Pridružite se članskim programu za učenje o korisnom samoniklom bilju uz online podršku!

Program je otvoren i možete se pridružiti na jednu sezonu ili na cijelu godinu, u bilo kojem trenutku dok su otvorene prijave.

Opet je to doba godine kad se pojavljuju nove samonikle biljke nakon zime, rastu nam pred očima iz dana u dan i pitamo se što su i kako ih možemo koristiti, što od toga je jestivo a što otrovno…

Većinom ljudi pokušavaju naučiti o samoniklom bilju sve odjednom, sad kad ih uhvati znatiželja.  I ja sam ih dugi niz godina pokušavala u tome podržati, održavajući jednokratne tečajeve. Održavat ću ih i dalje naročito na terenu u prirodi.

Ali biljke ne funkcioniraju jednokratno. Mijenjaju svoj oblik, mijenjaju im se i tekstura i miris i okus, ponašaju se različito iz mjeseca u mjesec. Pojavljuju se, nestaju, pa se vraćaju, ili prelaze u novu fazu i čekaju nas na istom mjestu kroz godišnja doba.

Biljke ne funkcioniraju jednokratno. Mijenjaju svoj oblik, mijenjaju im se i tekstura i miris i okus, ponašaju se različito iz mjeseca u mjesec. Pojavljuju se, nestaju, pa se vraćaju, ili prelaze u novu fazu… Da bismo ih upoznali, potrebno je vrijeme… da rasporedimo svoju pažnju malo po malo.

Da bismo ih upoznali, potrebno je vrijeme. Ne nužno da potrošimo više vremena među biljkama, nego da rasporedimo svoju pažnju malo po malo. Da bismo ih pratili od izdanka do cvijeta i sjemena i sigurno ih upoznali, potrebno je često promatranje pomalo i usput, a ne eksplozija informacija uz sto biljaka odjednom.

Ovaj članski program daje upravo to: ritam promatranja kroz više mjeseci ili cijelu godinu, dublje upoznavanje prostora koji vas okružuje i praktičnu podršku utemeljenu na provjerenim informacijama i ekologiji.

Prijaviti se možete ovdje: https://bit.ly/godina-za-bilje

Za koga je “Godina za bilje”?

• za ljude koji vole biti vani i žele razumjeti samoniklo zelenilo oko sebe
• žele učiti o samoniklim biljkama umjerenim i sigurnim tempom
• žele prepoznati kakvo jestivo ili na drugi način korisno samoniklo bilje im već raste u dvorištu ili u kvartu
• zanimaju se za ekologiju, čitanje krajolika i uzoraka iz prirode
• žele stjecati praktično korisne vještine i primijeniti ih
• imaju namjeru koristiti samoniklo bilje u prehrani i (ako ga imaju) u vrtu
• više cijene znanstveno utemeljene informacije od bombastičnih pristupa i praznovjerja
• trebaju podršku i malo strukture da zadrže fokus kroz godinu i vrate ga ako se izgubi (jer život je život, svima nam je fokus na mnogim stvarima)
• traže sličnomišljenike s kojima bi mogli razmjenjivati iskustva
• žive bilo gdje u Europi, ali primarno u regiji zapadnog Balkana; primarni jezik bit će hrvatski, ali razmjenjivat ćemo nazive biljaka i na drugim jezicima

“Godina za bilje” je i za početnike, ali i one koji već poznaju i koriste neke samonikle biljke. Za prirodnjake, vrtlare, permakulturiste, planinare, za one koji vole eksperimentirati s hranom, za one koje zanima zdravlje, za one koje fascinira šuma, za one kojima je neugodno kad ne znaju odgovoriti djetetu koja je to biljka, za one koji fotografiraju korove koji rastu iz betona, za one koji se sjećaju da je baka nešto brala na livadi ali ne znaju što… Za sve koji žele povezaniji odnos s prirodnim svijetom i otkrivanje nečega novog, a zapravo starog.

Godina za bilje je… za prirodnjake, vrtlare, permakulturiste, planinare, za one koji vole eksperimentirati s hranom, za one koje zanima zdravlje, za one koje fascinira šuma, za one kojima je neugodno kad ne znaju odgovoriti djetetu koja je to biljka, za one koji fotografiraju korove koji rastu iz betona, za one koji se sjećaju da je baka nešto brala na livadi ali ne znaju što…

Program “Godine za bilje” nije u potpunosti fiksiran unaprijed, već se kreira kolaborativno s članovima!

Prijave: https://bit.ly/godina-za-bilje

Što dobivate u “Godini za bilje”:

• detaljniji fokus na dvije jestive biljke mjesečno: jasna identifikacija i sigurnost, gdje i kada koja biljka raste, kako se biljka koristi i za što, kratak video i dokument s informacijama o biljc i uputama
• tematske lekcije: npr. proljetne livadne biljke, što se jede sa stabla, biljke koje rastu uz more, začinske biljke, biljke za privlačenje kukaca, samonikle biljke koje možete uzgajati u vrtu, biljke koje se koriste za vlakna, napomene oko mogućih zamjena s otrovnim biljkama ili zaštićenim vrstama
• mjesečne interaktivne radionice na Zoomu i odgovori na pitanja (i dostupne snimke za slučaj da ste spriječeni dolaziti)
• pomoć u identifikaciji biljaka koje članovi fotografiraju
• povremeni video sadržaji iz prirode: upute oko identifikacije nekih biljaka i virtualne šetnje
• vježbe zapažanja i promatranja biljaka i staništa
• radni listovi kao pomoć za učenje i dokumentiranje
• repozitorij korisnih dokumenata, linkova i odgovora na pitanja koji će se povećavati iz mjeseca u mjesec, prema interesima članova
• privatna grupa za pitanja, identifikaciju biljaka i međusobnu podršku
• mogućnost da kreirate budući sadržaj: članovi predlažu biljke za mjesečni fokus, mjesečne teme, dodatne materijale i lekcije prema potrebama

Voditeljica je Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica, voditeljica tečajeva prepoznavanja samoniklog bilja od 2011, iskusna mentorica i facilitatorica edukativnih online programa.

Članstvo u programu “Godina za bilje” i cijena:

• 95 EUR kvartalno

Za manje od cijene jednokratnog tečaja, dobivate kontinuiranu podršku 3 mjeseca i repozitorij informacija, te sudjelovanje u odabiru novog sadržaja.

• 285 EUR za godinu dana

Godišnji članovi dobivaju: popust od 25% i prednost pri predlaganju sadržaja za naredne mjesece.

Otvorena je mogućnosta plaćanja u više rata.

• 240 EUR za godinu dana, za sudionike ranijih radionica

Vrijedi za prijave do 7.4. i uplatu do 13.4.2026.

Moguće je pridružiti se dok god su prijave otvorene.

Godina za bilje ostaje otvorena onoliko koliko vi želite. Ako ste spremni učiti o biljkama lagano i u kontinuitetu, pozvani ste da se pridružite Godini za bilje. Prošetajmo zajedno, od biljke do biljke, od jedne sezone do druge.

Prijave: https://bit.ly/godina-za-bilje

Objavio: Gordana

Spremi datume, pridruži se i doprinesi!

Već tradicionalno u zimske dane, uskoro se ponovo družimo na permakulturnoj proslavi za razmjenu iskustava i znanja!  Najavljujemo Dane permakulture i tranzicije, dvodnevni događaj u subotu i nedjelju 7. i 8.02.2026. u Centru mladih Ribnjak, Park Ribnjak 1, Zagreb.

Ove godine tema vodilja nam je princip raznolikosti. Važna ekološka pouka kaže da je sustav to otporniji što je raznolikiji. Kako koristimo i cijenimo raznolikost u životu, u poslu, u vrtu, u prirodi, u društvu općenito, u ophođenju s ljudima? Kako stvaramo vrijednost uključivanjem umjesto da isključujemo? Kako nalazimo nadahnuće i rješenja u rubnim područjima?

Program stvaramo zajedno i pozivamo te da prijaviš svoj doprinos programu: prezentacije vlastitih aktivnosti, radionice i facilitirane vježbe, predstavljanje proizvoda i usluga, razmjena sjemena, ili bilo što drugo! Nastojat ćemo raspored organizirati tako da u subotu bude program za odrasle, a u nedjelju prvenstveno za djecu, ali ako imaš vremenska ograničenja svejedno se prijavi i to nam napiši u komentaru.

Ako želiš doprinijeti stvaranju programa, ispuni obrazac: https://bit.ly/dani-permakulture_2026_DOPRINOS

Prijave doprinos u programu primamo do petka 16.1.2026. u ponoć. Hvala i vidimo se!

Nije potrebno ispunjavati obrazac ako želiš samo sudjelovati. Sudjelovanje u programu bit će slobodno za sve i nije potrebna najava unaprijed. Program objavljujemo nakon što se skupe svi doprinosi.

Objavio: Gordana

Perforum.info postoji od 2012. godine. Do današnjeg dana, vizualni identitet je bio pomalo zapostavljen. Od pokretanja, Perforum na naslovnici ima “posuđen” crtež koji simbolizira 3 permakulturna etička načela:

• Briga o ljudima
• Briga o prirodi
• Pravedna raspodjela

Uz taj crtež, jednostavno smo dopisali naziv sajta i slogan: Razvoj održivih zajednica. U permakulturi smo skloni jednostavnim rješenjima. Ono što funkcionira, što je dovoljno dobro, ne popravljamo, ne mijenjamo. Narednih 12 godina, vizual je bio dovoljno dobar.

Novi vizualni identitet

Da ne ulazimo u detalje, proteklih se godina dosta radi na razvoju Perforuma kao zajedničkog dobra domaće permakulturne zajednice. Prema potrebi i mogućnostima, formiraju se timovi koji zajednički odrađuju zadatke. Jedan od takvih zadataka je i ozbiljnija promidžba Perforuma i bolja prepoznatljivost, pa je dio toga i stvaranje novog vizualnog identiteta. Kažemo “novog”, ali starog gotovo da nije ni bilo. Perforum je bio tek “permakulturni forum”, “portal za permakulturu” i sl. Novi vizual bi trebao bolje odražavati ono u što Perforum raste, a to ćete također uskoro doznati.

Na vizualnom identitetu radimo sami. Ne angažiramo stručnjake jer za to nema ni potrebe. Nismo firma, ne trgujemo, ne poslujemo s profitom. Perforum je zajedničko djelo domaće permakulturne zajednice. Sve se radi volonterski, jer želimo pokazati da se i na taj način može napraviti dobra stvar.

Novi amblem

Novi je amblem pun simbolike i važnih detalja. Nismo htjeli nešto moderno poput stiliziranog slova ili nekog apstraktnog oblika. Takve stvari su više karakteristične za velike firme koje mogu odraditi učinkovitu promidžbu novog identiteta. Velikoj firmi je dovoljno nacrtati nešto u dva poteza. To “nešto” još nema neko značenje, ali kada se odradi vrlo skupa i učinkovita kampanja, dobija svoje značenje, postaje prepoznatljivo. Naše ambicije nisu bile takve, ni približno. Odlučili smo se za amblem koji ima značenje sam po sebi.

Zajednica

Osnovni motiv na amblemu su dvije kuće. Kuća predstavlja ljudsku potrebu, građevinu. Simbolizira brigu o ljudima, zaštitu ljudi. Dvije kuće predstavljaju zajednicu ljudi. U permakulturi ne zagovaramo izolaciju, bijeg od ljudi, već povezivanje, suradnju.

Prirodni temelji

Temelj na kojem počiva ova zajednica je zdrav prirodni okoliš. Karakteristike naših (balkanskih) prostora su očuvana priroda, izobilje šuma, blizina mora, bogatstvo prirodnih izvora pitke vode… Vijugava plavo – zelena linija predstavlja beskrajno isprepletene i povezane prirodne elemente. Na takvim temeljima želimo graditi održive zajednice, i takvo prirodno bogatstvo i raznolikost želimo sačuvati. Vijugava linija simbolizira i naša brda, doline, jezera i rijeke.

Održivost

Održivost se često prikazuje simbolom beskonačnosti, polegnutom osmicom. Simbol beskonačnosti je čest u vizualima permakulturnih inicijativa. Osmicu ovdje formira zeleno-plava linija, ali prolazi i kroz ljudski element. Ljudski utjecaj na prirodu postaje toliko intenzivan da je besmisleno dizajnirati održive prirodne rezervate u izolaciji od čovjeka. Čovjek je sastavni dio prirode i važan element održivih sustava.

Granice rasta

Osmica obuhvaća kuće, istodobno ih štiteći i ograničavajući u nekontroliranom rastu. Živimo u vremenu obilježenom dogmama poput “beskonačnog rasta”. Države poznaju samo stope gospodarskog rasta i njima mjere uspješnost politike. Korporacije nastoje svake godine zaraditi više nego lani. U permakulturi smo svjesni kako živimo na ograničenom planetu. Resursi su veoma ograničeni i dijele se na sve veći broj ljudi. Da bi jedni imali pristup većoj količini resursa, drugima moraju biti uskraćeni. Etičko načelo “pravedne raspodjele” nalaže skromnost u takvim apetitima. Zato linija koja okružuje kuće ukazuje da se zadovoljimo resursima koji nas okružuju.

3 etička načela

Temelj permakulture su gore spomenuta tri etička načela. Na amblemu su tri lopatice vjetrenjače, tri lista, tri kapljice. Oni čine vrhove trokuta, simbola stabilnosti. Svaka je kuća također sastavljena od 3 jednakostranična trokuta, 2 zelena i jednog bijelog. Permakultura se ne prakticira samo u vrtu, na farmi, izvan kuće. Ona je prisutna i u gradovima, našim domovima, u nama samima. Dva “puna” trokuta predstavljaju brigu o ljudima, brigu o prirodi. Treće načelo pravedne raspodjele obično se prikazuje kao komadić kolača koji nedostaje, izrezani trokut. Na našoj kući, to je trokut koji nedostaje, a sliku čini kompletnom.

5 prirodnih elemenata

Permakultura je dizajnerska disciplina stvaranja održivih zajednica ljudi i prirode. Radi bolje analize okoliša, prepoznavanja resursa, problema, implementacije dizajna i sl. svaki sustav promatramo kao skup 5 elemenata:

• Voda
• Zemlja
• Zrak
• Energija
• Čovjek

Svih 5 elemenata prisutno je u detaljima ovog amblema. Prepoznajete li ih?

Promatranje

Jedan od permakulturnih principa kaže “promatraj i sudjeluj”. Permakultura se oslanja na prepoznavanje prirodnih uzoraka i primjenu tih opažanja u dizajniranju. Na našem amblemu, prozori su okrenuti prirodi. Održiva ljudska zajednica je uvijek pogledom usmjerena ka prirodi.

Obnovljivi izvori energije

Energija je osnovni temelj života. Energija stvara i razara. U novije vrijeme ljudi imaju sve veći apetit prema energiji koja pokreće njihov neodrživi razvoj. U pravilu se oslanjamo na energiju fosilnih goriva, što ima destruktivne posljedice po prirodu. U permakulturi, naglasak je prije svega na umjereno korištenje, očuvanje energije. Preferiraju se lokalni obnovljivi izvori energije. Dvije kuće su opremljene dimnjacima, od kojih je jedan simbolički pretvoren u vjetrenjaču. Dimnjak predstavlja tradicionalnu tehnologiju korištenja lokalnog energenta, ogrijevnog drveta. Vjetrenjača predstavlja suvremenu tehnologiju. Dvije su kuće veoma slične, a opet različite u tim detaljima. U permakulturi ne oponašamo tuđa rješenja, već tražimo ona koja su najprimjerenija za naše uvjete. U permakulturi se ne zadržavamo na starim metodama ako postoje bolje, primjerenije novim uvjetima. Načelo “prihvati povratnu informaciju i reagiraj na promjene” ukazuje na potrebu neprestanog prilagođavanja.

Energetski elementi su namjerno veoma sitni, jedva primjetni. Ključ održivosti nije u gradnji ogromnih solarnih elektrana, beskonačnih polja sa vjetrenjačama. Ključ je da se usklade potrebe i resursi. Da se troši upravo onoliko koliko ima smisla. Ako je manje dovoljno dobro, onda je to sve što nam treba.

Kompletan logotip

Mnogo je pažnje posvećeno odabiru fonta (pisma) za logotip. Za naziv sajta Perforum.info odabrali smo tehnički korektan, a opet prirodan i lijep font. Slova R i F imaju detalje koji podsjećaju na listove i kapljice sa amblema. Perforum je u suštini informatička tehnologija, a tematikom vezan uz prirodu. To je razlog za odabir tehničkog pisma sa prirodnim detaljima.

Slogan “Razvoj održivih zajednica” nastao je na Perforumu prije mnogo godina kao odgovor na sintagmu “održivi razvoj”. U prirodi se ništa ne razvija niti raste neograničeno dugo. Ne postoji održivi razvoj. Pokušaj da se nešto razvija beskonačno dugo bez jasnog cilja obično dovodi do neodrživog raspada. Umjesto toga, mi zagovaramo razvoj održivosti. Održivost je jasnije definiran cilj, a razvoj traje do postizanja dovoljno dobrog rješenja.

Posljednja riječ “zajednica” upravo ima najveću važnost i najviše značenja. Perforum je djelo zajednice, nastao radi zajednice. Bez zajedničkog rada ništa od svega ovog ne bi imalo smisla niti bi bilo moguće. Zajednicu također vidimo kao temelj održivosti. Svaki organizam u prirodi postoji upravo kao element svoje zajednice. Tako treba promatrati i čovjeka, kao člana zajednice živih bića. Također, ljudima je urođeno da formiraju ljudske zajednice, društva. Poput mnogih drugih društvenih životinja, ljudi najbolje funkcioniraju kao kolektiv. Perforum je tu kao podrška razvoju takvih kolektiva. Zato više elemenata novog loga upravo upućuje na udruživanje.

Font odabran za slogan “Razvoj održivih zajednica” namjerno je rukopis. Perforum je djelo ljudi, ručni rad. Nema ovdje umjetne inteligencije, automatskih prijevoda, korporacija, fondacija… Mi smo obični mali ljudi koji malo vrtlare, malo grade, pa onda malo pišu o tome na Perforumu. Nismo profesionalni novinari, dizajneri, informatičari. Rukom pisani slogan podsjeća da su iza svake riječi na Perforumu nečije blatne ruke.

Točka za kraj

Točka je najmanji mogući element u matematici. Ne postoji ništa manje od točke. Točka je i dio naziva sajta Perforum.info. Bez nje ništa ne funkcionira. U vizualu, namjerno smo točku obojali drugačije. To ukazuje na važnost svakog detalja, važnost svakog člana zajednice. Važnost da se bude jedinstven, a opet tu negdje, prisutan.

Objavio: Perforum

Što je permakultura? Kako se koristi? Jesu li to tajna znanja uz koja će moj vrt postati oaza prepuna voća i povrća? Vjerovatno su, uz mnoga druga tiha pitanja u mislima, s kojima je većina nas pristupila 72+-satnom tečaju permakulturnog dizajniranja (PDC, međunarodno priznati Permaculture Design Certificate course) u organizaciji i pod vodstvom diplomirane permakulturne dizajnerice Gordane Dragičević.

U prozorčićima su djelovi feedbacka nakon tečaja od nekih friških permakulturnih dizajnerica i dizajnera

Melita: “…kao da se neko sjeme u mene posijalo – otvorile su mi se oči.” 

Tečaj je započeo uvodom u permakulturu, njezinim načelima i principima koji su temeljni alati za dizajniranje i uspostavljanje našeg malog ili velikog vrta. Razmišljanja i mišljenja su se mijenjala kako je vrijeme prolazilo. Sve više nam je bilo jasno da to nije tečaj vrtlarenja, već uvod u jedno cjeloživotno školovanje koje prenosi/kopira i integrira uzorke i ponašanja iz prirode u naše živote, naše vrtove i naše zajednice. 

Vesna: ”Dobila sam znanje koje će mi otvoriti put dalje.“ 

Uvodni dio tečaja nam je dao uvide u činjenice i teme kroz koje smo saznali sve o tome što je permakultura, kako je nastajala i razvijala se u pokret i širila svoje zone preko cijelog svijeta. U sljedećem koraku promatrali smo što se dešava s prirodom u današnje doba. Saznali smo koliki je utjecaj čovjeka na ozbiljnost situacije klimatske i drugih kriza koje proživljavamo, te povezali ovisnost današnjeg homo sapiens sapiens-a o energiji, kako ju dobivamo, kako ju trošimo i kako je najbolje sačuvati i koristiti racionalno. U ovom dijelu promatranja vjerujem da su mnogi po prvi puta osvijestili i razumjeli u kojoj situaciji se svi zajedno nalazimo i da je potreba za djelovanjem nužna u svim segmentima naših života. 

Sonja: ”Sada znam u kojem smjeru da idem.“ 

Zatim smo još dublje zaronili u samu etiku permakulture, njezinu važnost i povezanost kroz brigu o čovjeku, planetu i pravilnoj raspodjeli. Saznali smo zašto je dobro kada je dizajn promatran kroz 12 različitih principa koji, ako su uključeni u dizajn, osiguravaju stabilnost, održivost i otpornost dizajniranog sustava (npr. vrt, osobni projekti, rad sa zajednicom i dr.)

Milan: ”…mislio sam da znam nešto, ispalo je da nije baš tako.“ 

Kako je tečaj odmicao, tako su se naučeni elementi povezivali, od etike i permakulturnih principa, pa do analize našeg budućeg dizajna koji smo opet promatrali kroz 5 životnih elemenata koji su bitni da naš dizajn – projekt, osigura prinos kroz sva načela i principe pemakulture. U dizajn smo uveli elemente zraka, vode, tla, energije i peti element – društvo i duhovnost. Analizirali smo njihovu situaciju, postojeće stanje, mogućnosti i želje, te ih potom integrirali kao zajednicu pokretača i osigurača stabilnosti u naše dizajne. 

Berislav: “Osjećam se kao da je netko upalio svjetlo, a sada barem znam i gdje je prekidač.“ 

Kad smo pomislili da sada sve znamo, shvatili smo da vrlo malo znamo jer sve što smo do tada pričali i učili trebalo je prenijeti u dizajn i uskladiti s prirodom, odnosno terenom koji dizajniramo. Kako čitati teren, kako ga razumjeti, kako ga slušati i komunicirati s njime da bi dobili najbolje moguće odgovore za naš dizajn, bio je sljedeći korak tečaja. Koje elemente imamo na terenu – voda, struja, vjetar, tlo, zajednica? Kako surađivati s njima i kako ih poboljšati ili im samo pomoći da daju najviše u svojoj funkciji. Sve to utabalo je nova pitanja i nove a-ha momente osvještavajući bogatstvo prirode koje nas okružuje i kako ostvariti suživot u prirodnoj zajednici. 

Emina: “Dobila sam nove ideje koje mislim da ću svakako primjeniti.” 

Zaprljali smo i ruke zemljom (makar virtualno i pokazno) analizirajući tla, učeći razne metode, učeći kako se baviti intenzivnim vrtlarstvom, kako uspostaviti šumski vrt ili šumu hrane, ili koje su biljne zajednice dobre negdje a negdje nisu. 

Jelica: “Vrtlarim već osam godina, a sada sve to gledam s jednog drugog aspekta.” 

Iako je +72 sata malo za sve teme koje permakultura objašnjava, dobro smo zagrebli i po temama prirodnog graditeljstva, kompostnih WC-a, pročišćavanja otpadnih voda, kompostiranja na malo ili veliko, kako prikupljati, skladištiti i racionalno trošiti obnovljive energetske resurse poput sunčeve energije (toplina, električna energija), vode, biomase, i dr. 

M. “Podrška grupe je bila iznimna i važna.” 

Vrlo zanimljiv dio tečaja bio je kako živjeti permakulturno u društvu kroz rad u zajednici, aktivizam i edukacije. Dizajnirali smo svoj vrt ili imanje i sve raste i sve je super. No kako da smanjimo naš osobni, a i širi ekološki otisak? Kako da povežemo točke A i B u zajednici na najlakši i najefikasniji način a da pritom koristimo što manje neobnovljivih energetskih resursa? Kako uspostaviti lokalnu ekonomiju i poticati na manju potrošnju, razmjenu dobara i pravilnu raspodjelu? Sve su to pitanja na koja smo dobili odgovore, te su svakome odškrinuta vrata tko želi znati više u tim smjerovima koji su vrlo bitni u permakulturnom dizajniranju.

Urbana permakultura, tranzicija i njen pokret, samo su neki od pojmova koji su na kraju dobili smisao te pripremili i olakšali nove puteve svake/og polaznice/ika ovog tečaja.

Na kraju tečaja svatko od nas znao je zonu iz koje kreće, zonu koja ga hrani i liječi, zonu odmora i zonu namjerno ostavljenu majci Prirodi. Životni balans je uspostavljen. Ucrtan u dizajn. Sjeme koje je od strane predivnih, srdačnih i stručnih predavača posijano u nama, kroz znanja i iskustva koja su nam predana, uz pravilnu njegu sigurno će uroditi plodom u sva tri etička načela permakulture.

Postavljeno je puno pitanja, i svatko je dobio odgovor, ili barem putokaz kojim smjerom tražiti odgovore.

Hvala svim predavačima, mentorima, šaptačima, vremenskim policajcima… hvala vam što dijelite vašu priču, i što to radite na predivan način jer “Žao mi je jer je gotovo.” bio je odgovor svih nas na kraju.

I za kraj….

Blanka: “Milane moraš doći na pivo!!!”

Objavio: Danijel Višak

Više nema izlika: Damien Dekarz praktičnim će vas savjetima ohrabriti da primijenite načela permakulture u svom vrtu.

Nedavno se na hrvatskom tržištu pojavila nova knjiga o permakulturi – temi koja nažalost i nije pretjerano zastupljena u domaćem izdavaštvu, unatoč njezinoj važnosti. Riječ je o knjizi “Permakultura u biovrtu” francuskog praktičara permakulture i agroekologije Damiena Dekarza. On već cijelo desetljeće na svojim internetskim kanalima objavljuje videozapise i tekstove u kojima se bavi tim temama, ali i drugima, postajući omiljeni ekološki osviješten vrtlar među frankofonom publikom. U prijevodu Sandre Karić, njegove su ideje i iskustvo približeni našem čitateljstvu na vrlo praktičan i pristupačan način. 

Kad otvorite knjigu, prvo upada u oči njezina sistematičnost – što je, ubrzo ćemo otkriti, pristup koji valja primijeniti i pri osmišljavanju svojeg budućeg vrta. Priručnik je podijeljen u dva dijela: prvi i kraći koji je više “teorijski” te drugi i opsežniji dio više usmjeren na praksu koju možemo primijeniti svaki mjesec u godini. Sama grafička rješenja knjige odstupaju od uobičajenih permakulturnih priručnika utoliko što svako praktično kalendarsko poglavlje završava prostorom za bilješke, otvoreno nukajući čitatelja da se baci na planiranje. 

Također, sve možebitne nepoznanice u tekstu pojašnjene su jednostavnim ilustracijama ili fotografijama primjera iz autorova vrta, dok je tekst strukturiran i priređen tako da omogućuje intuitivno i jednostavno snalaženje unatoč velikoj količini informacija. Tako je, primjerice, nakon kalendarskih poglavlja umetnut priručni kalendar sjetve, sadnje i berbe glavnih povrtnih biljaka spomenutih u knjizi. Za sve terminološke nejasnoće, pred kraj knjige pronaći ćete pojmovnik, a za sve željne daljnjeg proučavanja permakulture i srodnih tema postoji i bibliografija podijeljena po tematskim cjelinama. 

Knjiga započinje diskretnim uvodom u svijet permakulture, u njezin vokabular i principe. Autor prvo stavlja fokus na permakulturnu etiku, no i u ostatku priručnika implicitno podsjeća na pridržavanje njezinih načela brige o tlu, brige o ljudima i pravedne raspodjele. Iako se o permakulturnom dizajniranju može reći puno toga, čak do mjere da je toj temi posvećen cijeli 72-satni tečaj permakulturnog dizajniranja (tzv. PDC), ovaj priručnik postavlja sasvim solidan temelj za razumijevanje osnova i početničko okušavanje u permakulturnoj praksi. Postupno upoznajući čitateljice i čitatelje s potencijalnim elementima njihova budućeg vrta, tehnikama kojima se mogu koristiti i problemima na koje mogu naići, Dekarz govori o svojim iskustvima, ali i lekcijama koje je naučio. 

Nakon što nas provede kroz važnosti zdravog tla, koristi malčiranja, čaroliju kompostiranja te razne općenite savjete o sadnji i kulturama koje možemo uzgajati, Dekarz prelazi na drugi dio knjige u kojem sugerira konkretne aktivnosti kojima se možemo baviti svaki mjesec u godini u, pretpostavljam, umjereno kontinentalnoj klimi. Osim savjeta o sijanju i sadnji pojedinih kultura, raznim oblicima razmnožavanja biljaka, sakupljanju sjemena i održavanju vrta, u ovim se poglavljima nalaze i savjeti o tome koje se samoniklo jestivo bilje može pronaći u određeno doba godine te kako ga upotrijebiti. Drago mi je da se autor nije fiksirao samo na kultivirane biljke te je obuhvatio i tzv. “korove”, iznimno korisne i sveprisutne biljke koje su često podcijenjene i čak omražene samo zato što nemaju tržišnu cijenu.

Priručnikom se provlači nekoliko lajtmotiva koje smatram posebno važnima. Prvi je naglasak na važnost bogate bioraznolikosti i suradnju s prirodom kao glavne jamce uspjeha u vrtu. Drugi je isticanje kako ništa u ovom priručniku nije univerzalno pravilo jer sve ovisi o individualnim okolnostima i potrebama korisnika vrta. Zato je, primjerice, važno imati na umu da nešto što možda funkcionira u podneblju i specifičnom vrtu autora neće nužno funkcionirati i u našem kontekstu. Rješenje se krije u trećem lajtmotivu: pozivu na eksperimentiranje, igranje i iskustveno učenje.

U vrijeme ubrzanog gubitka bioraznolikosti, jačanja klimatskih promjena i ostalih antropogenih utjecaja na planet, permakultura se nedvojbeno pokazuje kao odlično rješenje kojim ćemo liječiti i vidati rane što ih ekonomski sustav u kojem živimo nanosi prirodi. Iako glavni fokus ovog priručnika nije bio na kritici konvencionalnog pristupa proizvodnji hrane, ona je ipak prisutna i apelira na suprotstavljanje takvom sustavu. “Dopustite prirodi da teče kroz vaš vrt što je više moguće,” sugerira Damien Dekarz, pozivajući na integriranje ljudi u ekosustave te na savezništvo s njima – što je i smisao stvaranja permanentne kulture. 

Veseli me što su police lokalnih knjižara i knjižnica bogatije za još jedan permakulturni naslov, posebno zato što je po mom mišljenju ova knjiga odličan uvod za sve nove permakulturne entuzijaste. Uz ovakav priručnik, više nema izlika za ne upustiti se u svoj prvi permakulturni pothvat! Za one koji žele znati više ili one koje ova knjiga potakne na ozbiljnije bavljenje permakulturom, savjetujem da se prijavite na 72-satni tečaj permakulturnog dizajniranja. Svijetu treba što više permakulture!

Knjigu s 25% popusta možete nabaviti u online knjižari izdavača uz unos promo koda PERMA25.

Posjeti knjižaru

Ako vam se sviđa što radimo na Perforumu, razmislite da nam se pridružite. Članovi Kluba PERFORUM surađuju na stvaranju sadržaja, popularizaciji permakulture te razvoju novih resursa za domaću permakulturnu zajednicu.

Objavio: lora

Veliki ONLINE susret mreže Zemljanke 2.0. i članova kluba PERFORUM: utorak, 28.11.2023. od 18:00 do 19:00 sati

Prijava nije potrebna, u zakazano vrijeme treba se spojiti na Zoom link: https://us02web.zoom.us/j/85920031605…
– Meeting ID: 859 2003 1605
– Passcode: 704566

Što je to Perforum? Tko ga vodi i razvija, i zašto? Koja mu je funkcija u domaćoj permakulturnoj zajednici?

Što je to Klub Perforum? Zašto nam treba klub? Zašto bi trebali pristupiti baš tom klubu?

Kako zajednica može graditi i voditi nešto tako virtualno poput informacijske mreže? Kako ovdje primjeniti pravila permakulturnog dizajniranja i permakulturnu etiku?

Ovo su tek neka od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovor na uvodnom susretu kluba. Neovisno jeste li već član kluba ili niste, na susretu ste svakako dobrodošli. Imate li već neki svoj projekt, udrugu, vodite blog ili ste više “samotnjak”? Prakticirali bi permakulturu, ali nemate uvjeta, vlastitu zemlju i sl.? Ili želite aktivno raditi na razvoju permakulture? Profesionalno se baviti djelatnostima koje su od interesa za permakulturu? Hajde da se nađemo i vidimo kako da jedni drugima pomognemo.

Susret facilitiraju (vode) Nenad Maljković i Nikola Bošnjak.

Za više informacija o klubu, kliknite OVDJE

Za pristup klubu, odaberite razinu “Promatram” ili “Sudjelujem“

Pratite novosti na Perforumu putem Telegram kanala

Pridružite se Facebook grupi Permakultura bez granica

Pretplatite se na virtualni kalendar permakulturnih događaja

… ili jednostavno pišite što vam padne na pamet OVDJE

Objavio: Perforum