Nedjeljna šetnja s prepoznavanjem do 40 vreta proljetnog jestivog bilja!

… u Zagrebu, nedjelja 19.4.2026. od 15h. Prijave: https://bit.ly/samoniklo-ZG

Samonikle biljke su veliki resurs  –  mogu se koristiti kao hrana, kao lijek, za poboljšanje tla i privlačenje korisnih kukaca, a mogu nam i puno reći o tome kakvo je zemljište po kojem se krećemo.

U proljeće još uvijek nemamo velik izbor lokalno uzgojenog sezonskog povrća, ali priroda u ovo doba godine nudi na desetke vrsta zanimljivog “divljeg” jestivog zelenja i cvijeća.

Kad saznamo što sve oko nas je jestivo i korisno, više nikad nećemo “korove” gledati na isti način!

Učit ćemo kako promatrati okolinu i prepoznati biljke, kako i gdje ubrati samoniklo bilje a da ne narušimo ravnotežu u prirodi, kako to bilje iskoristiti za hranu. Ovaj tečaj je izrazito praktičnog karaktera, održava se na otvorenom i uključuje laganu fizičku aktivnost, odnosno šetnju.

Polaznici će dobiti i popis svih jestivih biljaka koje nađemo s latinskim nazivima i uputama za pripremu, te nekoliko recepata.

Vrijeme događanja je nedjelja 19.4.2026. s početkom u 15:00, a trajanje do oko 19:00. Tečaj će se održati u sjevernom dijelu Zagreba u blizini javnog gradskog prijevoza. Točno mjesto sastajanja bit će potvrđeno sudionicima najkasnije do petka.

Broj sudionika je ograničen i prijave su obavezne unaprijed. Cijena tečaja je 35 EUR po osobi. Upute / podaci / barkod za uplatu su ovdje. Uplata treba stići prije radionice.

Popust mogućako dolaze tri osobe ili više zajedno, ili ako ste već bili na ovakvoj radionici u Zagrebu.

Voditeljica: Gordana Dragičević, permakulturna dizajnerica i edukatorica, održava tečajeve prepoznavanja samoniklog bilja od 2011.

Prijave: https://bit.ly/samoniklo-ZG

Objavio: Gordana

Naučite prepoznati najčešće samonikle jestive biljke ovog proljeća!

… na online radionici “Što raste oko nas upravo sad” u srijedu 1.4.2026. u 18h. Prijave: https://bit.ly/raste-sad-oko-nas

Hodamo pored njih svaki dan. U vrtu, uz stazu i cestu, u parku, na rubu polja. Divlje biljke su svugdje oko nas.

Ali ljudi ih većinom ne prepoznaju kao hranu, vide samo nešto zeleno… I jednom kad konačno počnu obraćati na njih pažnju, već dođe kraj sezone i jedne biljke nestaju, a pojavljuju se druge.

Ova radionica promijenit će kako gledate svoju okolinu. Naučit ćete kako prepoznati samoniklo jestivo bilje koje već raste oko vas u ovom trenutku. Nije potrebno predznanje.

Na radionici ćete naučiti:

• Gdje gledati i gdje potražiti samoniklo bilje u vašoj okolini i svakodnevici
• Ključne obrasce za prepoznavanje nekih biljaka i gdje ih je sigurno brati
• Kako izbjeći česte početničke greške
• Kako jednostavno koristiti ono što pronađete

Otići ćete s radionice s novim pogledom na korove koji rastu oko vas, te sa samopouzdanjem da izađete van i smjesta počnete uočavati korisno i jestive biljke. Dobit ćete i pdf-podsjetnik s čestim proljetnim biljkama.

Ova radionica je za vas ako:

• Čini vam se da ne poznajete puno toga što vas okružuje
• Imate znatiželju o samoniklom bilju, a ne znate od čega početi
• Želite jednostavan i siguran uvod u prikupljanje samoniklog jestivog bilja
• Ne želite propustiti još jednu sezonu samo nagađajući što je što i što napraviti s tim

Ovo neće biti detaljan seminar iz botanike, dugački popis biljaka koji se treba naučiti napamet, niti jednokratno zatrpavanje informacijama koje ćete odmah zaboraviti.

Upravo sada, pojavljuju se rane proljetne biljke. Nakon samo nekoliko tjedana, mnoge od njih više neće biti na svom vrhuncu i druge biljke će ih zamijeniti. Većina ljudi propušta ovaj vremenski “prozor” za učenje.

Većinom početnici pokušavaju naučiti sve odjednom, ili čekaju trenutak kad će imati više vremena, ili pretpostavljaju da će se pozabaviti time kasnije. Ali kasnije nikad ne dođe.

Umjesto toga, počnite sada i ovdje: naučite nekoliko biljaka, uočite ih u svojoj okolini, a onda polako izgradite samopouzdanje korak po korak. Tako raste trajno znanje.

I to je samo početak! Na kraju radionice, pokazat ću vam što sve dolazi kasnije u sezoni. Jer pravi pristup nije samo naučiti što s nekoliko biljaka, nego pratiti svoju okolinu kako se mijenja i uočavati sve ono što je novo.

Sve tehnikalije o radionici:

• Radionica će se održati interaktivno
• Prikladna je za početnike i one koji žele utvrditi znanje
• Možete postaviti svoja pitanja vezana uz biljke, njihova staništa ili branje
• Uključuje i dokument (pdf “šalabahter”) s najčešćim proljetnim biljkama i što s njima možete napraviti
• Dobijete i pristup snimci koju možete pogledati i kasnije

Vrijeme radionice je srijeda 1.4.2026. od 18:00 do 19:30. Moguće ju je pohađati isključivo putem interneta i održat će se interaktivno na platformi Zoom.

Radionica će biti snimljena i svi polaznici će dobiti snimku, te dokument (pdf) s popisom, opisima i fotografijama nekih čestih proljetnih vrsta i podsjetnikom na koji način se koriste.

Preporučena kotizacija za radionicu je 20 – 30 EUR. Prakticiramo solidarno financiranje i dajemo mogućnost da odaberete kotizaciju prema svojim mogućnostima.

Voditeljica radionice je Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica, voditeljica tečajeva prepoznavanja samoniklog bilja od 2011, iskusna mentorica i facilitatorica. Dosadašnji rekord joj je godina u kojoj je pojela oko 50 kg samoniklog bilja

Ako ste već dugo htjeli početi s biljkama, ovo je taj trenutak. Pridružite se i počnite uočavati što sve već raste oko vas, upravo sada!

Obavezne su prijave unaprijed i uplata prije radionice.

Prijave putem obrasca ovdje: https://bit.ly/raste-sad-oko-nas

Uplata kotizacije kao donacija udruzi Hrvatska permakultura: PODACI OVDJE (uključuju barkod za mobilno bankarstvo, link za kartično plaćanje ili broj računa za uplatnicu).

U obrascu za prijavu možete unaprijed upisati svoja pitanja na koja želite odgovore na radionici, pod uvjetom da su vezana uz temu. Također na radionici možete dobiti pomoć oko identifikacije neke biljke koja vas zanima. Ako kasnije želite učiti više o samoniklom bilju, otvorene su i prijave za članski program “Godina za bilje“.

Objavio: Gordana

Pridružite se članskim programu za učenje o korisnom samoniklom bilju uz online podršku!

Program je otvoren i možete se pridružiti na jednu sezonu ili na cijelu godinu, u bilo kojem trenutku dok su otvorene prijave.

Opet je to doba godine kad se pojavljuju nove samonikle biljke nakon zime, rastu nam pred očima iz dana u dan i pitamo se što su i kako ih možemo koristiti, što od toga je jestivo a što otrovno…

Većinom ljudi pokušavaju naučiti o samoniklom bilju sve odjednom, sad kad ih uhvati znatiželja.  I ja sam ih dugi niz godina pokušavala u tome podržati, održavajući jednokratne tečajeve. Održavat ću ih i dalje naročito na terenu u prirodi.

Ali biljke ne funkcioniraju jednokratno. Mijenjaju svoj oblik, mijenjaju im se i tekstura i miris i okus, ponašaju se različito iz mjeseca u mjesec. Pojavljuju se, nestaju, pa se vraćaju, ili prelaze u novu fazu i čekaju nas na istom mjestu kroz godišnja doba.

Biljke ne funkcioniraju jednokratno. Mijenjaju svoj oblik, mijenjaju im se i tekstura i miris i okus, ponašaju se različito iz mjeseca u mjesec. Pojavljuju se, nestaju, pa se vraćaju, ili prelaze u novu fazu… Da bismo ih upoznali, potrebno je vrijeme… da rasporedimo svoju pažnju malo po malo.

Da bismo ih upoznali, potrebno je vrijeme. Ne nužno da potrošimo više vremena među biljkama, nego da rasporedimo svoju pažnju malo po malo. Da bismo ih pratili od izdanka do cvijeta i sjemena i sigurno ih upoznali, potrebno je često promatranje pomalo i usput, a ne eksplozija informacija uz sto biljaka odjednom.

Ovaj članski program daje upravo to: ritam promatranja kroz više mjeseci ili cijelu godinu, dublje upoznavanje prostora koji vas okružuje i praktičnu podršku utemeljenu na provjerenim informacijama i ekologiji.

Prijaviti se možete ovdje: https://bit.ly/godina-za-bilje

Za koga je “Godina za bilje”?

• za ljude koji vole biti vani i žele razumjeti samoniklo zelenilo oko sebe
• žele učiti o samoniklim biljkama umjerenim i sigurnim tempom
• žele prepoznati kakvo jestivo ili na drugi način korisno samoniklo bilje im već raste u dvorištu ili u kvartu
• zanimaju se za ekologiju, čitanje krajolika i uzoraka iz prirode
• žele stjecati praktično korisne vještine i primijeniti ih
• imaju namjeru koristiti samoniklo bilje u prehrani i (ako ga imaju) u vrtu
• više cijene znanstveno utemeljene informacije od bombastičnih pristupa i praznovjerja
• trebaju podršku i malo strukture da zadrže fokus kroz godinu i vrate ga ako se izgubi (jer život je život, svima nam je fokus na mnogim stvarima)
• traže sličnomišljenike s kojima bi mogli razmjenjivati iskustva
• žive bilo gdje u Europi, ali primarno u regiji zapadnog Balkana; primarni jezik bit će hrvatski, ali razmjenjivat ćemo nazive biljaka i na drugim jezicima

“Godina za bilje” je i za početnike, ali i one koji već poznaju i koriste neke samonikle biljke. Za prirodnjake, vrtlare, permakulturiste, planinare, za one koji vole eksperimentirati s hranom, za one koje zanima zdravlje, za one koje fascinira šuma, za one kojima je neugodno kad ne znaju odgovoriti djetetu koja je to biljka, za one koji fotografiraju korove koji rastu iz betona, za one koji se sjećaju da je baka nešto brala na livadi ali ne znaju što… Za sve koji žele povezaniji odnos s prirodnim svijetom i otkrivanje nečega novog, a zapravo starog.

Godina za bilje je… za prirodnjake, vrtlare, permakulturiste, planinare, za one koji vole eksperimentirati s hranom, za one koje zanima zdravlje, za one koje fascinira šuma, za one kojima je neugodno kad ne znaju odgovoriti djetetu koja je to biljka, za one koji fotografiraju korove koji rastu iz betona, za one koji se sjećaju da je baka nešto brala na livadi ali ne znaju što…

Program “Godine za bilje” nije u potpunosti fiksiran unaprijed, već se kreira kolaborativno s članovima!

Prijave: https://bit.ly/godina-za-bilje

Što dobivate u “Godini za bilje”:

• detaljniji fokus na dvije jestive biljke mjesečno: jasna identifikacija i sigurnost, gdje i kada koja biljka raste, kako se biljka koristi i za što, kratak video i dokument s informacijama o biljc i uputama
• tematske lekcije: npr. proljetne livadne biljke, što se jede sa stabla, biljke koje rastu uz more, začinske biljke, biljke za privlačenje kukaca, samonikle biljke koje možete uzgajati u vrtu, biljke koje se koriste za vlakna, napomene oko mogućih zamjena s otrovnim biljkama ili zaštićenim vrstama
• mjesečne interaktivne radionice na Zoomu i odgovori na pitanja (i dostupne snimke za slučaj da ste spriječeni dolaziti)
• pomoć u identifikaciji biljaka koje članovi fotografiraju
• povremeni video sadržaji iz prirode: upute oko identifikacije nekih biljaka i virtualne šetnje
• vježbe zapažanja i promatranja biljaka i staništa
• radni listovi kao pomoć za učenje i dokumentiranje
• repozitorij korisnih dokumenata, linkova i odgovora na pitanja koji će se povećavati iz mjeseca u mjesec, prema interesima članova
• privatna grupa za pitanja, identifikaciju biljaka i međusobnu podršku
• mogućnost da kreirate budući sadržaj: članovi predlažu biljke za mjesečni fokus, mjesečne teme, dodatne materijale i lekcije prema potrebama

Voditeljica je Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica, voditeljica tečajeva prepoznavanja samoniklog bilja od 2011, iskusna mentorica i facilitatorica edukativnih online programa.

Članstvo u programu “Godina za bilje” i cijena:

• 95 EUR kvartalno

Za manje od cijene jednokratnog tečaja, dobivate kontinuiranu podršku 3 mjeseca i repozitorij informacija, te sudjelovanje u odabiru novog sadržaja.

• 285 EUR za godinu dana

Godišnji članovi dobivaju: popust od 25% i prednost pri predlaganju sadržaja za naredne mjesece.

Otvorena je mogućnosta plaćanja u više rata.

• 240 EUR za godinu dana, za sudionike ranijih radionica

Vrijedi za prijave do 7.4. i uplatu do 13.4.2026.

Moguće je pridružiti se dok god su prijave otvorene.

Godina za bilje ostaje otvorena onoliko koliko vi želite. Ako ste spremni učiti o biljkama lagano i u kontinuitetu, pozvani ste da se pridružite Godini za bilje. Prošetajmo zajedno, od biljke do biljke, od jedne sezone do druge.

Prijave: https://bit.ly/godina-za-bilje

Objavio: Gordana

Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae) čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu. Iako je mnogima poznata kao neugodna korovska biljka koja izaziva osip, kopriva je zapravo pravo blago za zdravlje i kućanstvo.

Ova biljka, koja na prvi pogled izaziva nelagodu zbog svojih žarnih dlačica, zapravo krije mnoštvo korisnih svojstava koja je čine nezamjenjivim elementom svakog okoliša bliskog prirodi.

Permakultura teži stvaranju samoodrživih ekosustava koji oponašaju prirodne procese. Kopriva se u ovom kontekstu pokazuje kao iznimno vrijedan suputnik iz mnogo razloga. Evo nekih od njih:

• Iznimna jestiva samonikla trajnica: Kopriva nosi sve odlike idealnih biljaka za preživljavanje u prirodi. Može se koristiti u brojnim jelima, dostupna je veći dio godine i raste gotovo svugdje.
• Prirodno gnojivo i stimulator rasta: Kopriva je bogata dušikom, kalijem, željezom i drugim mineralima koji su neophodni za zdrav rast biljaka. Fermentirana otopina (čaj od koprive) djeluje kao izvrstan prirodni stimulator rasta, pojačavajući otpornost biljaka na bolesti i štetnike.
• Privlačenje korisnih insekata: Cvjetovi koprive privlače mnoge korisne insekte poput pčela, bumbara i osa. Oni su ključni za uspješno oprašivanje voćaka i povrća, dok ose pomažu u suzbijanju štetnih insekata.
• Malčiranje i obogaćivanje tla: Odrezane stabljike i listovi koprive mogu se koristiti kao malč, koji poboljšava strukturu tla, zadržava vlagu i sprječava rast korova. Tijekom razgradnje, kopriva obogaćuje tlo organskom tvari i hranjivim tvarima.
• Ljekovita svojstva: Kopriva je poznata po svojim ljekovitim svojstvima. U permakulturnom vrtu, to znači da imamo pristup prirodnom ljekovitom bilju nadohvat ruke.
• Hrana za životinje: Mladi listovi koprive mogu se dodavati u hranu za perad i druge domaće životinje, obogaćujući tako njihovu prehranu.

Ukratko, kopriva je višenamjenska biljka koja u permakulturnom vrtu obavlja mnoge korisne funkcije. Ona je ne samo izvrstan dodatak za gnojidbu i zaštitu biljaka, već je i vrijedan izvor hrane i lijeka. Uključivanjem koprive u svoj vrt doprinijeti ćemo općem zdravlju ekosustava i pri tom ostvariti brojne koristi za nas same.

U nastavku ćemo se detaljnije pozabaviti sljedećim temama:

• Kako prepoznati koprivu
• Kako uzgajati koprivu
• Načini upotrebe koprive
• Priprema gnojiva od koprive
• Korištenje koprive u borbi protiv štetnika
• Recepti s koprivom
• Ljekovita svojstva koprive

Kako prepoznati koprivu

Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka koji obuhvaća nekoliko vrsta, no najčešće se susrećemo s običnom koprivom (Urtica dioica). Stabljika je uspravna, četverobridna, naraste do 150 cm visine. Korijenje je žućkaste boje. Listovi su smješteni nasuprot jedan drugoga, duguljasto su jajasti, zašiljeni i pilasti (blago nazubljeni), nalaze se na dužoj ili kraćoj peteljci. Cijela biljka naoružana je dlačicama koje ispuštaju mravlju kiselinu te žare u dodiru s kožom, što smo vjerojatno svi iskusili u djetinjstvu.

Dvodomna je biljka te muški i ženski cvjetovi rastu odvojeno na stabljikama. Cvjetovi su dakle jednospolni, žućkastozeleni, sitni i neugledni, skupljeni u guste viseće cvatove koji rastu u pazušcima gornjih listova. Cvatu od srpnja do rujna. Sjeme je mnogobrojno i vrlo sitno, biljka ga stvara i do 20 000 u sezoni, zadržava sposobnost klijanja i nakon 600 godina.

Stanište

Raširena je u gotovo cijelom svijetu. Često se nađe u prirodi gdje raste u gustim skupinama. Raste na polusjenovitim livadama,  zapuštenim tratinama, na ruderalnim staništima, na poplavljenim područjima, na staništima bogatima hranjivim tvarima, posebno dušikom. Nalazimo je od nizina do planinskog područja – 3000 m n.v. Izvor: https://www.plantea.com.hr/kopriva

Kako razlikovati koprivu od sličnih biljaka?

Postoji nekoliko biljaka koje na prvi pogled mogu nalikovati koprivi. Međutim, pažljivim promatranjem možete ih lako razlikovati:

• Mrtva kopriva: Mrtva kopriva (Lamium album) ima slične listove kao kopriva, ali ne posjeduje žarne dlake.
• Hmelj: Hmelj (Humulus lupulus) ima dlakavu stabljiku i listove, ali listovi su veći i nalik dlanu.
• Divlja metvica: Divlja metvica (Mentha arvensis) ima zaobljene listove i karakterističan miris metvice.

Uzgoj koprive

Postoji mnogo razloga zbog kojih se ne bi trebali zadovoljiti samo onom koprivom koju možete naći u prirodi. Neke sam spomenuo u uvodu, a dalje u tekstu će biti još razloga za uzgoj koprive u blizini kuće.

Razmnožavanje koprive

Koprivu možete razmnožiti na dva načina:

• Sjemenom: Sjeme koprive je sitno i najbolje ga je sijati u proljeće ili jesen direktno u zemlju. Možete ju također razmnožavati rasadom, ali je to nešto zahtjevniji postupak.
• Dijeljenjem korijena: Ovo je najjednostavniji način razmnožavanja. U proljeće ili jesen iskopajte postojeću biljku i podijelite je na nekoliko manjih dijelova, svaki s nekoliko pupova. Zatim posadite dijelove na željeno mjesto.

Gdje posaditi koprivu?

Kopriva nije zahtjevna biljka što se tiče tla, ali će najbolje uspijevati na:

• Vlažnom tlu: Kopriva voli vlagu, stoga ju posadite na mjesto gdje se tlo neće brzo isušivati.
• Plodnom tlu: Iako nije nužno, kopriva će bolje rasti na tlu bogatom organskom tvari.
• Sjenovitom ili polusjenovitom mjestu: Kopriva dobro podnosi i sunce i sjenu, ali će na previše sunčanom mjestu tlo brže presušivati.

Kopriva odlično podnosi širok spektar temperatura, tako da u našim krajevima gotovo da nema klimatske zone koja joj ne odgovara. Strani izvori navode USDA hardiness: 3-10.

Njega koprive

Kopriva je vrlo izdržljiva biljka koja ne zahtijeva puno njege. Biti će vam zahvalna ako ju redovito zalijevate, pogotovo u sušnim periodima. Također, dobro je povremeno oko nje odstraniti korov kako bi imala dovoljno prostora za rast.

Je li kopriva invanzivna?

Kao i obično, ovo je “varljivo” pitanje. Kopriva je izuzetno izdržljiva pionirska vrsta koja će brzo kolonizirati “oštećen” okoliš. Odlično se sama zasijava, a njeno korijenje se širi pod zemljom. Ako sami niste zauzeli neki prostor, vjerojatno ste koprivi dali priliku da ona to učini. U tom smislu, ona jest invanzivna i mogla bi preuzeti susjedne gredice ako se ne kontrolira.

Ako želite ograničiti širenje koprive, možete poduzeti sljedeće mjere. Redovito košenje će spriječiti biljku da proizvodi sjeme. Uklanjanje korijena, barijere u području korijena ili uzgoj u posudama trebali bi spriječiti podzemno širenje koprive.

Koliko dugo kopriva može preživjeti na jednom mjestu?

Kopriva je višegodišnja biljka koja može živjeti na jednom mjestu nekoliko godina. Njena maksimalna životna dob ovisi o uvjetima rasta i načinu održavanja.

Načini upotrebe koprive

Teško je nabrojati sve moguće načine jer se radi o jednoj od najsvestranijih biljaka koje poznajemo. Ovo su neki tipični, i neki manje poznati.

Korištenje koprive u tradicionalnoj medicini

• Čaj od koprive: Jedan od najčešćih načina korištenja koprive je u obliku čaja. Čaj od koprive se tradicionalno koristi za:
  • Pročišćavanje krvi
  • Liječenje anemije (zbog visokog sadržaja željeza)
  • Smanjenje upala
  • Poboljšanje probave
  • Liječenje kožnih problema
  • Olakšavanje simptoma prehlade i gripe
• Oblozi od koprive: Topli oblozi od listova koprive mogu ublažiti bolove u zglobovima i mišićima, te smanjiti upale.
• Tinktura od koprive: Tinktura se koristi za unutarnju i vanjsku upotrebu, ovisno o problemu koji se želi riješiti.

Kopriva u kuhinji

Mladi listovi koprive su jestivi i imaju blag okus sličan špinatu. Možete ih dodati u:

• Juhe i variva: Kopriva daje juhama i varivima bogat okus i hranjivu vrijednost.
• Salate: Mladi listovi koprive mogu biti osvježavajući dodatak proljetnim salatama.
• Pire i umake: Kopriva se može dodati u pire od krumpira ili pripremiti kao samostalan umak.
• Omleti i fritaje: Kopriva je odličan dodatak jajima, dajući im bogat okus.
• Čaj: Čaj od koprive je ukusan i zdrav napitak.

Kopriva u kozmetici

Ekstrakti koprive se koriste u proizvodnji:

• Šampona: Kopriva potiče rast kose, smanjuje perut i jača vlasište.
• Losiona za tijelo: Kopriva ima adstringentna svojstva i može pomoći u smanjenju upala kože.
• Krema za lice: Kopriva se koristi u kremama za njegu masne i problematične kože.

Ostale upotrebe koprive

• Bojenje tkanina
• Vlakna
• Biomasa
• Kompost
• Tekuća gnojiva
• Ulje
• Biorepelent
• Pokrivač tla i druge funkcije u šumskom vrtu

Kako napraviti tekuće gnojivo od koprive

Jedna od najčešćih primjena koprive u biovrtu i permakulturi jest za pripremu tekućeg gnojiva za biljke. Gnojivo od koprive je prirodno i učinkovito rješenje za gnojidbu biljaka u vrtu. Bogato je dušikom, što potiče rast zelenog dijela biljke, a sadrži i druge minerale koji su potrebni za zdrav razvoj.

Potrebni sastojci

• Svježa kopriva (najbolje mladi izdanci)
• Voda (najbolje kišnica)
• Posuda (plastična bačva ili kantica)

Postupak

1. Priprema koprive: Sakupite svježu koprivu i po potrebi ju operite. Možete koristiti cijelu biljku, uključujući stabljike i listove.
2. Punjenje posude: Nasjeckajte koprivu na manje komadiće i čvrsto je napunite u posudu.
3. Dodavanje vode: Prelijte koprivu vodom, ostavljajući oko 15-20 cm praznog prostora na vrhu posude, jer će se smjesa tijekom fermentacije pjeniti.
4. Fermentacija: Posudu pokrijte poklopcem i ostavite na toplom mjestu oko 10-14 dana. Tijekom fermentacije povremeno promiješajte smjesu.
5. Cijeđenje: Nakon fermentacije, procijedite tekućinu kroz sito ili cjedilo. Dobit ćete tamno smeđu tekućinu koja je spremna za upotrebu.
6. Razrjeđivanje: Prije upotrebe, gnojivo od koprive treba razrijediti vodom. Općenito pravilo je da se jedan dio gnojiva razrijedi s 10 dijelova vode.

Korištenje gnojiva od koprive

• Prihrana biljaka: Razrijeđeno gnojivo koristite za zalijevanje biljaka jednom tjedno.
• Prevencija bolesti: Gnojivo od koprive jača biljke i čini ih otpornijim na bolesti i štetnike.
• Poticanje rasta: Gnojivo potiče rast zelenog dijela biljke i razvoj korijenja.

Dodatni savjeti

• Ubrzavanje fermentacije: Da biste ubrzali proces fermentacije, možete dodati malo kvasca.
• Čuvanje gnojiva: Gotov gnojivo čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.
• Ostale biljke: Osim koprive, možete koristiti i druge biljke za pripremu gnojiva, kao što su gavez, preslica, maslačak itd.

Važno: Gnojivo od koprive je prirodno i neškodljivo za okoliš, ali ga ne treba pretjerano koristiti. Pridržavajte se uputa za razrjeđivanje kako ne biste oštetili biljke.

Kopriva kao prirodni pesticid i fungicid

Kopriva je bogata različitim bioaktivnim tvarima i ima nekoliko mehanizama djelovanja koji je čine učinkovitom u zaštiti bilja.

Kako kopriva djeluje protiv štetnika i bolesti?

• Odvraćanje štetnika: Oštar miris i okus koprive odvraćaju mnoge štetnike poput lisnih uši, gusjenica, grinja i drugih.
• Poticanje rasta korisnih insekata: Cvjetovi koprive privlače korisne insekte poput osa koji se hrane štetnicima.
• Jačanje biljaka: Gnojivo od koprive jača biljke i čini ih otpornijim na bolesti i štetnike.
• Direktno djelovanje na štetnike: Neke tvari u koprivi imaju toksično djelovanje na određene štetnike.

Priprema pripravka od koprive za zaštitu bilja

Pripravak za zaštitu bilja radi se više-manje isto kao i tekuće gnojivo od koprive, jedino što se primjenjuje malo drugačije. Razrijeđeno gnojivo se prska po lišću biljke koju želimo zaštititi.

Kada prskati biljke?

• Preventivno: Prskati biljke preventivno, posebno u periodima kada su štetnici najaktivniji.
• Nakon pojave štetnika: Ako se pojave štetnici, prskati biljke nekoliko puta u razmaku od nekoliko dana.

Prednosti korištenja koprive u zaštiti bilja

• Prirodno i ekološki prihvatljivo: Pripravak od koprive je potpuno prirodan i ne zagađuje okoliš.
• Jeftino: Kopriva je lako dostupna i priprema pripravka je jednostavna i jeftina.
• Sigurno za korisne organizme: Pripravak od koprive je siguran za pčele i druge korisne insekte.

Mjere opreza

• Alergije: Kod nekih ljudi kopriva može izazvati alergijske reakcije. Prije upotrebe pripravka, napravite test na malom dijelu biljke.
• Redovita primjena: Za najbolje rezultate, pripravak od koprive treba koristiti redovito.

Upotreba koprive u kulinarstvu

Kopriva ima odličak okus i moja je obitelj često koristi u kuhinji. Evo nekih od recepata:

Juha od koprive

Sastojci:

• Mladi listovi koprive
• Krumpir
• Mrkva
• Luk
• Maslinovo ulje
• Voda ili povrtni temeljac
• Sol i papar

Priprema:

1. Očistite koprivu i blanširajte je u kipućoj vodi nekoliko minuta.
2. Na maslinovom ulju popržite sitno sjeckani luk i dodajte naribanu mrkvu.
3. Dodajte očišćeni i narezan krumpir i zalijte vodom ili povrtnim temeljcem.
4. Kuhajte dok povrće ne omekša, a zatim dodajte blanširanu koprivu.
5. Začinite solju i paprom po želji.

Fritaja s koprivom

Sastojci:

• Jaja
• Mladi listovi koprive
• Mlijeko
• Maslac
• Sol i papar

Priprema:

1. Blanširajte koprivu i sitno je nasjeckajte.
2. Umutite jaja s mlijekom, solju i paprom.
3. Dodajte nasjeckanu koprivu u smjesu.
4. Zagrijte maslac na tavi i ulijte smjesu.
5. Pecite na laganoj vatri dok se fritaja ne stisne.

Štrukli sa koprivom

Sastojci za tijesto:

• Brašno
• Voda
• Sol

Sastojci za nadjev:

• Mladi listovi koprive
• Svježi sir
• Sol i papar

Priprema:

1. Pripremite tijesto od brašna, vode i soli.
2. Blanširajte koprivu i usitnite je.
3. Pomiješajte usitnjenu koprivu sa sirom, solju i paprom.
4. Razvaljajte tijesto, stavite nadjev i zarolajte.
5. Kuhajte štrukle u slanoj vodi.

Salata od koprive

Sastojci:

• Mladi listovi koprive
• Svježi krastavci
• Kiselo vrhnje
• Bučino ulje
• Glavica luka

Priprema:

1. Blanširajte i usitnite koprivu
2. Krastavce ogulite i izrežite na tanke šnite
3. Usitnite luk i dodajte u zdjelu sa koprivom i krastavcima
4. Vrhnje pomiješajte sa pola žlice bučinog ulja
5. Prelijte po salati od koprive i dobro promiješajte

Napomena: Prije upotrebe koprive, obavezno je blanširati kako bi se neutralizirala iritacija koju uzrokuju žarne dlačice.

Ljekovita svojstva koprive

Kopriva je biljka koja je poznata po svojim brojnim ljekovitim svojstvima, a koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Bogata je vitaminima (A, C, K), mineralima (željezo, kalcij, kalij) i drugim bioaktivnim tvarima koje joj daju širok spektar djelovanja na organizam.

Najčešće korišteni dijelovi koprive su listovi i korijen.

Ljekovita djelovanja koprive

• Protuupalno djelovanje: Kopriva smanjuje upale u tijelu, što je korisno kod reumatoidnog artritisa, gihta i drugih upalnih stanja.
• Diuretik: Potiče mokrenje, što je korisno kod upala mokraćnih putova, bubrežnih kamenaca i zadržavanja vode.
• Krvotvorno djelovanje: Bogata je željezom, pa pomaže kod anemije i potiče stvaranje krvi.
• Pročišćavanje krvi: Smatra se da pomaže u pročišćavanju krvi i uklanjanju toksina iz organizma.
• Smanjenje šećera u krvi: Neki studiji pokazuju da kopriva može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi, što je korisno kod dijabetesa.
• Poboljšanje probave: Potiče apetit i poboljšava probavu.
• Jačanje imuniteta: Bogata je antioksidansima koji jačaju imunitet i štite organizam od slobodnih radikala.
• Zdravlje kose i kože: Čaj od koprive se koristi za ispiranje kose jer potiče rast kose i smanjuje perut. Ekstrakti koprive se dodaju u kozmetičke proizvode za njegu kože.

Načini upotrebe koprive

• Čaj: Čaj od koprive se priprema od svježih ili sušenih listova. Koristi se za unutarnju upotrebu i ima brojne zdravstvene benefite.
• Tinktura: Tinktura od koprive se priprema maceriranjem svježih ili sušenih dijelova biljke u alkoholu. Koristi se za unutarnju i vanjsku upotrebu.
• Oblozi: Topli oblozi od listova koprive se koriste za ublažavanje bolova u zglobovima i mišićima.
• Dodatak hrani: Mladi listovi koprive mogu se dodati u salate, juhe, variva i druga jela.

Važno je napomenuti:

• Alergije: Kod nekih ljudi kopriva može izazvati alergijske reakcije. Prije upotrebe koprive, napravite test na malom dijelu kože.
• Trudnoća i dojenje: Trudnice i dojilje bi trebale izbjegavati upotrebu koprive bez prethodnog savjeta liječnika.
• Lijekovi: Kopriva može interagirati s nekim lijekovima, stoga se posavjetujte s liječnikom ako uzimate lijekove na recept.

Objavio: Nikola

Ima li neki provereni starinski način za konzerviranje ribe,sardele,fileta skuše?
Nešto sa maslinovim uljem,ili u salamuri(sirće/ocat/kvasina)sa začinima?
Ovde je izbor konzervirane sardele slab.ili je sa ”biljnim”(čitaj GMO sojinim)uljem,ili je neko u maslinovom(opet diskutabilno)ulju ali je cena-otkida uši!
U ribarnicama ima sveže i smrznute sardele po pristupačnim cenama,a skuše ima preko cele godine.

4 komentara na forumu Autor: ppsupercop zadnji komentar: 22/03/2015 08:21 od Dzionik

Objavio: Sa foruma

38 komentara na forumu Autor: Zelena Vila zadnji komentar: 10/04/2014 11:21 od Nikola

Čekam ga s nestrpljenjem, kao svake godine. U međuvremenu, evo jedne moje male kompilacije iz različitih knjiga:

Srijemuš ili medvjeđi luk (Allium ursinum) ima jak miris po češnjaku. Sušenjem, zamrzavanjem
i dugim kuhanjem gubi ljekovite tvari. Svježe listove srijemuša u proljeće bi trebalo jesti na salatu u
što većim količinama jer čisti organizam, suzbija proljetni umor, pomaže kod ateroskleroze i povišenog tlaka. Srijemuš djeluje slično češnjaku. Vrlo dobro utječe na želučani i crijevni sustav, izvanredno je djelotvoran protiv akutnih i kroničnih proljeva, nadimanja i grčeva, pa i kod zatvora stolice i glista. Smanjuju se i tegobe zbog smetnji srca i nesanice, želučane tegobe, ali i one izazvane ovapnjenjem arterija ili visokoga krvnog tlaka, primjerice, vrtoglavica, pritisak u glavi i tjeskoba.
Vino od srijemuša odličan je lijek za starije ljude s trajnim pojačanim izlučivanjem sluzi u plućima i
time izazvanim otežanim disanjem.

Srijemuš raste po sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, pod grmljem te uz šumske
putove i potoke. Često u bukovim šumama prekriva velike površine. Mladi i sočni listovi beru se
tijekom proljeća (od ožujka do kraja svibnja), a u to se doba mogu kupiti i na tržnicama.
Lukovice se beru u kasno ljeto i jesen.

Srijemuš se teško čuva jer sušenjem i zamrzavanjem gubi aromu, stoga se teško mogu naći gotove začinske mješavine sa srijemušem. Jedina iznimka su pripravci s maslinovim uljem.Srijemuš je najbolje upotrebljavati svjež – dodajte ga salatama ili sitno nasjeckajte te pospite po rižotu, tjestenini ili juhama. Sjeckani srijemuš možete dodati i svježem siru. Može se pripremati slično kao špinat, a tada ga je najbolje pomiješati s listovima koprive. Kao pikantan začin mogu poslužiti i nezreli trodijelni plodovi s tri sjemenke koji su ljuta okusa, a pojavljuju se tijekom ljeta.

Mladi listovi srijemuša slični su listovima đurđice, mrazovca i čemerike. Sve tri biljke sadrže vrlo otrovne tvari. Pri berbi listova srijemuša može se na istom staništu, ponekad izmiješano s njima, naći puno sličnih mladih listova kozlaca.Od srijemuša se otrovne vrste mogu raspoznati po tome što ne mirišu na luk.

Konzerviranje srijemuša

Očistite i posušite listove srijemuša pa ih sitno narežite. Slažite u staklenku u slojevima, a svaki posolite i prelijte maslinovim uljem.

Salata sa srijemušem

Srijemuš pomiješajte s kuhanim krumpirom narezanim na ploške te začinite solju, paprom, jabučnim octom i maslinovim uljem.

Začinsko ulje od srijemuša
Vezicu srijemuša sitno nasjeckajte pa prelijte litrom maslinova ulja. Pustite da odstoji dva tjedna te procijedite.

Vino od srijemuša
Sitno narežite šaku srijemuša i nekoliko sekundi prokuhajte u bijelom vinu. Prema ukusu zasladite medom. Polako pijte tijekom dana, gutljaj po gutljaj.

38 komentara na forumu Autor: Zelena Vila zadnji komentar: 10/04/2014 11:21 od Nikola

Objavio: Sa foruma