<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Sa foruma, Autor na Perforum</title>
	<atom:link href="https://www.perforum.info/author/perforum/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.perforum.info/author/perforum/</link>
	<description>Razvoj održivih zajednica</description>
	<lastBuildDate>Fri, 03 Nov 2023 07:20:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.4.6</generator>

<image>
	<url>https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/11/LinkedIn-logo-400x400-bijeli-150x150.png</url>
	<title>Sa foruma, Autor na Perforum</title>
	<link>https://www.perforum.info/author/perforum/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>“Dobar početak za održivo susjedstvo”: tečaj za tranzicijske inicijative u Rijeci 18. i 19. ožujka</title>
		<link>https://www.perforum.info/dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka</link>
					<comments>https://www.perforum.info/dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Feb 2023 10:19:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Agilna otpornost zajednica]]></category>
		<category><![CDATA[Radionice, okupljanja]]></category>
		<category><![CDATA[Tranzicija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=37919</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka/" title="“Dobar početak za održivo susjedstvo”: tečaj za tranzicijske inicijative u Rijeci 18. i 19. ožujka" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2023/02/Odrzivo-susjedstvo-u-Rijeci-2-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" /></a><p>Udruga Hrvatska permakultura u suradnji s Tranzicijskom inicijativom Rijeka i Građanskom inicijativom Kantrida, organiziraju dvodnevni tečaj za tranzicijske aktiviste i inicijative u zajednici s područja Rijeke, Primorsko-goranske županije i Istre.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka/" title="“Dobar početak za održivo susjedstvo”: tečaj za tranzicijske inicijative u Rijeci 18. i 19. ožujka" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2023/02/Odrzivo-susjedstvo-u-Rijeci-2-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Udruga Hrvatska permakultura u suradnji s Tranzicijskom inicijativom Rijeka i Građanskom inicijativom Kantrida, organiziraju dvodnevni tečaj za tranzicijske aktiviste i inicijative u zajednici s područja Rijeke, Primorsko-goranske županije i Istre. Program je dijelom sufinanciran sredstvima Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke.</p>



<p>Ovo je jedinstvena prilika za stjecanje korisnih znanja i upoznavanje s ljudima koji rade slične zanimljive stvari. Prijavite se!</p>



<p>&#8220;Dobar početak za održivo susjedstvo&#8221; je naša verzija tečaja Transition Launch, osnovnog treninga za tranzicijske inicijative, te za pojedince koji rade na okupljanju takvih inicijativa. Ujedno, tečaj je i odlična prilika za razmjenu iskustva, umrežavanje i međusobno bodrenje <img src="https://s.w.org/images/core/emoji/14.0.0/72x72/1f642.png" alt="🙂" class="wp-smiley" style="height: 1em; max-height: 1em;" /></p>



<p>Tečaj će biti održan u prostorijama MO Kantrida, Dom kulture &#8220;Mirko Čurbeg&#8221;, Lovranska 10 u Rijeci, u subotu i nedjelju, 18. i 19.3.2023. od 10 do 19 sati. Moguće su male promjene u satnici.</p>



<p>Za prijavu ispunite OVAJ ONLINE OBRAZAC: <a href="https://bit.ly/tranzicija-RI-2023" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/tranzicija-RI-2023</a></p>



<p>Tečaj je besplatan, ali broj sudionika je ograničen. Molimo da obrazac za prijavu ispunite najkasnije do srijede, 8.3.2023. i obrazložite svoje iskustvo i motivaciju. Odgovor jeste li primljeni dobit ćete do petka, 10.3.2023. navečer.</p>



<p>Kontakt za dodatna pitanja vezano uz sadržaj tečaja: <a href="mailto:gordana.permakultura@gmail.com" target="_blank" rel="noreferrer noopener">gordana.permakultura@gmail.com</a><br>Kontakt za pitanja vezana uz prijave i logistiku tečaja: <a href="mailto:gradjanska.inicijativa.kantrida@gmail.com" target="_blank" rel="noreferrer noopener">gradjanska.inicijativa.kantrida@gmail.com</a></p>



<p>Tranzicija u post-fosilno društvo je društvena promjena koja pronalazi pozitivna lokalna rješenja na velike krize našeg vremena: energetsku krizu, ekonomsku krizu i klimatske promjene. Tisuće inicijativa diljem svijeta se samoorganiziraju i osmišljavaju poduhvate u zajednici koji potiču lokalizaciju i solidarnost, te pronalaze mogućnosti kako živjeti kvalitetnije, a s manje transporta &#8211; manje ovisnosti o nafti, te manje novca.</p>



<p>Ovaj tečaj je idealan za aktiviste koji su ili početnici u organiziranju inicijativa u svojim lokalnim zajednicama, ili to već rade i voljeli bi znati više. Sve je primjenjivo kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama. Uglavnom preuzimamo koncept tečaja kako ga je osmislila organizacija <a href="https://transitionnetwork.org/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Transition Network</a>, ali ga prilagođavamo našim uvjetima i dodajemo neke stvari koje se iz iskustva pokazuju korisnima za inicijative u Hrvatskoj i regiji.</p>



<p><strong>Tečaj će aktiviste osposobiti za sljedeće:</strong></p>



<ul><li>što je društvena tranzicija i kako radimo s kompleksnim sistemima u kojima se isprepliću zajednica, energija, ekologija, ekonomija i drugo</li><li>kako komunicirati o klimatskim promjenama, vrhuncu nafte i drugim razlozima zašto nam je potrebna društvena tranzicija</li><li>principi tranzicije i otpornih zajednica; povezanost s permakulturom</li><li>proces društvene tranzicije za ranu fazu u organizaciji zajednice; kako formirati grupu i kako započeti konkretne projekte u zajednici</li><li>kreiranje pozitivne vizije budućnosti i zašto je to važno za zajednicu</li><li>proces društvene promjene; razvoj tranzicijskih inicijativa i kako voditi proces aktiviranja zajednice</li><li>kolaborativne i horizontalne grupe; suodlučivanje</li><li>tehnike za informiranje, organiziranje i kreativno facilitiranje javnih događaja</li><li>društvena tranzicija kao vanjski, ali i unutarnji (osobni) proces</li></ul>



<p>Tečaj je izrazito praktičnog karaktera i velikim dijelom se sastoji od vježbi kroz koje sudionici usvajaju metode koje kasnije mogu primijeniti u svojim grupama ili na javnim događajima.</p>



<p>Kombiniramo tranzicijsko i facilitatorsko iskustvo sa saznanjima iz permakulture i društvenog aktivizma, ali ovo nije niti tipična aktivistička radionica, niti je nešto što ste mogli naučiti na tečaju permakulture. Preklapanje je maksimalno 10-15%.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<div class="wp-block-group is-layout-flow wp-block-group-is-layout-flow"><div class="wp-block-group__inner-container">
<p>Članak je objavljen u sklopu projekta AGILNA OTPORNOST ZAJEDNICA<br>kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. <br>Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. <br>Sadržaj članka isključiva je odgovornost udruge Hrvatska permakultura.<br>Više o EU fondovima na <a href="http://www.esf.hr/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">http://www.esf.hr</a> i <a href="https://strukturnifondovi.hr" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://strukturnifondovi.hr</a></p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="235" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/10/Europski-strukturni-fondovi.png" alt="" class="wp-image-37300" srcset="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/10/Europski-strukturni-fondovi.png 1024w, https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/10/Europski-strukturni-fondovi-300x69.png 300w, https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/10/Europski-strukturni-fondovi-768x176.png 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</div></div>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/dobar-pocetak-za-odrzivo-susjedstvo-tecaj-za-tranzicijske-inicijative-u-rijeci-18-i-19-ozujka/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ifugaoi &#8211; Narod bez vlade</title>
		<link>https://www.perforum.info/ifugaoi-narod-bez-vlade/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ifugaoi-narod-bez-vlade</link>
					<comments>https://www.perforum.info/ifugaoi-narod-bez-vlade/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 05 Jul 2022 11:47:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Jednostavne zajednice]]></category>
		<category><![CDATA[Zajednice, organizacije]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Harold Barclay]]></category>
		<category><![CDATA[Ifugaoi]]></category>
		<category><![CDATA[Primitivne zajednice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=36919</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/ifugaoi-narod-bez-vlade/" title="Ifugaoi &#8211; Narod bez vlade" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/07/Terasirano-zemljiste-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Selo na terasiranom zemljistu" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Nekoliko naroda na filipinskim otocima ima anarhičan politički ustroj zajednice. Ifugaoi su za to, vjerojatno, najbolji primjer. Oni žive na otoku Luzonu, obrađuju planinske vrtove i uzgajaju piliće i svinje. Njihove brojne navodnjavane terase za proizvodnju riže dobro su poznate. Vjerojatno je manje poznato da taj složeni sustav uzgoja prati društveni poredak u kojem nema vlade, sudova, sudaca, ustavnog ili zakonskog prava.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/ifugaoi-narod-bez-vlade/" title="Ifugaoi &#8211; Narod bez vlade" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/07/Terasirano-zemljiste-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Selo na terasiranom zemljistu" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Nekoliko naroda na filipinskim otocima ima anarhičan politički ustroj zajednice. <strong>Ifugaoi </strong>su za to, vjerojatno, najbolji primjer. Oni žive na otoku Luzonu, obrađuju planinske vrtove i uzgajaju piliće i svinje. Njihove brojne navodnjavane terase za proizvodnju riže dobro su poznate. Vjerojatno je manje poznato da taj složeni sustav uzgoja prati društveni poredak u kojem nema vlade, sudova, sudaca, ustavnog ili zakonskog prava.</p>



<p>Ifugaoška društvena organizacija krajnje je jednostavna. Kao i kod nas, krvno srodstvo se računa dvostrano, tako da se osoba, osim s obiteljskim kućanstvom, identificira s kognatskom (krvnom) skupinom rođaka. Dok je osnovna i stabilna jedinica obitelj, okupljena oko svoga najvažnijeg pripadnika, pojedinac je također obvezan braniti svakoga koga smatra pripadnikom rodbinskog kruga. Sela jedva da postoje; kuće su razbacane, ponekad u skupini od njih dvanaestak na jednom mjestu.</p>



<p>Drugi je važan vid društvenoga ustroja Ifugaoa podjela na društvene slojeve. Na vrhu je mala skupina bogatih ljudi koji barem mogu tvrditi da im je netko u toj klasi, nazvanoj kadangyang, predak. U određeni se sloj pristupa kad se stekne dovoljno bogatstva za financiranje gozbi i kad se postane čovjek od ugleda i utjecaja. Velika većina Ifugaoa pripada ili srednjem sloju, u kojem obitelj posjeduje dovoljno rižinih polja za vlastito uzdržavanje, ili nižoj klasi siromašnih koji nemaju rižina polja.</p>



<p>Pripadnici kadangyanga vođe su Ifugaoa. Od njih se očekuje da budu posrednici u sporovima, to jest posrednička treća strana. U svaki pregovor oni unose svoju čast i moć vlastite rodbinske skupine. Na posebnoj su cijeni oni s ugledom glavnih lovaca. Posrednika rabe u raznim prilikama: u kupovinama i prodajama, posuđivanju novca, bračnim ponudama, ubiranju dugova, potraživanju odštete, otkupljivanju glava izgubljenih u ratu, otkupljivanju otetih i sklapanju mira. On je odgovoran objema stranama u sporu, mora biti nepristran, od jedne skupine drugoj nositi prikladne i pristojne ponude i isplate. „On nagovara, ulaguje se, laska, prijeti, potiče, grdi, insinuira“ u nastojanju da dovede strane do sporazuma kako bi mogao primiti nagradu koju zaslužuje. On „nema vlast. Sve što može učiniti jest da djeluje kao mirotvorni posrednik. Njegova je moć jedino u umješnosti nagovaranja, taktu i vještom poigravanju s ljudskim osjećajima i motivima“ (Barton, 87). Međutim, posrednik može prisiliti okrivljenika da sudjeluje u pregovorima. Ako ovaj pokuša pobjeći, ili pokaže inat prema optužbi, posrednik ga potraži i svojim jasno pokazanim ratnim nožem prisili na suradnju. To pokazuje stvarnu pravnu sankciju i policijsku vlast. Također možemo razumjeti zašto se istaknutoga glavnog lovca rado bira na taj položaj.</p>



<p>Osim što zahtijeva naknadu za svoje usluge, posrednik sa svakim uspješnim dogovorom izgrađuje svoju čast i ugled pa će češće biti tražen, postići će višu naknadu i nagomilati bogatstvo.</p>



<p>Većina slučajeva završava naplatom globe. Ona se djelomice određuje prirodom same štete, no postoji i razlikovna ljestvica koja se temelji na društvenoj klasi osobe. Posrednik isto tako uzima u obzir ugled i položaj upletenih pojedinaca i skupina. Kada se globa mora platiti, dvije se strane prvo moraju dogovoriti o iznosu plaćanja. Obično, strana okrivljenika priznaje obvezu plaćanja odštete; ona uglavnom pokušava smanjiti neumjerena potraživanja tužitelja.</p>



<p>Ali, ako jedna strana odbije platiti odmjerenu globu, oštećena strana tada može nastaviti s pokušajima da se domogne imovine okrivljenika, kao što su gongovi, ćupovi za rižino vino, bivoli, zlatno grumenje, djeca, žene, ili rižina polja.</p>



<p>Smrtna se kazna primjenjuje u krajnjim slučajevima kao što su ubojstvo, čaranje i odbijanje plaćanja globe za preljub. Nju obično izvršava oštećena strana. Ali svaka „egzekucija“ može proizvesti i suprotan učinak, budući da i ona može potaknuti osvetu.</p>



<p>Kad optuženi niječe svoju krivicu, moguće je od njega zatražiti da se podvrgne kušnji kipućom vodom. Naravno, ako odbije, smatra se krivim. Posrednik, koji djeluje kao izabrani sudac, pazi da optuženik stavi svoju ruku u posudu s kipućom vodom i izvadi kamen koji je u njoj. Kada se dvojica međusobno optužuju, njihove ruke stave jednu do druge te posrednik položi vreli nož bolo na njih uz pretpostavku da će nož opeći samo krivca. Također se pribjegava hrvanju i dvobojima. Dvoboji mogu početi bacanjem jaja na protivnika, te završiti bacanjem kopalja, a katkad i uključivanjem ostalih u tučnjavu.</p>



<p>Zavade su endemične, a rađaju se iz želje za osvetom zbog optužbe za navodna nedjela nečijeg rođaka. Uzimanje glave neprijatelja čini važan dio napada među skupinama. Ta nagrada daje njezinom vlasniku nadnaravnu moć, a ujedno i moć ubijenog čovjeka. Sporovi se ponekad rješavaju međusobnim brakovima, a brak je, općenito, sredstvo za proširivanje mreže prijateljskih odnosa. Osim toga, sklapaju se sporazumi među pojedincima koji osobi jamče sigurnost dok boravi na domaćem terenu partnera u sporazumu.</p>



<p>Ifugaoški muškarci i žene imaju prilično izjednačene odnose što velikim dijelom proizlazi iz prakse bilateralnoga porijekla. I muškarac i žena donose u brak jednaku količinu imovine i također rade zajedno u polju.</p>



<p class="has-background" style="background-color:#e9fbf4">Ulomak iz knjige <a href="https://elektronickeknjige.com/biblioteke/elektrodaf/narod-bez-vlade/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Narod bez vlade (Harold Barclay)</a><br>Preuzeto s facebook grupe <a href="https://www.facebook.com/groups/1071376706733367/?__cft__[0]=AZVrEYQ0NBos9ZgdE03dcX6gaT7qlL-QPEkYJsoTeGBWDY11Jwf8Pzzzz5MSGFeukOq6YeX52PKXl7mjbqGO75RYxZ0D20VsazoEPrjDufwyCh37SIHHgCWCGO6tx7ZuMlXqmj0Cx0UGJ8pFSaUbIoNjeWu6dnguSyLZdZ3ZR0Vjpm5cxSXWRygOujtm9oIaqaPzsVB0JYJPfvKXRgSHubSr&amp;__tn__=%2Cd-UC%2CP-R" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Život izvan sistema</a></p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/ifugaoi-narod-bez-vlade/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Visinski radovi i sigurnost (video)</title>
		<link>https://www.perforum.info/visinski-radovi-i-sigurnost-video/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=visinski-radovi-i-sigurnost-video</link>
					<comments>https://www.perforum.info/visinski-radovi-i-sigurnost-video/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 Jun 2022 08:52:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Video]]></category>
		<category><![CDATA[Vještine, zanati, ideje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=36858</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/visinski-radovi-i-sigurnost-video/" title="Visinski radovi i sigurnost (video)" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/06/Rad-na-visini-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Na mjestima koja su opasnija po svojoj prirodi, s kojih se lako može skliznuti, pasti ili odletjeti u ambis, ljudi su se sjetili osigurati pomoću užeta, i to tako da ga učvrste na neku sigurnu točku (sidrište), te povremeno postavljaju međuosiguranja, odnosno drugo sidrište na odredištu. Kako smatram da svaka kuća mora imati i dovoljno veliko uže da se izvrše razni radovi na krovu, ujedno napominjem da pri tome treba posjedovati i znanja kako ga upotrijebiti. Imati uže a ne znati ga upotrijebiti može biti jednako opasno, ako ne i opasnije, zbog lažne sigurnosti, mišljenja da je sve ok postavljeno, odnosno da mislite da samo zato što ga imate da ste spremni i koristiti ga.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/visinski-radovi-i-sigurnost-video/" title="Visinski radovi i sigurnost (video)" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/06/Rad-na-visini-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<blockquote class="wp-block-quote"><p>Nedavno sam pao s krova. Pod nogom mi je pukla neka gredica, otkotrljao sam se i uhvatio za krovnu gredu. Ostao sam tako visiti s krova par minuta dok nije netko došao, pronašao ljestve i postavio ih ispod mene.</p><cite>Nikola, 18.03.2022.</cite></blockquote>



<p>Na mjestima koja su opasnija po svojoj prirodi, s kojih se lako može skliznuti, pasti ili odletjeti u ambis, ljudi su se sjetili osigurati pomoću užeta, i to tako da ga učvrste na neku sigurnu točku (sidrište), te povremeno postavljaju međuosiguranja, odnosno drugo sidrište na odredištu.</p>



<p>Kako smatram da svaka kuća mora imati i dovoljno veliko uže da se izvrše razni radovi na krovu, ujedno napominjem da pri tome treba posjedovati i znanja kako ga upotrijebiti.<br>Imati uže a ne znati ga upotrijebiti može biti jednako opasno, ako ne i opasnije, zbog lažne sigurnosti, mišljenja da je sve ok postavljeno, odnosno da mislite da samo zato što ga imate da ste spremni i koristiti ga.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Tipične greške</h2>



<ul><li>Ovaj posao ću na brzinu, samo 5 minuta, izbušim rupu, zašarafim vijak, odrežem jednu granu&#8230; tko će se navezivati za tu sitnicu!?</li><li>Preko trbuha ili prsa si zavežete ambulantni čvor &#8211; jer jedino za njega znadete. Ovo je vrlo opasno, jer se pri opterećenju jedne strane (dakle, pri padu) momentalno transformira u omču.</li><li>Ili ste se ispravno osigurali, ali nemate s sobom dovoljno opreme za samospašavanje&#8230; dakle, u rukama ste (na milost i nemilost) žene ili susjeda Pere&#8230;</li><li>Ili, pa i moj prijatelji su isto neosigurani, oni sigurno znadu da je opasnost zanemariva&#8230; neću se sada baš isticati, komplicirati&#8230; makar vidim da bih mogao &#8220;sletiti&#8221;&#8230;</li><li>itd, itd i td, ljudskoj kreativnosti nema kraja</li></ul>



<p>Odmah bih podijelio poslove na one kojima uže služi samo kao osiguranje od pada (zidanje dimnjaka, popravak crijepa&#8230;), i na one na kojima se uže koristi za rad, odnosno da se visi na njemu (popravak žbuke na zidovima, farbanje&#8230;).<br>Kod ovih drugih, gdje je uže stalno napeto (radno uže), treba imati paralelno uže za duplo osiguranje. Isto tako, ako se radi s oštrim alatom ili onim koji može lako oštetiti uže (sjekira, pila, brusilica, plamenik&#8230;), treba imati duplo osiguranje. U profesionalne svrhe, drugo osiguranje je komad užeta koje u svojoj jezgri ima sajlu.</p>



<p>Od znanja, potrebno je znati na koji način napraviti sidrište, kako ga povezati sa sobom, kako pravilno podesiti sustav i što učiniti pri padu (samospašavanje). Sve ovdje navedeno ću opisati za improviziranu i povremenu upotrebu (u kategoriji &#8220;dobro je znati&#8221;), jer pretpostavljam da neki prosječni pojedinac ne želi investirati u certificiranu i skupu opremu, ili se školovati za rad na visinama, kako bi jednom godišnje nešto kratko radio na krovu, ali ipak želi biti &#8211; koliko toliko &#8211; osiguran od pada. I možda ne želi visiti satima i čekati tuđu pomoć, vec se sam izvući iz situacije. Ili znati pomoći nekome.</p>



<p>Od opreme, treba užad raznih debljina i karabineri s maticom. Uže koje se može kupiti u željezari može poslužiti za one prve poslove osiguranja, gdje se baš ne visi na njemu. Kod kupnje obratite pažnju da je debelo 10-12mm i da mu je jezgra bezbojna, a ne od recikliranog otpada svih boja. Jezgra je glavni nosivi dio užeta, nevezano koliko lijepo košuljica (vanjski dio) izgledao. Ukoliko možete birati materijal prednost uvijek ima poliamid, najlon, a poliester ako baš mora. Dužina radnog užeta treba biti npr. od početnog sidrišta na tavanu do dimnjaka na vrhu krova, pa sve dolje do poda. Ako ste u mogućnosti, nabavite duplo duže od toga plus još malo ekstra. Najtanje pomoćno uže ne treba biti tanje od 6mm.<br>Karabineri s maticom koji su certificirani imaju cijenu od 10 eura na gore, i užitak ih je koristiti. Koristi se kao karika, spoj izmedju užeta, nikada&nbsp; metal na metal (odnosno to izbjegavati). Dobro dođu i 8mm inox bragice (karike) s maticom, neće popustiti ali imaju vrlo mali volumen i nespretne su za stalnu upotrebu. Ali za jednom fiksirati nešto je ok. Isto se uže može i uplesti na sidrište, pa ne treba dodatni karabiner.<br>Nemojte ovo shvatiti kao da vam savjetujem da upotrebljavate neatestiranu odnosno atestiranu opremu, već kao da je u većini slučajeva bolje biti nečim osiguran nego ničim.</p>



<p>Možda ste u mogućnosti pitati neko lokalno sportsko društvo ako ima komade užeta ili oštećeno uže, pa iskoristiti što se da.</p>



<p>Dakle, pokušati ću se držati donjeg minimuma što se opreme tiče.</p>



<p>Postupak osiguranja je jednostavan: prvo se napravi polazno sidrište, recimo na gredi kod krovnog prozora, onda povežemo pojas s njime preko kočnice koju otpuštamo kako napredujemo prema mjestu glavnog sidrišta. Kada smo došli do mjesta glavnog sidrišta, npr. dimnjak, postavljamo radno sidrište, određujemo maksimalnu dužinu rada na užetu i eventualno postavimo ostalu opremu. Ukoliko duže vrijeme planiramo ostati samo na jednom mjestu, vežemo se fiksno na uže s osmicom, ne skidajući već postavljenu kočnicu.</p>



<p>Najprije treba biti upoznat s čvorovima koje mislite koristiti, i znati ih i napraviti. Kada ste ih naučili i sigurni ste u to, onda svoje iskustvo nadogradite tako da ih vježbate u mrklom mraku.<br>Kada to sa lakoćom završite, vi znadete da ćete pojedini čvor moći i stvarno napraviti.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Glavne grupe </h2>



<h4 class="wp-block-heading">Razne omče (sidrišta, navez)</h4>



<ul><li>kaubojski</li><li>vrzni</li><li>bulin</li><li>osmica</li><li>upletena osmica</li><li>leptir</li></ul>



<h4 class="wp-block-heading"><br>Čvorovi koji služe za povezivanje (spajanje)</h4>



<ul><li>ambulantni</li><li>kravatni</li><li>dvostruki križni</li></ul>



<h4 class="wp-block-heading"><br>Kočnice (koje blokiraju u jednom ili oba smjera)</h4>



<ul><li>prusik</li><li>francuski prusik</li></ul>



<h4 class="wp-block-heading">Čvorovi koji koče odnosno rade trenje (absail, spuštanje po užetu)</h4>



<ul><li>poluvrzni</li></ul>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="12 čvorova koje trebate znati #2225" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/_UhNpQ71raU?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div><figcaption>12 čvorova koje trebate znati #2225</figcaption></figure>



<p>Čvorovi moraju biti uredni i prirodno se zatezati pri upotrebi. Čvor koji se širi i raspetljava u upotrebi nije adekvatan za tu priliku, npr. korištenje osmice na sredini opterečenog užeta umjesto leptira nije dobra praksa.<br>Postoje i čvorovi koji pogrešnom upotrebom mogu postati vrlo opasni, npr. ako se koristi kriva strana bulina, pretvara se u omču, isto kao što se i ambulanti pri nejednolikom opterećenju pretvara u kaubojski.</p>



<p>Ove sve čvorove trebate znati, možda sam izostavio još koji bitan, ali otom potom kada dođe vrijeme ću se sjetiti.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Sidrište</h2>



<p>Sidrište je neka sigurna točka (živo drvo, dimnjak, greda&#8230;) koje se nalazi na pogodnom mjestu, na koje je pričvršćeno uže na taj način da se uže ne ošteti, da ne dodiruje oštre rubove, procjepe, da je sila po mogućnosti raspoređena na više točaka i sl. (ili promjeniti mjesto opterećenja, podmetnuti debele tkanine, ili zaštitne cijevi, kevlar, cordura). Uobičajeno se radi upletenom osmicom na jednom kraju užeta. Ukoliko mislite visiti na užetu, dobro izvedeno &#8216;tensionless&#8217; sidrište teoretski nudi punu nosivost radnog užeta.</p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://www.perforum.info/forum/vjestine-zanati-ideje/sidrenje-veceg-drveca/?action=dlattach;attach=5750;image;" alt=""/></figure>



<h4 class="wp-block-heading">Tensionless Anchor</h4>



<p><em>Op. obratite pažnju da će se on spuštati prema dolje, ako je potrebno opteretiti sidrište prema gore onda i uže treba izlaziti gore, zato da ne presjeca samo sebe na prvom namotaju</em></p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Tensionless Anchor" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/lLYiv0F3cSY?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h2 class="wp-block-heading">Vezanje za tijelo</h2>



<p>Nekada su se ljudi povezivali tzv. prsnim navezom, upotrebom mrtvog čvora (koji se ne steže pri opterećenju, škotski, bulin), međutim, prilikom pada su često znali imati veće ozljede od udarca, čak i puknuta rebra. Zato u zadnje vrijeme se navezuje na sigurnosni pojas, koji pak valja imati kupljenog ili ga znati improvizirano napraviti, koji raspoređuje silu na noge i zdjelicu.<br>Postoje razne izvedbe, ja ću pokazati neke.<br>Može ga se koristiti uz prsni navez, pogotovo ako vam je trbuh veci od struka.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Military Rappel Seat</h4>



<p><em>Op. tzv. &#8220;swiss seat&#8221; &#8211; sigurosni čvorovi (šestice) moraju nalijegati tik uz ambulantni, ukoliko su udaljene, ambulantni može pri upotrebi prosklizati za tu dužinu, što može dovesti do nezgodne situacije, jer vam se pojas značajno razlabavio.</em></p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="How to tie a Military Rappel Seat" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/zH9F09Dr3lU?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h4 class="wp-block-heading">Hasty Webbing Harness</h4>



<p><em>Op. na kravatnom su nepotrebni sigurosni čvorovi</em></p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Knot of the Week: Hasty Webbing Harness" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/sP5IdhkgKs8?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<hr class="wp-block-separator"/>



<p>Kada je radno uže postavljeno na sidrište, treba ograničiti radnu duljinu čvorom, dakle krajnju točku do koje se fizički može doći, recimo čvorom &#8216;leptir&#8217; ili usmjerena osmica, te predvidjeti na njemu razna olakšanja u slučaju potrebe, što može biti ušica za umetanje karabinera svakih pol metra, postavljene ljestvice,&nbsp; zavezan kraj užeta i sl. Ukoliko uže visi i ne dolazi do poda svakako se na zadnji metar treba postaviti jednostruka osmica (perec) kako bi se spriječilo da se &#8216;slučajno&#8217; pri spuštanju &#8220;iscuri&#8221; s užeta.</p>



<p>U slučaju pada koji niste planirali, dakle da ostanete visiti na užetu, trebate znati tehniku i imati mogućnost da se spustite po njemu ili da se podignete natrag. To se zove samospašavanje, i uključuje mogućnost da ga obavite (svijest, neozlijeđenost, znanje, materijal&#8230;) Prevjesi, dakle oluk od kuće je izrazito zahtjevan za prijeći prema gore, zbog samog oblika, i lakog uništavanja gurle zbog težine i udara, ukoliko ga prethodno niste zaštitili kakvim trupcem i sl. Za podizanje se koriste kočnice koje blokiraju pod opterećenjem i koriste se naizmjenično obično spojeno s pojasom i nogom (ruke se koriste za pridržavanje), dok za spuštanje se koristi trenje užeta preko karabinera (poluvrzni, vatrogasni, karabinerska kočnica itd.) ili specijalnih sprava (reverso, grigri, &#8220;osmica&#8221;&#8230;), nekada (ako su dovoljne) i ljestvice.<br>Bitno je napomenuti da kočnice ne služe da vas osiguraju od pada (dinamičko opterećenje) već isključivo pri upotrebi unutar zone statičkog opterećenja.</p>



<p>Kočnica (npr. prusik) se koristi i pri kretanju po užetu, a kada se stigne na ciljano mjesto se uže fiksno veže za pojas s vrznim ili osmicom. Kod korištenja prusika, vrlo važno je znati da on ne smije biti &#8220;ograničen&#8221; pri kočenju, dakle da ga ne smijemo hvatati rukama ili da mu smeta neki čvor ili spravica &#8211; u tom slučaju on ne može zakočiti.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Uspinjanje po užetu &#8211; Prusiciranje</h2>



<p><em>Op. možete ići i prema dolje, prusicirajući</em></p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Tehnika: Uspinjanje po užetu - Prusiciranje" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/pch58OjWhwQ?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Crevasse Self Rescue With Prussiks - Ski Mountaineering Tips - G3 University" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/E6Mbl1QiQ_E?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Munter Hitch Rappels: Everything You Need to Know" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/opG3U36c0Hg?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h2 class="wp-block-heading">Spašavanje</h2>



<p>O tehnikama spašavanja, dakle kada netko nekoga spašava, je potpuno druga tema koja uključuje razne sisteme podizanja (ja volim 6:1 z-pulley), blokiranja, rasterećenja i zaobilaženja spravica (čvorova ili oštećenog užeta) ili spuštanja s unesrećenim i možete je prakticirati tek kada se osjećate dovoljno sigurni u principe rada takvih sustava.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Švicarski škripac" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/wT6f4gwoYPk?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Tehnika sv. Bernard - Podizanje palog penjača" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/uOG8Lz2UdWE?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Tandem Abseil - Prvi dio (pokazna vježba na podu)" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/3AUfs4abibg?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p>Dakle, kada se shvati gdje se koji čvor treba upotrijebiti, sve ostalo je logično, uz pridržavanje pravila da u svakom trenutku neke radnje trebate biti osigurani (imati backup, biti povezani) na dva mjesta.</p>



<p>P.S. Pošto se radi o &#8216;osjetljivoj temi&#8217;, ukoliko imate nejasnoća &#8211; pitajte &#8211; možda znam odgovor.</p>



<p>Autor teksta: <a href="https://www.perforum.info/forum/profile/?u=141" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Harp</a></p>



<p><a href="https://www.perforum.info/forum/vjestine-zanati-ideje/visinski-radovi-i-sigurnost/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Link na forumsku temu</a></p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/visinski-radovi-i-sigurnost-video/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Udruga U ŠUMI &#8211; Blatuša</title>
		<link>https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=udruga-u-sumi-blatusa</link>
					<comments>https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Jul 2019 14:07:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zajednice, organizacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/" title="Udruga U ŠUMI &#8211; Blatuša" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/07/udruga-u-sumi-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Naš cilj je živjeti u skladu sa svime što nas okružuje poštivajući prirodu, biljni i životinjski svijet bez iskorištavanja i biti primjer drugima da se na taj način može živjeti još bolje. Mi U ŠUMI nastojimo prikupiti i sačuvati stara znanja i vještine koje u današnje vrijeme polako, ali sigurno tonu u zaborav, težimo biti samoodrživi i samodostatni te na tom putu poštivati prirodu i njezine resurse.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/" title="Udruga U ŠUMI &#8211; Blatuša" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/07/udruga-u-sumi-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>
<p>Udruga U ŠUMI neprofitna je organizacija upisana u Registar udruga RH, osnovana 2013. godine sa sljedećim ciljem:<br>„Poticanje, promicanje, razvitak i unapređenje života u skladu s prirodom, zaštita životinja te očuvanje prirodne, nematerijalne i kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.“ (izvadak iz Statuta Udruge U ŠUMI)</p>
<p>Naš cilj je živjeti u skladu sa svime što nas okružuje poštivajući prirodu, biljni i životinjski svijet bez iskorištavanja i biti primjer drugima da se na taj način može živjeti još bolje. Mi U ŠUMI nastojimo prikupiti i sačuvati stara znanja i vještine koje u današnje vrijeme polako, ali sigurno tonu u zaborav, težimo biti samoodrživi i samodostatni te na tom putu poštivati prirodu i njezine resurse.</p>
<p>Svjesni smo da smo dio prirode i da je sve u prirodi povezano. Kao svjesna bića preuzimamo odgovornost za svoje postupke i tražimo ravnotežu. Vraćamo se jednostavnijem životu koji se bazira na stvarnim ljudskim vrijednostima kao što su poštivanje, povjerenje i tolerancija.</p>
<p>Praktično… pečemo svoj kruh i proizvodimo svoju hranu, izrađujemo svoje sapune, sredstva za čišćenje i kozmetiku, beremo samoniklo bilje, radimo shiatsu za ljude i životinje… i to je tek početak naše priče.</p>
<p>Želimo naša iskustva i znanja prenijeti svim ljudima koji su zainteresirani za prirodu, ali prije svega želimo naš prirodan način života približiti djeci &#8211; pokazati im da se može živjeti i na drugačiji način od onoga kakvog vide na televizijskim ekranima i u gradovima.</p>
<p><a class="bbc_link" href="https://www.udrugausumi.hr/hr/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://www.udrugausumi.hr/hr/</a><br><a class="bbc_link" href="https://100posto.hr/zivot/bio-sam-vojnik-vozio-sam-harley-davidsona-i-nemilo-trosio-a-nisam-bio-sretan-sad-nemam-skoro-nista-ali-imam-sebe" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://100posto.hr/zivot/bio-sam-vojnik-vozio-sam-harley-davidsona-i-nemilo-trosio-a-nisam-bio-sretan-sad-nemam-skoro-nista-ali-imam-sebe</a><br><a class="bbc_link" href="https://www.facebook.com/udrugausumi/?_fb_noscript=1" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://www.facebook.com/udrugausumi/?_fb_noscript=1</a></p>


<p>
<a class='more-link' title='12958 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1388' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>16 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1388.msg13831;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 11/03/2025 17:03 od Nikola</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/udruga-u-sumi-blatusa/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otpad &#8211; društveni tabu i stvarnost</title>
		<link>https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost</link>
					<comments>https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Jul 2019 11:31:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/" title="Otpad &#8211; društveni tabu i stvarnost" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/07/otpad-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Pojam recikliranje zvuci u drustvu tako sladunjavo, da se uz njega obavezno stvara i osjecaj o ocuvanju prirode, pomaganja jadnoj zagadjenoj prirodi, uzvisenoj svijesti o zastiti i naravno plemenitosti postupka pojedinca - sto je nista drugo nego produkt drustvene manipulacije.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/" title="Otpad &#8211; društveni tabu i stvarnost" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/07/otpad-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>
<p><p>
<a class='more-link' title='7885 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1387' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>11 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1387.msg13419;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 18/09/2024 15:57 od Harp</span></a>
</p>
</p>
<p>Svaki predmet koji je covjek proizveo ili ce tek proizvesti, prije ili kasnije ce mu postati otpad.<br />
Stovise, uz danasnji potrosacki mentalitet mnoge firme vec u samom startu proizvode otpad. Naime, neki predmet je neispravan, neupotrebljiv ili opasan vec i prije njegove prve upotrebe, ako je proizveden od loseg ili neadekvatnog materijala, odnosno pogresno dizajniran. Kada se to radi s namjerom, kako bi se omogucila nova kupnja i bacanje, pricamo o danasnjem civiliziranom drustvu.</p>
<p><span id="more-31763"></span></p>
<p><strong>Sto je otpad?</strong><br />
O tome sto je nekome otpad, svaki pojedini covjek odlucuje sam i samo za sebe. Drugi ljudi mogu samo smatrati sto bi kod nekoga moglo biti otpad, ali ne i znati.<br />
Na primjer, kupite cokoladu, zapravo kupite cokoladu, papirnati omot i aluminijsku foliju. Netko ce pojesti cokoladu kao ciljani proizvod a ostalo zguzvati i baciti od sebe kao smece. Drugi ce iskoristiti papir i aluminij sve dok bude bilo moguce, odnosno od kada ti materijali vise ne predstavljaju otpad vec korisnu stvar. Tako neciji otpad samim postupkom voljnog preuzimanja moze postati vrijedan materijal drugom pojedincu. U kontekstu djelatnosti neke firme, dok god otpad nije postao profitabilan, niti jedno drustvo nije marilo za prirodu i posjedice, vec ga je samo sto brzim postupkom udaljavalo od sebe &#8211; pod zemlju.</p>
<p><strong>Recikliranje i drustvo.</strong><br />
Pojam recikliranje zvuci u drustvu tako sladunjavo, da se uz njega obavezno stvara i osjecaj o ocuvanju prirode, pomaganja jadnoj zagadjenoj prirodi, uzvisenoj svijesti o zastiti i naravno plemenitosti postupka pojedinca &#8211; sto je nista drugo nego produkt drustvene manipulacije.<br />
Postoji jako mnogo postupaka koji se guraju pod pojam &#8220;recikliranje&#8221;, ali uglavnom se pod time smatra komercijalna djelatnost koja obuhvaca jos barem jednu upotrebu odbacene stvari, koja mora biti profitabilna. Tako da lozenje termoelektrana s papirom, drvom, hranom i plastikom, ili mljevenje stakla, keramike i metala u beton, je jedan od cescih oblika &#8220;recikliranja&#8221;. Takvu &#8220;reciklazu&#8221; provode firme koje imaju direktni profit od tog postupka &#8211; da kojim slucajem postupak nije isplativ, ne bi bilo ni tog &#8220;recikliranja&#8221;, ni te firme, pa ni potrebe za &#8220;ocuvanjem prirode&#8221;, odnosno zakonskih normi. Pritom valja istaknuti da niti jedno &#8220;recikliranje&#8221; nije niti ne smije uzurpirati postojecu proizvodnju, odrzivi napredak, te da bez stvaranja otpada prestaje i stvaranje odrzivog napretka kapitala.</p>
<p>Na primjer, kupite staklenku krastavca i kada ih pojedete bacite je u kantu za staklo (pri cemu se ona osteti), misleci i ocekujuci da ce iz tog materijala staklarna napraviti drugu istu takvu? Prvo, takvo staklo zavrsi u betonu ili zatrpano u zemlji, a drugo, pa koji bi smisao bio unistiti jednu staklenku pa ponovo uloziti ogromnu energiju za napraviti drugu istu takvu!<br />
Oni koji rade u vecim firmama znadu kako se &#8220;recikliraju&#8221; viskovi robe iz Caritasa, brisuci fleke po podu s komadima izrezane odjece. Mobiteli koji su nekada skupo placeni (vjerujuci da je proizvodnja skupa), koji predstavljaju cudo tehnike, melju se u kasu da bi se izvuklo par grama zlata iz desetke kila istih, a potom uz otpadne kemikalije &#8220;zbrinu&#8221; pod zemlju.<br />
Apsurdno je i to sto elektronicki elementi koji su ispravni i koji se mogu ponovno iskoristiti su u trgovinama mnogostruko skuplji od dobivenog zlata (npr elektroliti, kondenzatori, mosfetovi, cipovi&#8230;), ali ocito nemaju ikakvu vrijednost za proizvodjaca, odnosno drustvo.</p>
<p><strong>Moglo bi i drugacije</strong></p>
<p>Zasto se sva ambalaza (a po potrebi i proizvod) ne sakuplja i vraca proizvodjacu?<br />
Zasto se svi viskovi ne daju besplatno i bezuvijetno?<br />
Zasto je ruzna siva reciklirana najlonska folija jeftinija on nove i bistre za samo 2%?<br />
Zasto ne postoje gume s standardiziranim kalupom, zbog cega sam proizvodjac ne protektira gume?<br />
Gdje su te krave, ciji su dijelovi i ostaci prisutni svakog dana u svakoj trgovini?<br />
Gdje su ti auti, brodovi, avioni, kompjuteri, perilice, televizori&#8230; sve dosad proizvedeno?<br />
Zasto je proizvodnja i recikliranje odvojeno i povezano s dugim lancom posrednika?<br />
Koju kupljenu vrijednost (dobro) treba baciti i zasto?<br />
itd itd itd&#8230;</p>
<p>Proizvodnja novog, pa i &#8220;recikliranje&#8221; starog ce trajati dok god postoji potreba krajnjeg korisnika za time, dok god kupuje, dok god baca, dok god ne postane svjestan da si je on sam taj koji financira, uvjetuje i pokrece svoj buduci rad na podrucju proizvodnje i &#8220;recikliranja&#8221; unutar interesa tudje firme.</p>
<p>Onda, trebate li jos jednu staklenku?</p>
<p><iframe loading="lazy" title="Dirty Business: what really happens to your recycling" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/oRQLilXLAIU?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe></p>
<p><p>
<a class='more-link' title='7885 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1387' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>11 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1387.msg13419;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 18/09/2024 15:57 od Harp</span></a>
</p>
</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/otpad-drustveni-tabu-i-stvarnost/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Korisna elektronika DIY: Arduino</title>
		<link>https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=korisna-elektronika-diy-arduino</link>
					<comments>https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jun 2019 12:52:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vještine, zanati, ideje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/" title="Korisna elektronika DIY: Arduino" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/06/harrison-broadbent-19YCOjHosDk-unsplash-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Ovdje cu predstaviti par stvari koje spadaju pod kategoriju "korisna elektronika DIY", jer smatram da mnogo ljudi niti ne zna da se s lakocom moze stvarati razni uredjaji koji uvelike mogu poboljsati neki posao, projekt ili kvalitetu zivota. Fokusirati cu se uglavnom na podrucje mjerenja i kontrole, sto prosjecnom covjeku moze otvoriti nove vidike u prakticnom smislu rjesavanja nekih problema putem elektronicke dojave ili automatizacije.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/" title="Korisna elektronika DIY: Arduino" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/06/harrison-broadbent-19YCOjHosDk-unsplash-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>
<a class='more-link' title='5172 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1385' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>4 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1385.msg10811;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 20/08/2019 08:44 od bambi</span></a>
</p>



<p> </p>
<p>Ovdje cu predstaviti par stvari koje spadaju pod kategoriju &#8220;korisna elektronika DIY&#8221;, jer smatram da mnogo ljudi niti ne zna da se s lakocom moze stvarati razni uredjaji koji uvelike mogu poboljsati neki posao, projekt ili kvalitetu zivota. Fokusirati cu se uglavnom na podrucje mjerenja i kontrole, sto prosjecnom covjeku moze otvoriti nove vidike u prakticnom smislu rjesavanja nekih problema putem elektronicke dojave ili automatizacije.</p>
<p>Kako ja nisam strucnjak iz tog podrucja, vjerojatno ce i moja zapazanja i objasnjenja biti na istoj razini, lakse shvacena od drugog covjeka koji je nov u tome podrucju, a i garantira laksi stupanj projektiranja i gradnje uredjaja.</p>
<p>Za pocetak sam odabrao da vas upoznam s jednom zgodnom i jeftinom igrackom, koja se zove Arduino NANO. Preferiram bas NANO jer je manjih dimenzija, posjeduje USB port i ima obilje analognih ulaza. To je u svojoj prirodi mikrokontroler, koji izvrsava odredjeni program nakon sto se isprogramira. Program ostaje zapisan u cipu i ne brise se prilikom nestanka napajanja, a moze ga se mnogo puta zamjenjivati drugim. Dakle, on radi ono sto vam je potreba ili koliko ste kreativni, npr od banalnog zmiganja LED diode, pistanja SOS morze kodom kada se osvijetli, pa sve do vodjenja slozenih procesa kombiniranjem vise takvih uredjaja ili komunikacijom s drugim (CNC masine, 3D skeniranje, kriptiranje i obrada podataka za slanje linkom itd). Meni se pokazao kao vrlo praktican kod logiranja analognih podataka na racunalo, u fajl &#8211; prikupljenih stanja sa raznih senzora: potenciometra, prekidaca, LDR, NTC i drugih.<br />Isto tako, moze biti potpuno neovisan o racunalu kao neki posebni uredjaj (npr detektor metala, alarm, SD logger, inkubator, roboti i slicno), ali mu je pritom potrebno vlastito napajanje. Velika prednost mu je sto je jako popularan na globalnoj razini (uz vrlo dobru dokumentaciju s primjerima), pa se na internetu mogu pronaci vec gotovi raznorazni programi, projekti i ideje. Opcenito je potrebno svega par eksternih elemenata za interface, jer se samim programom obicno moze puno pojednostaviti veca poteba za istim.</p>
<p>Output se prati preko serijskog monitora (npr Putty) koji moze zapis spremiti u fajl za daljnju obradu. NANO v3 ima vlastitu EEPROM memoriju od 1024 bajta, dakle moze pohraniti, neovisno o napajanju do 1024 znakova. Npr ukoliko koristimo dekadski sustav od 00-99, na raspolaganju je 512 takvih unosa (mjerenja), a dodatno se rezolucija moze povecati i koristenjem heksadecimalnog sustava od 00-FF. U tih 100 mjesta dekadskih, recimo da mjerimo temperaturu u opsegu od 20 st.C, imati cemo korisnu rezoluciju od svaka 0,2 st.C, pa ce mjerenje u intervalima od 10 min potrajati oko 3.5 dana. Vise nego dovoljno za utvrditi kretanje ambijentalne temperature, kako kotao ili frizider radi, a bez potrebe spajanja na kompjuter ili petljanja s sd karticama.</p>
<p>Sam uredjaj se moze kupiti nov za manje od 35Kn ($5) preko ebaya ili slicne kineske trgovine, ali obicno dodje s krivo zalemljenim nozicama. Kinezima se ocito od obima posla neda zezati s &#8220;sitnicarenjima&#8221; poput ovog &#8211; makar je potrebno ispravno zalemiti samo jednu jedinu nozicu da drzi cijeli red u dobrom polozaju prilikom lemljenja. Postoji vise rjesenja, no izgleda da je najjednostavnije kupiti onaj NANO koji nema zalemljene nozice &#8211; jos je i malo jeftiniji &#8211; pa ih sami zalemiti. Drugu soluciju sam opisao preko prilozenih slika, kako opcenito popraviti takvu vrstu problema.</p>
<p><a class="bbc_link" href="https://www.ebay.com/sch/i.html?_from=R40&amp;_trksid=m570.l1313&amp;_nkw=arduino+nano&amp;_sacat=0" target="_blank" rel="noopener noreferrer">https://www.ebay.com/sch/i.html?_from=R40&amp;_trksid=m570.l1313&amp;_nkw=arduino+nano&amp;_sacat=0</a></p>
<p>Evo i primjer programa:</p>
<pre>/*
 Analog input, analog output, serial output
 dva ntc senzora, u sobi ntc10K (spojen na +5V i preko 10K na GND), i vani
 ntc22K (spojen na +5V i preko 22K na GND).
 U sobi vrijednost 460 je oko 18 stupnjeva
 Vani vrijednost 240 je oko -2.5 stupnja
 Ispisuje stanje oba senzora i njihovu medjusobnu razliku
 Kalibracija izostavljena jer se prikuplja samo oblik odnosa izmedju njih za graficku
 vizualizaciju
*/

// These constants won't change.  They're used to give names
// to the pins used:
const int analogInPinA6 = A6;  // Analog input pin that the potentiometer is attached to
const int analogInPinA7 = A7;  // Analog input pin that the potentiometer is attached to

int sensorSoba = 0;        // value read from the pot
int sensorVan = 0;        
int n = 0;
int delta = 0;
//float sobaPrint = 0;
//float vanPrint = 0;

void setup() {
  // initialize serial communications at 9600 bps:
  Serial.begin(9600); 

  Serial.println("##t##");                       
  Serial.println("@ header separator for LiveGraph.jar");                       
  Serial.println();                       

  Serial.print("No");                       
  Serial.print("tSoba");                       
  Serial.print("tVan");                       
  Serial.println("tDelta");                       

}
void loop() {
  // read the analog in value:
  sensorSoba = analogRead(analogInPinA7);
  sensorVan = analogRead(analogInPinA6);

  //sobaPrint = map(sensorSoba, 0, 1023, 15, 64);  
  //vanPrint = map(sensorVan, 0, 1023, -32, 64);  


  // print the results to the serial monitor:
  Serial.print(n);
  Serial.print("t" );                       
  Serial.print(sensorSoba); 
  Serial.print("t" );                       
  Serial.print(sensorVan);   
  Serial.print("t" );  
  delta = sensorSoba - sensorVan;    
  Serial.println(delta);                       

  //  outputValue = map(sensorValue, 0, 1023, 0, 255);  

  delay(60000);      // loop svake 1 min u milisekundama.
  n = n + 1;

}</pre>
<p> </p>


<p>
<a class='more-link' title='5172 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1385' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>4 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1385.msg10811;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 20/08/2019 08:44 od bambi</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/korisna-elektronika-diy-arduino/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Crijevo za zalijevanje</title>
		<link>https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=crijevo-za-zalijevanje</link>
					<comments>https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Mar 2019 19:28:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Gospodarenje vodom]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/" title="Crijevo za zalijevanje" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/03/dEOF9Zn3RGo-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Problemi i rješenja za navodnjavanje slobodnim padom.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/" title="Crijevo za zalijevanje" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/03/dEOF9Zn3RGo-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<figure class="wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Liberty Hose Reel Unboxing &amp; Impressions // Garden Answer" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/dEOF9Zn3RGo?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p>CIjelu raspravu o posebnom setupu za navodnjavanje slobodnim padom pogledajte na forumu.</p>



<p>
<a class='more-link' title='9004 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1383' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>7 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='968 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=423' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: TB</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1383.msg10739;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 25/05/2019 19:27 od TB</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/crijevo-za-zalijevanje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prilagodba alata</title>
		<link>https://www.perforum.info/prilagodba-alata/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=prilagodba-alata</link>
					<comments>https://www.perforum.info/prilagodba-alata/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Mar 2019 00:18:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vještine, zanati, ideje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/prilagodba-alata/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/prilagodba-alata/" title="Prilagodba alata" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/03/prilagodba-alata-2-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Ne znam da li ste primjetili u zadnje vrijeme uglavnom svi alati imaju "neklizuce povrsine" obavezno navedene kao nesto sto je dobro. I je dobro - neko vrijeme - dok se sve ne pretvori u ljepljiv i ljigav predmet. Materijal je nerijetko neadekvatan, strateski oslabljen na kljucnim mjestima, itd</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/prilagodba-alata/" title="Prilagodba alata" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/03/prilagodba-alata-2-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>
<a class='more-link' title='13095 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1382' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>20 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1382.msg14156;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 20/10/2025 13:15 od Harp</span></a>
</p>



<p>U danasnjoj ponudi postoji mnostvo raznovrsnog alata, koji manje ili vise slijedi ideju da nakon nekog vremena mora postati neucinkovit, kako bi se na obostrano zadovoljstvo kupio novi.</p>
<p>Ne znam da li ste primjetili u zadnje vrijeme uglavnom svi alati imaju &#8220;neklizuce povrsine&#8221; obavezno navedene kao nesto sto je dobro. I je dobro &#8211; neko vrijeme &#8211; dok se sve ne pretvori u ljepljiv i ljigav predmet. Materijal je nerijetko neadekvatan, strateski oslabljen na kljucnim mjestima, itd&#8230;</p>
<p>Vrtni alat, kojeg cu ovdje spomenuti, vrijedi zastititi od mehanickih ostecenja ili utjecaja zemlje, mikroorganizama. U popravljaonicama bicikla moze se naci besplatne probusene gume raznih debljina, koje mogu izvrsno posluziti za zastitu drske. Uz to, stare konzerve mogu sjekiri produziti vijek trajanja u nedogled. Ja sam siguran da vec i na sjekirama postoji &#8216;neklizuci sloj&#8217;, ali nisam vidio u trgovini s zastitom s kojom bi &#8220;morala&#8221; dolaziti, kako se svake druge sezone ne bi morala mjenjati drska.</p>
<p>Pletenje celicne cetke s jakim najlonskim koncem (od stare potrosene metle), cini taj alat daleko cvrsci i efikasniji npr za upotrebu u radioni pri procesu zavarivanja. Kada se cetka istrosi, konac se rasplete i opet je u funkciji. Slicno se moze primjeniti i kod rotirajucih cetki za brusilicu samo ne pletenjem vec oblaganjem s unutrasnje i vanjske strane, jer kada se cetka jednom &#8220;rascvijeta&#8221; vise nije za nista.</p>
<p> </p>


<p>
<a class='more-link' title='13095 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1382' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>20 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1382.msg14156;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 20/10/2025 13:15 od Harp</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/prilagodba-alata/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Razmnožavanje ruža</title>
		<link>https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=razmnozavanje-ruza</link>
					<comments>https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Feb 2019 01:23:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uzgoj biljaka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/" title="Razmnožavanje ruža" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/02/razmno-avanje-ru-a-cF8Q1ak3F5U-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Danas će te saznati jednostavan način na koji možete razmnožiti kraljicu cveća tj. ružu, ja sam vam u ovom video pokazao razmnožavanje ruža reznicama.Postoji više načina razmnožavanja ruža kao npr. margotiranjem, razmnožavanje povijanjem mladice ruže i kalemljenjem a ožiljavanje reznica ruže spada u najlakši način razmnožavanja ruža i ovaj način može svako od nas primeniti uspešno.Najvolje vreme za razmnožavanje ruža reznicama je jesen ili rano proleće dok još uvek nisu visoke temperature.Na ovaj način takođe možemo ožiliti i podloge ruže koje ćemo kasnije koristiti kao podloge za kalemljenje ruže.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/" title="Razmnožavanje ruža" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/02/razmno-avanje-ru-a-cF8Q1ak3F5U-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<figure class="wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Kako razmnožiti ruže reznicama &#x1f339;&#x1f339;&#x2705;&#x1f44d;" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/cF8Q1ak3F5U?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p>
<a class='more-link' title='5695 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1381' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>0 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='51 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=683' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: misoo83</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1381.msg10698;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 28/02/2019 01:23 od misoo83</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/razmnozavanje-ruza/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ergonomija unutar prostora kreativnosti</title>
		<link>https://www.perforum.info/ergonomija-unutar-prostora-kreativnosti/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ergonomija-unutar-prostora-kreativnosti</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sa foruma]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Jan 2019 18:09:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vještine, zanati, ideje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/ergonomija-unutar-prostora-kreativnosti/</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/ergonomija-unutar-prostora-kreativnosti/" title="Ergonomija unutar prostora kreativnosti" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/01/ergonomija-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Ergonomija kao svijest i prakticno znanje koje je pretoceno u produkt, uvelike poboljsava kvalitetu zivota, upotrebu raznih stvari, pa time indirektno i direktno utjece i na samo zdravlje korisnika.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/ergonomija-unutar-prostora-kreativnosti/" title="Ergonomija unutar prostora kreativnosti" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2019/01/ergonomija-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>
<a class='more-link' title='6953 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1379' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>18 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1379.msg14245;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 21/04/2026 20:35 od fazy</span></a>
</p>



<p>Pojam ergonomije se rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru, ali smo vecim dijelom dana izlozeni upravo produktima iste na kojima smo sami, ili su pak drugi, vise ili manje uspjesno radili na tome.</p>
<p>Ergonomija kao svijest i prakticno znanje koje je pretoceno u produkt, uvelike poboljsava kvalitetu zivota, upotrebu raznih stvari, pa time indirektno i direktno utjece i na samo zdravlje korisnika.</p>
<p>Svatko od nas je upoznao neku od stvari koja nije prakticna, spretna, zulja, grebe, odnosno koja nije osmisljena na adekvatan nacin, cesto se pitajuci &#8220;a zasto su to bas tako napravili, zasto nisu ovako&#8230;&#8221;. Razni planovi i organiziranje takodjer nerijetko imaju korijenje u ergonomiji, mada je suptilno skriveno kroz funkcionalnost, korisnost, logiku itd., ali sve s istim ciljem da se pojedini posao obavi na sto udobniji, kraci, kvalitetniji nacin.</p>
<p>Ako imamo osvjesteno ovo podrucje pri kreaciji, cak i &#8220;beznacajne stvari&#8221; se moze unaprijediti na visi nivo, ispunjavajuci si zivot sitnim zadovoljstvima.</p>
<p>Prilazem jedan primjer, gdje sam iskoristio dvije &#8216;nesretne kasete&#8217; za boce, dajuci im neplaniranu namjenu. Drze krace sipke i sipkasti materijal u svojim odjeljcima, cineci ga preglednim i lako dostupnim, a ujedno onemogucuju da se povremeno samo od sebe srusi, ili da se svaki put mora preslagivati da se &#8220;vidi sto se sve tu ima&#8221;. Izmedju tih dvije kutije je manji prostor gdje su naslagani manji limovi, isto tako pregledno i funkcionalno.</p>


<p>
<a class='more-link' title='6953 pregleda' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1379' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-comment'></i>18 komentara na forumu</span></a>
<a class='more-link' title='916 postova na forumu' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?action=profile;u=141' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-user'></i> Autor: Harp</span></a>
<a class='more-link' title='Idi na zadnji komentar' href='http://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1379.msg14245;#new' target='_self' rel='noopener noreferrer'><span><i class='fa fa-calendar'></i> zadnji komentar: 21/04/2026 20:35 od fazy</span></a>
</p>

<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/perforum/">Sa foruma</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
