim pravilnikom” i koji se prilaže uz ugovor o zakupu zemljišta. Ta pravila se uglavnom tiču stroge zabrane upotreba pesticida i mineralnih gnojiva, kao i pridržavanja drugih ekoloških praksi. U pravliniku stoji naglasak na pridržavanje ekoloških praksi i jasno definirane sankcije ako se netko od vrtlara ne pridržava propisanih pravila – gubi pravo zakupa zemljišta. Osim navedenog, u vrtu se potiče bioraznolikost, a korov se rješava mehanički odnosno ručno.

Ovakvi koncepti “gradskih vrtova” sve česta su praksa u brojnim gradovima. Udruga Magda prenijela je koncept upravljanja kakav se provodi drugdje, poput onog u Koprivnici koji vodi Udruga Kopriva.

Još malo o vrtu

U sklopu vrtova nalazi se i dječje igralište, nekoliko kućica za alate, hoteli za kukce i medonosni punktovi koji privlače pčele i mnoge druge korisne kukce za oprašivanje. Prošle godine su postavljene i kućice za ptice rađene prema svim pravilima za njihovo stanovanje. Na zajedničkom dijelu vrta osim medonosnih punktova posađene su i voćke koje vrlari mogu zajednički koristi. Trajni nasadi nisu dozvoljeni jedino na gredicama koje su rezervirane za jednosezonske biljke, po želji onog člana koji je zakupi. Svoj dom na Magdinom vrtu imaju i pčele samice, koje su vrlo korisne kod oprašivanja.

Edukacije i vrtne akcije

Kada korisnik vrta potpisuje ugovor o zakupu s time prihvaća i određena pravila koja smo već spomenuli. Osim tih pravila, svaki zakupnik zemljišta odnosno vrtlar mora prisustvovati barem 30% vrtnih akcija koje se održavaju tijekom godine a tiču se održavanja zajedničkih područja vrta, kao što su voćnjak, održavanje čistoće i urednosti kućica za alat, prohodnosti staza, uklanjanje ambrozije i drugih invazivnih vrsta, itd.

Osim vrtnih akcija udruga Magda organizira i razne edukacije, primjerice o kompostu, vrstama i načinima uzgoja. Vrtove često posjećuju i učenici koji i sami posjeduju i obrađuju svoj komad zemljišta za potrebe strukovnog smjera kuharstva.

I za kraj

Križevački vrtlari sada već čini veću grupu od dvadesetak ljudi koji međusobno surađuju, uče, razmjenjuju sjeme i savjete. Svi se lijepo slažu i uživaju družeći se i uzgajajući povrće. Bitno je napomenuti da križevački vrtlari imaju odličnu suradnju i prijateljstvo s gradom Križevci i mnogim sličnim udrugama, inicijativama, agencijama i tvrtkama kao što su DAK- Destinacijska agencija Križevci, Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj”, građanska inicijativa “Čisteći Medvjedići”, Poljocentar d.o.o., Srednja škola Ivan Seljanec, i brojni drugi. Takva suradnja koja uključuje organizaciju i povezivanje društva pospješuje taj spomenuti peti element – društvo.

Je li ovo bilo korisno?

Dajte ocjenu 1-5 (trebate biti prijavljeni)!

Prosječna ocjena 5 / 5. Broj glasova: 1

Za sad nema ocjena! Budite prvi koji će dati ocjenu.

Odgovori

Ne propustite: