Kopriva – mnogo više od korova

Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae) čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu. Iako je mnogima poznata kao neugodna korovska biljka koja izaziva osip, kopriva je zapravo pravo blago za zdravlje i kućanstvo.

Ova biljka, koja na prvi pogled izaziva nelagodu zbog svojih žarnih dlačica, zapravo krije mnoštvo korisnih svojstava koja je čine nezamjenjivim elementom svakog okoliša bliskog prirodi.

Permakultura teži stvaranju samoodrživih ekosustava koji oponašaju prirodne procese. Kopriva se u ovom kontekstu pokazuje kao iznimno vrijedan suputnik iz mnogo razloga. Evo nekih od njih:

• Iznimna jestiva samonikla trajnica: Kopriva nosi sve odlike idealnih biljaka za preživljavanje u prirodi. Može se koristiti u brojnim jelima, dostupna je veći dio godine i raste gotovo svugdje.
• Prirodno gnojivo i stimulator rasta: Kopriva je bogata dušikom, kalijem, željezom i drugim mineralima koji su neophodni za zdrav rast biljaka. Fermentirana otopina (čaj od koprive) djeluje kao izvrstan prirodni stimulator rasta, pojačavajući otpornost biljaka na bolesti i štetnike.
• Privlačenje korisnih insekata: Cvjetovi koprive privlače mnoge korisne insekte poput pčela, bumbara i osa. Oni su ključni za uspješno oprašivanje voćaka i povrća, dok ose pomažu u suzbijanju štetnih insekata.
• Malčiranje i obogaćivanje tla: Odrezane stabljike i listovi koprive mogu se koristiti kao malč, koji poboljšava strukturu tla, zadržava vlagu i sprječava rast korova. Tijekom razgradnje, kopriva obogaćuje tlo organskom tvari i hranjivim tvarima.
• Ljekovita svojstva: Kopriva je poznata po svojim ljekovitim svojstvima. U permakulturnom vrtu, to znači da imamo pristup prirodnom ljekovitom bilju nadohvat ruke.
• Hrana za životinje: Mladi listovi koprive mogu se dodavati u hranu za perad i druge domaće životinje, obogaćujući tako njihovu prehranu.

Ukratko, kopriva je višenamjenska biljka koja u permakulturnom vrtu obavlja mnoge korisne funkcije. Ona je ne samo izvrstan dodatak za gnojidbu i zaštitu biljaka, već je i vrijedan izvor hrane i lijeka. Uključivanjem koprive u svoj vrt doprinijeti ćemo općem zdravlju ekosustava i pri tom ostvariti brojne koristi za nas same.

U nastavku ćemo se detaljnije pozabaviti sljedećim temama:

• Kako prepoznati koprivu
• Kako uzgajati koprivu
• Načini upotrebe koprive
• Priprema gnojiva od koprive
• Korištenje koprive u borbi protiv štetnika
• Recepti s koprivom
• Ljekovita svojstva koprive

Kako prepoznati koprivu

Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka koji obuhvaća nekoliko vrsta, no najčešće se susrećemo s običnom koprivom (Urtica dioica). Stabljika je uspravna, četverobridna, naraste do 150 cm visine. Korijenje je žućkaste boje. Listovi su smješteni nasuprot jedan drugoga, duguljasto su jajasti, zašiljeni i pilasti (blago nazubljeni), nalaze se na dužoj ili kraćoj peteljci. Cijela biljka naoružana je dlačicama koje ispuštaju mravlju kiselinu te žare u dodiru s kožom, što smo vjerojatno svi iskusili u djetinjstvu.

Dvodomna je biljka te muški i ženski cvjetovi rastu odvojeno na stabljikama. Cvjetovi su dakle jednospolni, žućkastozeleni, sitni i neugledni, skupljeni u guste viseće cvatove koji rastu u pazušcima gornjih listova. Cvatu od srpnja do rujna. Sjeme je mnogobrojno i vrlo sitno, biljka ga stvara i do 20 000 u sezoni, zadržava sposobnost klijanja i nakon 600 godina.

Stanište

Raširena je u gotovo cijelom svijetu. Često se nađe u prirodi gdje raste u gustim skupinama. Raste na polusjenovitim livadama,  zapuštenim tratinama, na ruderalnim staništima, na poplavljenim područjima, na staništima bogatima hranjivim tvarima, posebno dušikom. Nalazimo je od nizina do planinskog područja – 3000 m n.v. Izvor: https://www.plantea.com.hr/kopriva

Kako razlikovati koprivu od sličnih biljaka?

Postoji nekoliko biljaka koje na prvi pogled mogu nalikovati koprivi. Međutim, pažljivim promatranjem možete ih lako razlikovati:

• Mrtva kopriva: Mrtva kopriva (Lamium album) ima slične listove kao kopriva, ali ne posjeduje žarne dlake.
• Hmelj: Hmelj (Humulus lupulus) ima dlakavu stabljiku i listove, ali listovi su veći i nalik dlanu.
• Divlja metvica: Divlja metvica (Mentha arvensis) ima zaobljene listove i karakterističan miris metvice.

Uzgoj koprive

Postoji mnogo razloga zbog kojih se ne bi trebali zadovoljiti samo onom koprivom koju možete naći u prirodi. Neke sam spomenuo u uvodu, a dalje u tekstu će biti još razloga za uzgoj koprive u blizini kuće.

Razmnožavanje koprive

Koprivu možete razmnožiti na dva načina:

• Sjemenom: Sjeme koprive je sitno i najbolje ga je sijati u proljeće ili jesen direktno u zemlju. Možete ju također razmnožavati rasadom, ali je to nešto zahtjevniji postupak.
• Dijeljenjem korijena: Ovo je najjednostavniji način razmnožavanja. U proljeće ili jesen iskopajte postojeću biljku i podijelite je na nekoliko manjih dijelova, svaki s nekoliko pupova. Zatim posadite dijelove na željeno mjesto.

Gdje posaditi koprivu?

Kopriva nije zahtjevna biljka što se tiče tla, ali će najbolje uspijevati na:

• Vlažnom tlu: Kopriva voli vlagu, stoga ju posadite na mjesto gdje se tlo neće brzo isušivati.
• Plodnom tlu: Iako nije nužno, kopriva će bolje rasti na tlu bogatom organskom tvari.
• Sjenovitom ili polusjenovitom mjestu: Kopriva dobro podnosi i sunce i sjenu, ali će na previše sunčanom mjestu tlo brže presušivati.

Kopriva odlično podnosi širok spektar temperatura, tako da u našim krajevima gotovo da nema klimatske zone koja joj ne odgovara. Strani izvori navode USDA hardiness: 3-10.

Njega koprive

Kopriva je vrlo izdržljiva biljka koja ne zahtijeva puno njege. Biti će vam zahvalna ako ju redovito zalijevate, pogotovo u sušnim periodima. Također, dobro je povremeno oko nje odstraniti korov kako bi imala dovoljno prostora za rast.

Je li kopriva invanzivna?

Kao i obično, ovo je “varljivo” pitanje. Kopriva je izuzetno izdržljiva pionirska vrsta koja će brzo kolonizirati “oštećen” okoliš. Odlično se sama zasijava, a njeno korijenje se širi pod zemljom. Ako sami niste zauzeli neki prostor, vjerojatno ste koprivi dali priliku da ona to učini. U tom smislu, ona jest invanzivna i mogla bi preuzeti susjedne gredice ako se ne kontrolira.

Ako želite ograničiti širenje koprive, možete poduzeti sljedeće mjere. Redovito košenje će spriječiti biljku da proizvodi sjeme. Uklanjanje korijena, barijere u području korijena ili uzgoj u posudama trebali bi spriječiti podzemno širenje koprive.

Koliko dugo kopriva može preživjeti na jednom mjestu?

Kopriva je višegodišnja biljka koja može živjeti na jednom mjestu nekoliko godina. Njena maksimalna životna dob ovisi o uvjetima rasta i načinu održavanja.

Načini upotrebe koprive

Teško je nabrojati sve moguće načine jer se radi o jednoj od najsvestranijih biljaka koje poznajemo. Ovo su neki tipični, i neki manje poznati.

Korištenje koprive u tradicionalnoj medicini

• Čaj od koprive: Jedan od najčešćih načina korištenja koprive je u obliku čaja. Čaj od koprive se tradicionalno koristi za:
  • Pročišćavanje krvi
  • Liječenje anemije (zbog visokog sadržaja željeza)
  • Smanjenje upala
  • Poboljšanje probave
  • Liječenje kožnih problema
  • Olakšavanje simptoma prehlade i gripe
• Oblozi od koprive: Topli oblozi od listova koprive mogu ublažiti bolove u zglobovima i mišićima, te smanjiti upale.
• Tinktura od koprive: Tinktura se koristi za unutarnju i vanjsku upotrebu, ovisno o problemu koji se želi riješiti.

Kopriva u kuhinji

Mladi listovi koprive su jestivi i imaju blag okus sličan špinatu. Možete ih dodati u:

• Juhe i variva: Kopriva daje juhama i varivima bogat okus i hranjivu vrijednost.
• Salate: Mladi listovi koprive mogu biti osvježavajući dodatak proljetnim salatama.
• Pire i umake: Kopriva se može dodati u pire od krumpira ili pripremiti kao samostalan umak.
• Omleti i fritaje: Kopriva je odličan dodatak jajima, dajući im bogat okus.
• Čaj: Čaj od koprive je ukusan i zdrav napitak.

Kopriva u kozmetici

Ekstrakti koprive se koriste u proizvodnji:

• Šampona: Kopriva potiče rast kose, smanjuje perut i jača vlasište.
• Losiona za tijelo: Kopriva ima adstringentna svojstva i može pomoći u smanjenju upala kože.
• Krema za lice: Kopriva se koristi u kremama za njegu masne i problematične kože.

Ostale upotrebe koprive

• Bojenje tkanina
• Vlakna
• Biomasa
• Kompost
• Tekuća gnojiva
• Ulje
• Biorepelent
• Pokrivač tla i druge funkcije u šumskom vrtu

Kako napraviti tekuće gnojivo od koprive

Jedna od najčešćih primjena koprive u biovrtu i permakulturi jest za pripremu tekućeg gnojiva za biljke. Gnojivo od koprive je prirodno i učinkovito rješenje za gnojidbu biljaka u vrtu. Bogato je dušikom, što potiče rast zelenog dijela biljke, a sadrži i druge minerale koji su potrebni za zdrav razvoj.

Potrebni sastojci

• Svježa kopriva (najbolje mladi izdanci)
• Voda (najbolje kišnica)
• Posuda (plastična bačva ili kantica)

Postupak

1. Priprema koprive: Sakupite svježu koprivu i po potrebi ju operite. Možete koristiti cijelu biljku, uključujući stabljike i listove.
2. Punjenje posude: Nasjeckajte koprivu na manje komadiće i čvrsto je napunite u posudu.
3. Dodavanje vode: Prelijte koprivu vodom, ostavljajući oko 15-20 cm praznog prostora na vrhu posude, jer će se smjesa tijekom fermentacije pjeniti.
4. Fermentacija: Posudu pokrijte poklopcem i ostavite na toplom mjestu oko 10-14 dana. Tijekom fermentacije povremeno promiješajte smjesu.
5. Cijeđenje: Nakon fermentacije, procijedite tekućinu kroz sito ili cjedilo. Dobit ćete tamno smeđu tekućinu koja je spremna za upotrebu.
6. Razrjeđivanje: Prije upotrebe, gnojivo od koprive treba razrijediti vodom. Općenito pravilo je da se jedan dio gnojiva razrijedi s 10 dijelova vode.

Korištenje gnojiva od koprive

• Prihrana biljaka: Razrijeđeno gnojivo koristite za zalijevanje biljaka jednom tjedno.
• Prevencija bolesti: Gnojivo od koprive jača biljke i čini ih otpornijim na bolesti i štetnike.
• Poticanje rasta: Gnojivo potiče rast zelenog dijela biljke i razvoj korijenja.

Dodatni savjeti

• Ubrzavanje fermentacije: Da biste ubrzali proces fermentacije, možete dodati malo kvasca.
• Čuvanje gnojiva: Gotov gnojivo čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.
• Ostale biljke: Osim koprive, možete koristiti i druge biljke za pripremu gnojiva, kao što su gavez, preslica, maslačak itd.

Važno: Gnojivo od koprive je prirodno i neškodljivo za okoliš, ali ga ne treba pretjerano koristiti. Pridržavajte se uputa za razrjeđivanje kako ne biste oštetili biljke.

Kopriva kao prirodni pesticid i fungicid

Kopriva je bogata različitim bioaktivnim tvarima i ima nekoliko mehanizama djelovanja koji je čine učinkovitom u zaštiti bilja.

Kako kopriva djeluje protiv štetnika i bolesti?

• Odvraćanje štetnika: Oštar miris i okus koprive odvraćaju mnoge štetnike poput lisnih uši, gusjenica, grinja i drugih.
• Poticanje rasta korisnih insekata: Cvjetovi koprive privlače korisne insekte poput osa koji se hrane štetnicima.
• Jačanje biljaka: Gnojivo od koprive jača biljke i čini ih otpornijim na bolesti i štetnike.
• Direktno djelovanje na štetnike: Neke tvari u koprivi imaju toksično djelovanje na određene štetnike.

Priprema pripravka od koprive za zaštitu bilja

Pripravak za zaštitu bilja radi se više-manje isto kao i tekuće gnojivo od koprive, jedino što se primjenjuje malo drugačije. Razrijeđeno gnojivo se prska po lišću biljke koju želimo zaštititi.

Kada prskati biljke?

• Preventivno: Prskati biljke preventivno, posebno u periodima kada su štetnici najaktivniji.
• Nakon pojave štetnika: Ako se pojave štetnici, prskati biljke nekoliko puta u razmaku od nekoliko dana.

Prednosti korištenja koprive u zaštiti bilja

• Prirodno i ekološki prihvatljivo: Pripravak od koprive je potpuno prirodan i ne zagađuje okoliš.
• Jeftino: Kopriva je lako dostupna i priprema pripravka je jednostavna i jeftina.
• Sigurno za korisne organizme: Pripravak od koprive je siguran za pčele i druge korisne insekte.

Mjere opreza

• Alergije: Kod nekih ljudi kopriva može izazvati alergijske reakcije. Prije upotrebe pripravka, napravite test na malom dijelu biljke.
• Redovita primjena: Za najbolje rezultate, pripravak od koprive treba koristiti redovito.

Upotreba koprive u kulinarstvu

Kopriva ima odličak okus i moja je obitelj često koristi u kuhinji. Evo nekih od recepata:

Juha od koprive

Sastojci:

• Mladi listovi koprive
• Krumpir
• Mrkva
• Luk
• Maslinovo ulje
• Voda ili povrtni temeljac
• Sol i papar

Priprema:

1. Očistite koprivu i blanširajte je u kipućoj vodi nekoliko minuta.
2. Na maslinovom ulju popržite sitno sjeckani luk i dodajte naribanu mrkvu.
3. Dodajte očišćeni i narezan krumpir i zalijte vodom ili povrtnim temeljcem.
4. Kuhajte dok povrće ne omekša, a zatim dodajte blanširanu koprivu.
5. Začinite solju i paprom po želji.

Fritaja s koprivom

Sastojci:

• Jaja
• Mladi listovi koprive
• Mlijeko
• Maslac
• Sol i papar

Priprema:

1. Blanširajte koprivu i sitno je nasjeckajte.
2. Umutite jaja s mlijekom, solju i paprom.
3. Dodajte nasjeckanu koprivu u smjesu.
4. Zagrijte maslac na tavi i ulijte smjesu.
5. Pecite na laganoj vatri dok se fritaja ne stisne.

Štrukli sa koprivom

Sastojci za tijesto:

• Brašno
• Voda
• Sol

Sastojci za nadjev:

• Mladi listovi koprive
• Svježi sir
• Sol i papar

Priprema:

1. Pripremite tijesto od brašna, vode i soli.
2. Blanširajte koprivu i usitnite je.
3. Pomiješajte usitnjenu koprivu sa sirom, solju i paprom.
4. Razvaljajte tijesto, stavite nadjev i zarolajte.
5. Kuhajte štrukle u slanoj vodi.

Salata od koprive

Sastojci:

• Mladi listovi koprive
• Svježi krastavci
• Kiselo vrhnje
• Bučino ulje
• Glavica luka

Priprema:

1. Blanširajte i usitnite koprivu
2. Krastavce ogulite i izrežite na tanke šnite
3. Usitnite luk i dodajte u zdjelu sa koprivom i krastavcima
4. Vrhnje pomiješajte sa pola žlice bučinog ulja
5. Prelijte po salati od koprive i dobro promiješajte

Napomena: Prije upotrebe koprive, obavezno je blanširati kako bi se neutralizirala iritacija koju uzrokuju žarne dlačice.

Ljekovita svojstva koprive

Kopriva je biljka koja je poznata po svojim brojnim ljekovitim svojstvima, a koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Bogata je vitaminima (A, C, K), mineralima (željezo, kalcij, kalij) i drugim bioaktivnim tvarima koje joj daju širok spektar djelovanja na organizam.

Najčešće korišteni dijelovi koprive su listovi i korijen.

Ljekovita djelovanja koprive

• Protuupalno djelovanje: Kopriva smanjuje upale u tijelu, što je korisno kod reumatoidnog artritisa, gihta i drugih upalnih stanja.
• Diuretik: Potiče mokrenje, što je korisno kod upala mokraćnih putova, bubrežnih kamenaca i zadržavanja vode.
• Krvotvorno djelovanje: Bogata je željezom, pa pomaže kod anemije i potiče stvaranje krvi.
• Pročišćavanje krvi: Smatra se da pomaže u pročišćavanju krvi i uklanjanju toksina iz organizma.
• Smanjenje šećera u krvi: Neki studiji pokazuju da kopriva može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi, što je korisno kod dijabetesa.
• Poboljšanje probave: Potiče apetit i poboljšava probavu.
• Jačanje imuniteta: Bogata je antioksidansima koji jačaju imunitet i štite organizam od slobodnih radikala.
• Zdravlje kose i kože: Čaj od koprive se koristi za ispiranje kose jer potiče rast kose i smanjuje perut. Ekstrakti koprive se dodaju u kozmetičke proizvode za njegu kože.

Načini upotrebe koprive

• Čaj: Čaj od koprive se priprema od svježih ili sušenih listova. Koristi se za unutarnju upotrebu i ima brojne zdravstvene benefite.
• Tinktura: Tinktura od koprive se priprema maceriranjem svježih ili sušenih dijelova biljke u alkoholu. Koristi se za unutarnju i vanjsku upotrebu.
• Oblozi: Topli oblozi od listova koprive se koriste za ublažavanje bolova u zglobovima i mišićima.
• Dodatak hrani: Mladi listovi koprive mogu se dodati u salate, juhe, variva i druga jela.

Važno je napomenuti:

• Alergije: Kod nekih ljudi kopriva može izazvati alergijske reakcije. Prije upotrebe koprive, napravite test na malom dijelu kože.
• Trudnoća i dojenje: Trudnice i dojilje bi trebale izbjegavati upotrebu koprive bez prethodnog savjeta liječnika.
• Lijekovi: Kopriva može interagirati s nekim lijekovima, stoga se posavjetujte s liječnikom ako uzimate lijekove na recept.