<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Arhiva Ekologija &#8212; Perforum</title>
	<atom:link href="https://www.perforum.info/category/priroda/priroda_ekologija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.perforum.info/category/priroda/priroda_ekologija/</link>
	<description>Razvoj održivih zajednica</description>
	<lastBuildDate>Thu, 29 Oct 2026 17:52:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.4.6</generator>

<image>
	<url>https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/11/LinkedIn-logo-400x400-bijeli-150x150.png</url>
	<title>Arhiva Ekologija &#8212; Perforum</title>
	<link>https://www.perforum.info/category/priroda/priroda_ekologija/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Šumski vrt za svakoga 2026. &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta</title>
		<link>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026</link>
					<comments>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 20 Oct 2026 17:55:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dizajn]]></category>
		<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Korisne biljke]]></category>
		<category><![CDATA[Permakultura]]></category>
		<category><![CDATA[Šumski vrt]]></category>
		<category><![CDATA[Uzgoj biljaka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=41094</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026/" title="Šumski vrt za svakoga 2026. &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2026/10/Sumski-2026-za-Perforum-MIN-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="primjer šumskog vrta i dizajna, uz natpis &quot;Šumski vrt za svakoga - tečaj dizajniranja šumskog vrta - online, 13.-21.11.2026." style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" /></a><p>Dođite na online tečaj dizajniranja šumskih vrtova i šuma hrane! Tečaj se održava interaktivno, a polaznicima će biti dostupne i snimke.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/gordana/">Gordana</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026/" title="Šumski vrt za svakoga 2026. &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2026/10/Sumski-2026-za-Perforum-MIN-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="primjer šumskog vrta i dizajna, uz natpis &quot;Šumski vrt za svakoga - tečaj dizajniranja šumskog vrta - online, 13.-21.11.2026." style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" /></a><div id="fb-root"></div>

<p><strong>Jesen je idealno vrijeme za planiranje i sadnju trajnica. Dođite na tečaj dizajniranja šumskih vrtova i šuma hrane!</strong></p>



<p><strong>Prijave</strong>: <a href="https://bit.ly/sumski-vrt-2026" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/sumski-vrt-2026</a></p>



<p>Šumski vrt je način uzgoja hrane koji oponaša najproduktivniji sustav u prirodi &#8211; mladu šumu. To je <strong>&#8220;vrt&#8221; u kojem rastu trajnice i u kojem svake godine imamo sve veći urod, a sve manje posla</strong>. Šumski vrt nije niti vrt u šumi, a niti je konvencionalni voćnjak. <strong>Možete ga saditi otpočetka, ili nadograditi u njega vrt ili voćnjak koji već imate</strong>. Naučite od 13. do 21.11. kako ga dizajnirati, što u njemu saditi, kako ga uspostaviti i održavati!</p>



<p>Voditeljica tečaja je Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica</p>



<p>Tečaj je moguće pohađati isključivo putem interneta i održavat će se <strong>interaktivno na platformi Zoom</strong>. Sastoji se od <strong>5 modula nastave i jednog dodatnog, &#8220;bonus&#8221; susreta za podršku.</strong>&nbsp;Nakon nastavnih modula polaznici imaju priliku dizajnirati vlastite projekte ili samostalno ili uz stručno mentorstvo.&nbsp;<strong>Nije obavezno prisustvovati svakom susretu uživo,&nbsp;moduli će bi</strong>ti&nbsp;<strong>snimljeni i dostupni polaznicima</strong></p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Raspored</strong></h5>



<p>petak 13.11.2026. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>subota 14.11.2026. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>utorak 17.11.2026. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>petak 20.11.2026. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>subota 21.11.2026. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>+ petak 18.12.2026. 18:00 &#8211; 20:00 Zoom pitanja &amp; odgovori<br>+ individualne konzultacije, 2 x 60 min po dogovoru</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Što ćete dobiti na tečaju?</strong></h5>



<ul>
<li>znanje o šumskim vrtovima kao stabilnim ekosustavima</li>



<li>osnove razumijevanja zemljišta i analize mogućnosti terena</li>



<li>način kombiniranja biljaka u šumskom vrtu</li>



<li>postupak dizajniranja šumskih vrtova za bilo koju klimu i bilo koju veličinu zemljišta</li>



<li>preporuke za odabir biljaka, posebice za umjerenu i mediteransku klimu</li>



<li>preporuke za uspostavu šumskog vrta, sadnju i održavanje</li>



<li>interaktivna predavanja s mogućnošću postavljanja pitanja u svakom trenutku</li>



<li>domaće zadaće koje vas vode po koracima kako biste što prije završili svoj dizajn (nisu obavezne)</li>



<li>snimke svih modula uz neograničen pristup, za slučaj da neki termin propustite ili kasnije želite nešto ponovo pregledati</li>



<li>sve prezentacije i bogatu kolekcija dodatnih materijala na koje se možete referirati bilo kad i nakon tečaja</li>



<li>popise biljaka prikladnih za šumske vrtove koje ili rastu samonikle u našim krajevima, ili su dostupne u rasadnicima</li>



<li>odgovore na pitanja koja se pojave nakon glavnog dijela tečaja i provjeru dijela dizajna kojeg završite do bunus susreta</li>



<li>za opciju uz konzultacije: individualnu mentorsku pomoć 1:1</li>
</ul>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Kotizacija</strong></h5>



<p>Cijena pohađanja samo grupnog dijela tečaja u navedenim terminima i bez pojedinačnih konzultacija je 135 EUR. Puna cijena tečaja je 225 EUR, što uključuje individualne konzultacije pri izradi pojedinačnih dizajna (preporučuje se za potpune početnike, ali nije obavezno). </p>



<p>Postoji mogućnost djelomične potpore ili razmjene, pod uvjetom da se skupi dovoljan broj sudionika koji plaćaju punu kotizaciju.</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Prijave</strong></h5>



<p>Prijava je obavezna unaprijed i broj mjesta na tečaju je ograničen.<br>Molimo da za prijavu na tečaj ispunite sljedeći kratak obrazac: <a href="https://bit.ly/sumski-vrt-2026" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/sumski-vrt-2026</a></p>



<p>Kontakt za pitanja: gordana.permakultura@gmail.com</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Malo više o šumskim vrtovima i tečaju</strong></h5>



<p>Šumski vrtovi su energetski najučinkovitiji sustavi za uzgoj hrane. Omogućuju nam na relatovno malom prostoru namirivanje potreba za hranom, lijekovima, građom, vlaknima&#8230; U šumskom vrtu raste voće, orašasti plodovi, aromatično bilje i povrće, a moguće je sustav kombinirati i sa životinjama ili prostorom za odmor i rekreaciju.</p>



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="690" height="386" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu.jpg" alt="primjer dizajna sumskog vrta" class="wp-image-40672" style="width:1007px;height:auto" srcset="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu.jpg 690w, https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu-300x168.jpg 300w" sizes="(max-width: 690px) 100vw, 690px" /></figure>



<p>Tečaj se sastoji od sljedećih cjelina:</p>



<ul>
<li>Što je šumski vrt? &nbsp;Usporedba s voćnjakom, vrtom i šumom. Sličnosti s ostalim polu-šumskim sustavima; šume hrane, šumski pašnjaci, obnavljajuća poljoprivreda.</li>



<li>Zašto saditi šumske vrtove u umjerenoj klimi? Odabir sustava koji je najučinkovitiji za naše potrebe. Alternative za druge klime i autohtone biome.</li>



<li>Analiza terena i osnove permakulturnog dizajniranja.</li>



<li>Odabir biljaka za šumski vrt. Popis korisnih biljaka za sadnju i savjeti oko nabavke.</li>



<li>Dobri i loši biljni susjedi među trajnicama. Biljne zadruge i tampon-biljke.</li>



<li>Samonikle biljke u šumskom vrtu i u prehrani.</li>



<li>Mjerenje terena i precizno ucrtavanje.</li>



<li>Dizajn šumskog vrta &#8211; kako organizirati održiv sustav koji ne treba gnojiti niti navodnjavati? Kako najbolje iskoristiti prostor? Kako dimenzionirati šumski vrt? Koliko biljaka stane u šumski vrt? Primjeri za različite terene, klime i tipove tla.</li>



<li>Uspostava šumskog vrta po koracima.</li>



<li>Kako pretvoriti voćnjak u šumski vrt?</li>



<li>Održavanje i briga o šumskom vrtu.</li>



<li>Praksa: dizajniranje projekata koje predlažu polaznici</li>
</ul>



<p>Polaznici će dobiti na korištenje sve prezentacije, skripte i popise biljaka koje ćemo koristiti, kao i pristup snimkama. Svi moduli su interaktivni. Dizajn vlastitih projekata sudionici izrađuju sami ili (po želji) u manjim grupama. Stručno mentorstvo dostupno je kroz bonus online susret za pitanja i odgovore mjesec dana nakon tečaja, te online konzultacije (2 x 60 min) i individualizirane preporuke.</p>



<p>Na ovom tečaju sudionici će dobiti više specifičnog znanja o šumskim vrtovima nego u sklopu 72-satnog tečaja permakulturnog dizajniranja. Certifikat 72-satnog tečaja nije uvjet za sudjelovanje.</p>



<h5 class="wp-block-heading">Malo više o voditeljici&nbsp;tečaja</h5>



<p>Gordana Dragičević diplomirala je fiziku, ali se posvetila izgradnji pravednijeg i solidarnijeg svijeta uz ekoaktivizam, permakulturu i tranziciju u niskougljično društvo. Posebni interesi u permakulturi su joj sistemski dizajn, samoorganizacija zajednice te održivi sustavi za uzgoj hrane uz polikulturu, trajnice i samoniklo jestivo bilje. Sa šumskim vrtovima se upoznaje kroz vlastitu praksu od 2007. Permakulturnu diplomu stekla je 2013. godine otkad je održala preko 40 tečajeva permakulturnog dizajniranja i 15 tečajeva dizajniranja šumskog vrta. Od 2020. redovno održava i interaktivne online edukacije.</p>



<p><strong>Prijavite se putem obrasca: <a href="https://bit.ly/sumski-vrt-2026" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/sumski-vrt-2026</a></strong></p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/gordana/">Gordana</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-2026/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šumski vrt za svakoga &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta</title>
		<link>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta</link>
					<comments>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 Nov 2025 18:52:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dizajn]]></category>
		<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Korisne biljke]]></category>
		<category><![CDATA[Permakultura]]></category>
		<category><![CDATA[Šumski vrt]]></category>
		<category><![CDATA[Uzgoj biljaka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=40665</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta/" title="Šumski vrt za svakoga &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/sumski202_Najava-Perforum-2-min-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="slike sumskog vrta" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Dođite na online tečaj dizajniranja šumskih vrtova i šuma hrane! Tečaj se održava interaktivno, a polaznicima će biti dostupne i snimke.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/gordana/">Gordana</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta/" title="Šumski vrt za svakoga &#8211; online tečaj dizajniranja šumskog vrta" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/sumski202_Najava-Perforum-2-min-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="slike sumskog vrta" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p><strong>Zima je idealno vrijeme za maštanje i planiranje. Dođite na tečaj dizajniranja šumskih vrtova i šuma hrane!</strong></p>



<p><strong>Prijave</strong>: <a href="https://bit.ly/sumski-vrt_2025" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://bit.ly/sumski-vrt_2025</a></p>



<p>Šumski vrt je način uzgoja hrane koji oponaša najproduktivniji sustav u prirodi &#8211; mladu šumu. To je <strong>&#8220;vrt&#8221; u kojem rastu trajnice i u kojem svake godine imamo sve veći urod, a sve manje posla</strong>. Šumski vrt nije niti vrt u šumi, a niti je konvencionalni voćnjak. <strong>Možete ga saditi otpočetka, ili nadograditi u njega vrt ili voćnjak koji već imate</strong>. Naučite kako ga dizajnirati, što u njemu saditi, kako ga uspostaviti i održavati!</p>



<p>Voditeljica tečaja je Gordana Dragičević, diplomirana permakulturna dizajnerica</p>



<p>Tečaj je moguće pohađati isključivo putem interneta i održavat će se <strong>interaktivno na platformi Zoom</strong>. Sastoji se od <strong>5 modula nastave i jednog dodatnog, &#8220;bonus&#8221; susreta za podršku.</strong>&nbsp;Nakon nastavnih modula polaznici imaju priliku dizajnirati vlastite projekte ili samostalno ili uz stručno mentorstvo.&nbsp;<strong>Nije obavezno prisustvovati svakom susretu uživo,&nbsp;moduli će bi</strong>ti&nbsp;<strong>snimljeni i dostupni polaznicima.</strong></p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Raspored</strong></h5>



<p>petak 5.12.2025. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>subota 6.12.2025. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>utorak 9.12.2025. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>petak 12.12.2025. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>subota 13.12.2025. 17:30 &#8211; 20:30, Zoom<br>+ petak 9.1.2025. 18:00 &#8211; 20:00 Zoom pitanja &amp; odgovori<br>+ individualne konzultacije, 2 x 60 min po dogovoru</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Što ćete dobiti na tečaju?</strong></h5>



<ul>
<li>znanje o šumskim vrtovima kao stabilnim ekosustavima</li>



<li>osnove razumijevanja zemljišta i analize mogućnosti terena</li>



<li>način kombiniranja biljaka u šumskom vrtu</li>



<li>postupak dizajniranja šumskih vrtova za bilo koju klimu i bilo koju veličinu zemljišta</li>



<li>preporuke za odabir biljaka, posebice za umjerenu i mediteransku klimu</li>



<li>preporuke za uspostavu šumskog vrta, sadnju i održavanje</li>



<li>interaktivna predavanja s mogućnošću postavljanja pitanja u svakom trenutku</li>



<li>domaće zadaće koje vas vode po koracima kako biste što prije završili svoj dizajn (nisu obavezne)</li>



<li>snimke svih modula uz neograničen pristup, za slučaj da neki termin propustite ili kasnije želite nešto ponovo pregledati</li>



<li>sve prezentacije i bogatu kolekcija dodatnih materijala na koje se možete referirati bilo kad i nakon tečaja</li>



<li>popise biljaka prikladnih za šumske vrtove koje ili rastu samonikle u našim krajevima, ili su dostupne u rasadnicima</li>



<li>odgovore na pitanja koja se pojave nakon glavnog dijela tečaja i provjeru dijela dizajna kojeg završite do bunus susreta</li>



<li>za opciju uz konzultacije: individualnu mentorsku pomoć 1:1</li>
</ul>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Kotizacija</strong></h5>



<p>Cijena pohađanja samo grupnog dijela tečaja u navedenim terminima i bez pojedinačnih konzultacija je 125 EUR. Puna cijena tečaja je 210 EUR, što uključuje individualne konzultacije pri izradi pojedinačnih dizajna (preporučuje se za potpune početnike, ali nije obavezno). </p>



<p>Postoji mogućnost djelomične potpore ili razmjene, pod uvjetom da se skupi dovoljan broj sudionika koji plaćaju punu kotizaciju.</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Prijave</strong></h5>



<p>Prijava je obavezna unaprijed i broj mjesta na tečaju je ograničen.<br>Molimo da za prijavu na tečaj ispunite sljedeći kratak upitnik: <a href="https://bit.ly/sumski-vrt_2025" target="_blank" rel="noreferrer noopener">bit.ly/sumski-vrt_202</a><a href="https://bit.ly/sumski-vrt_2025">5</a></p>



<p>Kontakt za pitanja: gordana.permakultura@gmail.com</p>



<h5 class="wp-block-heading"><strong>Malo više o šumskim vrtovima i tečaju</strong></h5>



<p>Šumski vrtovi su energetski najučinkovitiji sustavi za uzgoj hrane. Omogućuju nam na relatovno malom prostoru namirivanje potreba za hranom, lijekovima, građom, vlaknima&#8230; U šumskom vrtu raste voće, orašasti plodovi, aromatično bilje i povrće, a moguće je sustav kombinirati i sa životinjama ili prostorom za odmor i rekreaciju.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="690" height="386" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu.jpg" alt="primjer dizajna sumskog vrta" class="wp-image-40672" srcset="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu.jpg 690w, https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/11/MyPlanImage-1-za-najavu-300x168.jpg 300w" sizes="(max-width: 690px) 100vw, 690px" /></figure>



<p>Tečaj se sastoji od sljedećih cjelina:</p>



<ul>
<li>Što je šumski vrt? &nbsp;Usporedba s voćnjakom, vrtom i šumom. Sličnosti s ostalim polu-šumskim sustavima; šume hrane, šumski pašnjaci, obnavljajuća poljoprivreda.</li>



<li>Zašto saditi šumske vrtove u umjerenoj klimi? Odabir sustava koji je najučinkovitiji za naše potrebe. Alternative za druge klime i autohtone biome.</li>



<li>Analiza terena i osnove permakulturnog dizajniranja.</li>



<li>Odabir biljaka za šumski vrt. Popis korisnih biljaka za sadnju i savjeti oko nabavke.</li>



<li>Dobri i loši biljni susjedi među trajnicama. Biljne zadruge i tampon-biljke.</li>



<li>Samonikle biljke u šumskom vrtu i u prehrani.</li>



<li>Mjerenje terena i precizno ucrtavanje.</li>



<li>Dizajn šumskog vrta &#8211; kako organizirati održiv sustav koji ne treba gnojiti niti navodnjavati? Kako najbolje iskoristiti prostor? Kako dimenzionirati šumski vrt? Koliko biljaka stane u šumski vrt? Primjeri za različite terene, klime i tipove tla.</li>



<li>Uspostava šumskog vrta po koracima.</li>



<li>Kako pretvoriti voćnjak u šumski vrt?</li>



<li>Održavanje i briga o šumskom vrtu.</li>



<li>Praksa: dizajniranje projekata koje predlažu polaznici</li>
</ul>



<p>Polaznici će dobiti na korištenje sve prezentacije, skripte i popise biljaka koje ćemo koristiti, kao i pristup snimkama. Svi moduli su interaktivni. Dizajn vlastitih projekata sudionici izrađuju sami ili (po želji) u manjim grupama. Stručno mentorstvo dostupno je kroz bonus online susret za pitanja i odgovore mjesec dana nakon tečaja, te online konzultacije (2 x 60 min) i individualizirane preporuke.</p>



<p>Na ovom tečaju sudionici će dobiti više specifičnog znanja o šumskim vrtovima nego u sklopu 72-satnog tečaja permakulturnog dizajniranja. Certifikat 72-satnog tečaja nije uvjet za sudjelovanje.</p>



<h5 class="wp-block-heading">Malo više o voditeljici&nbsp;tečaja</h5>



<p>Gordana Dragičević&nbsp;diplomirala je fiziku, ali se posvetila izgradnji pravednijeg i solidarnijeg svijeta uz ekoaktivizam, permakulturu i tranziciju u niskougljično društvo. Posebni interesi u permakulturi su joj sistemski dizajn, samoorganizacija zajednice te održivi sustavi za uzgoj hrane uz polikulturu, trajnice i samoniklo jestivo bilje. Sa šumskim vrtovima se upoznaje kroz vlastitu praksu od 2007. Permakulturnu diplomu stekla je 2013. godine otkad je održala preko 40 tečajeva permakulturnog dizajniranja i 14 tečajeva dizajniranja šumskog vrta.&nbsp;Od 2020. redovno održava i interaktivne online edukacije.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/gordana/">Gordana</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/sumski-vrt-za-svakoga-online-tecaj-dizajniranja-sumskog-vrta/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vrhunac nafte za Generaciju Z</title>
		<link>https://www.perforum.info/vrhunac-nafte-za-generaciju-z/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vrhunac-nafte-za-generaciju-z</link>
					<comments>https://www.perforum.info/vrhunac-nafte-za-generaciju-z/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Zoran Skala]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Oct 2025 08:51:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[Tranzicijska osmatračnica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=40625</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/vrhunac-nafte-za-generaciju-z/" title="Vrhunac nafte za Generaciju Z" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/10/Pumpa-na-zalasku-nafte-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Za svakog iz Generacije Z bilo bi korisno da pažljivo pročita ovaj esej Richarda Heinberga, izvrsnog poznavatelja okolnosti prema kojima idemo, pa da dobro razmisli o vlastitom putu u budućnost i vrijednostima za koje će se zalagati. Također bi bilo korisno da ga pročitaju, političari, ekonomisti, akademska zajednica i planeri svih vrsta, kako bi mogli pomoći da se raspoloživi društveni resursi i sredstva prestanu rasipati na „kule od karata“, već usmjere u opstanak Generacije Z i onih poslije njih. Kroz koju godinu zbog toga bi se mogli puno bolje osjećati u njihovom društvu. </p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/zoran-skala/">Zoran Skala</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/vrhunac-nafte-za-generaciju-z/" title="Vrhunac nafte za Generaciju Z" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/10/Pumpa-na-zalasku-nafte-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<h5 class="wp-block-heading"><em>Sedam pitanja i odgovora o svijetu koji ulazi u postfosilno doba</em></h5>



<h5 class="wp-block-heading"><em>(Preveo i priredio Zoran Skala, uz odobrenje autora Richarda Heinberga)</em><br><em>(Izvor: <a href="http://resilience.org" target="_blank" rel="noreferrer noopener">resilience.org</a><a href="http://resilience.org / richardheinberg.com" target="_blank" rel="noreferrer noopener"> </a>/ <a href="http://richardheinberg.com" target="_blank" rel="noreferrer noopener">richardheinberg.com</a>)</em></h5>



<p class="has-pale-cyan-blue-background-color has-background">Teoretski, mi bi sada trebali graditi budućnost za Generaciju Z i one poslije njih. Njihov put u budućnost trebali bi temeljiti na provjerenim i raspoloživim činjenicama, kako ih ne bismo naveli na staze koje će zbog raznih ograničenja za njihovu generaciju biti zatvorene. &nbsp;Jer, ako bi sada Generacija Z svoja promišljanja o budućnosti temeljila na onome što je doznala iz svog procesa školovanja, i iz onoga što može zaključiti iz vijesti i reklama kojima ju mediji svakodnevno obasipaju, uskoro bi se mogla teško razočarati u generacije svojih roditelja i praroditelja. Većina od onoga što su oni gradili i još uvijek grade, nazivajući to „razvojem“, zapravo su&nbsp; „kule od karata“ – jer su ih planirali i gradili „energetski slijepi“.<br><br>Za svakog iz Generacije Z bilo bi korisno da pažljivo pročita ovaj esej Richarda Heinberga, izvrsnog poznavatelja okolnosti prema kojima idemo, pa da dobro razmisli o vlastitom putu u budućnost i vrijednostima za koje će se zalagati. Također bi bilo korisno da ga pročitaju, političari, ekonomisti, akademska zajednica i planeri svih vrsta, kako bi mogli pomoći da se raspoloživi društveni resursi i sredstva prestanu rasipati na „kule od karata“, već usmjere u opstanak Generacije Z i onih poslije njih. Kroz koju godinu zbog toga bi se mogli puno bolje osjećati u njihovom društvu. <br><br>Zoran Skala</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h2 class="wp-block-heading">Vrhunac nafte za Generaciju Z — Sedam pitanja i odgovora</h2>



<p>Generacija Z je generacija rođena u svijetu punom tjeskoba – od pucnjava u školama i klimatskog Armagedona, do pandemija i političkog nasilja. No ovdje ću vam dati još nešto o čemu jako morate voditi računa!</p>



<p>Rasprave o vrhuncu nafte tinjaju već desetljećima zbog ogromnih promjena koje će se dogoditi kada taj vrhunac bude dosegnut. Iako malo današnjih pripadnika Generacije Z uopće nešto zna o tome, odlazak naftne ere iznimno snažno će djelovati na njihove živote.</p>



<p>Zbog toga je korisno da se vratimo ovoj temi ne samo zbog toga što se pojavila nova publika koja bi mogla htjeti da se o tome raspravlja, već i zato što ima novih i važnih vijesti vezanih uz proizvodnju nafte u SAD-u i svijetu.</p>



<p>Budući da imam puno toga za prenijeti, odabrao sam sažeti format, Q&amp;A. Tako da možete ići izravno na bilo koje pitanje koje vas zanima. Zbog toga će svako pitanje započeti kratkim pregledom.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">1. Što je to – vrhunac nafte?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Vrhunac nafte odnosi se na situaciju kada se globalno dosegne maksimalno moguća količina iscrpljivanja nafte, prije nego što se količine nafte neizbježno počnu smanjivati zbog iscrpljenosti resursa ili pada potražnje. Ovaj izraz također se koristi u raspravama o tome kada će se taj vrhunac dogoditi.</em></p>



<p>Živimo na konačnom planetu. Kada danas vadimo neobnovljive prirodne resurse, mi smanjujemo količinu koja će se moći izvući u budućnosti. Ovaj jednostavan intuitivni princip potvrđuju i promatranja: proteklih desetljeća nebrojne pojedinačne bušotine, čitava naftna polja, pa i cijele zemlje proizvođači nafte postali su <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=71bfee89fc&amp;e=53a7e3f4ac">iscrpljeni</a> jer više ne mogu dati ekonomski značajne količine nafte.</p>



<p>Tipično, na području gdje se vadi nafta, vađenje započinje sporo, zatim se sa sve više bušotina njena proizvodnja povećava dok ne dosegne vrhunac. Potom proizvodnja počne opadati, uz neizbježan porast troškova eksploatacije onoga što je na tom nalazištu preostalo. Bušači prirodno prvo ciljaju na najkvalitetnije i najlakše dostupne resurse, ostavljajući za kasnije resurse niže kvalitete i one teže dostupne. Vrhunac proizvodnje obično se događa kada se iscrpi približno polovica od ukupne količine nafte na nekom nalazištu.</p>



<p>Kako mi trebamo naftu zbog energije koju ona sobom nosi, u to treba uračunati i onu energiju koja se morala potrošiti u procesu njena bušenja, rafiniranja i transporta. Kada se ta utrošena energija količinom približi ili premaši količinu energije koju u konačnici možemo iskoristiti od izvađene nafte, onda cijela stvar postaje ekonomski besmislena. Zato na svim starijim naftnim bušotinama i naftnim poljima u zemlji ostaje još nafte i nakon što se potpuno prestalo sa bušenjem i crpljenjem, naprosto zato što bi za nastavak njena vađenja trebalo uložiti previše novca i energije.</p>



<p>Dakle, kad se govori o vrhuncu nafte tu nije riječ o potpunom „nestajanju“ nafte. To se nikada neće dogoditi. No, čovječanstvo trenutno troši više od <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=6dd47f1910&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">83 milijuna barela sirove nafte dnevno</a> (13&nbsp; milijuna tona na dan – op.prev.), a to ne može trajati vječno. (Usput, &#8220;nafta&#8221; se može definirati kao &#8220;<a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=cca9aa0820&amp;e=53a7e3f4ac">sirova</a>&#8221; ili šire kao &#8220;sirova nafta plus <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=165f929a54&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">kondenzat</a>&#8221; [C+C] ili čak &#8220;sirova plus kondenzat plus <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=702a52cbe3&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">tekućine uz prirodni plin</a>&#8221; [C+C+NGLs]; ako koristite najizdašniju definiciju, svjetska proizvodnja nafte sada prelazi 100 Mb/d – 15 milijuna tona na dan – op.prev.). To je ukratko vrhunac nafte. No, izraz &#8220;vrhunac nafte&#8221; također se odnosi na raspravu koja <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=9d2b900c5e&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">je dosegla svoj vrhunac prije 20 godina</a> – raspravu o tome<em> <u>kada</u></em> će globalna proizvodnja nafte dosegnuti svoju maksimalnu razinu i početi padati. Neki znanstvenici, gledajući podatke, zaključili su da svjetska otkrića nafte ne idu u korak s njenim vađenjem, pa da će se vrhunac dogoditi početkom 2000-ih. Drugi geoznanstvenici i većina ekonomista tvrdili su da će nove tehnologije omogućiti da svjetska dinamika vađenja nafte nastavi rasti još desetljećima. (Tko je bio u pravu? Vidjeti pitanje 3.)</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">2. Zašto je vrhunac nafte toliko važan?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Moderni industrijski svijet izgrađen je jeftinom fosilnom energijom, prvenstveno naftom. Vrhunac nafte mogao bi značiti da će rastu ekonomije i konzumerizmu doći kraj. Da će se čovječanstvo morati prilagoditi življenju sa mnogo manje energije – onako kako se živjelo tisućama godina, sve do prije stoljeća ili dva.</em></p>



<p>Jer energija je sve. Energija je ono što nam omogućava da uradimo bilo što. A fosilna goriva su energetski gusta. U njima je uskladištena energija sunca nakupljana desetinama ili stotinama milijuna godina. &nbsp;Jedan barel sirove nafte, kojim se trenutno trguje po cijeni od oko 65 dolara, predstavlja energetski ekvivalent <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=58064a92f8&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">vožnje biciklom od 8,6 godina</a> (s pauzama za vikende i praznike). &nbsp;Zato je dolazak naftne ere – koji je bio omogućen izumima boljih naprava za bušenje i crpljenje, kao i motora koji su mogli pretvoriti pohranjenu energiju nafte u koristan rad – revolucionirao ljudsko društvo.</p>



<p>Od početka ere fosilnih goriva prije dva stoljeća, ljudska populacija je eksplodirala za 800 posto, a isto se dogodilo sa globalnom potrošnjom energije po glavi stanovnika. Život u tipičnom današnjem gradu izgleda neusporedivo drugačije od onoga&nbsp; kako se živjelo 1820. godine. Skloni smo pripisati ovu razliku uglavnom tehnološkim inovacijama, ali ta modernost se nikada ne bi dogodila bez izvanrednog obilja energije (većina tehnoloških inovacija odnosi se na načine <em>korištenja, </em>a ne na <em>proizvodnju</em> energije).</p>



<p>Nafta igra ključnu ulogu u modernom društvu, ona osigurava više od <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=02a64c87e4&amp;e=53a7e3f4ac">90 posto</a> energije za transport. Derivati nafte i srodni ugljikovodici (metan, butan, propan itd.) korisni su i kao <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=4a9dbd2949&amp;e=53a7e3f4ac">sirovine</a> za proizvodnju plastike, boja, tkanina i lijekova. Gotovo sve što možemo vidjeti u modernom gradu našlo se tamo zahvaljujući fosilnim gorivima, uglavnom nafti.</p>



<p>Proteklih desetljeća brzi porast dostupnosti energije iz fosilnih goriva omogućio je jednako brzi rast ljudskih gospodarskih aktivnosti. Društva su postala ovisna o rastu kako bi mogla osigurati radna mjesta za rastuću radnu snagu i kako bi mogla vraćati sredstava koje je ulagala rastuća klasa investitora. Danas svaki političar, bez obzira na stranku ili ideologiju, obećava veći gospodarski rast. Ali <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=8780504238&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">veći rast zahtijeva kontinuirano povećanje energije</a>. Zamislite kaos koji bi mogao nastati kada se dostupnost nafte počne smanjivati. Ako ne uspijemo postići gospodarski rast na koji smo se navikli, ako cijena nafte i drugih fosilnih goriva postane nestabilna i manje predvidljiva, mogli bismo ući u dugotrajna vremena recesije. Vrhunac nafte stoga je veliki problem modernim industrijskim društvima. Zapravo, sadašnja <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=953ee4912b&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">modernost mogla bi se pokazati neodrživom</a> osim ako alternativnim izvorima energije ne bi uspjeli zamijeniti naftu (i druga fosilna goriva), i to u razmjerima i dovoljno brzo da se ne dogode periodi sa značajno manjom dostupnošću energije. (Vidi pitanje 6.)</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">3. Nije li „teorija o vrhuncu nafte“ opovrgnuta?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Prognoze da će svjetska eksploatacija nafte dosegnuti vrhunac tijekom ranih godina ovog stoljeća pokazale su se pogrešnim. Eksploatacija nafte je narasla. Pri tom, eksploatacija konvencionalne nafte nije rasla, pa je gotovo sav rast dolazio od nekonvencionalnih izvora nafte iz slabopropusnih stijena, uglavnom od američke nafte dobivene hidrauličkim frakturiranjem. Ovo privremeno obilje nafte navelo je mnoge energetske analitičare da svoj fokus stave na predviđanje vrhunca potražnje za naftom, jer su smatrali da će do toga doći zbog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.</em></p>



<p>Osnovni principi i dinamika iscrpljivanja resursa su neosporivi; međutim, neke prognoze o tome kada će se doseći globalni vrhunac nafte i početi pad njene dostupnosti pokazale su se pogrešnima.</p>



<p>Tijekom prvog desetljeća ovog stoljeća pojavile su se mnoge <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=b41ece4dde&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">knjige</a>, <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=107b9a18a6&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">web stranice</a> i <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=70a5c69ad5&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">dokumentarni filmovi</a> o vrhuncu nafte, pa je ta tema došla na loš glas. Bijes su uglavnom izazivale tvrdnje o vrlo skorom nastupanju vrhunca. Mnogi prognostičari govorili su da će globalna proizvodnja nafte dosegnuti vrhunac prije ili oko 2010. godine. Kako je to vrijeme došlo i prošlo, interes javnosti je razumljivo oslabio. Prognoze su bile previše specifične, budući da su se raspoloživi podaci mogli različito tumačiti. K tome, pesimistične analize temeljile su se samo na konvencionalnoj nafti, pri čemu je potencijalna uloga nekonvencionalne nafte bila uglavnom zanemarena (više o tome u nastavku).</p>



<p>Istodobno, pitanje klimatskih promjena preplavilo je politiku zaštite okoliša. Klimatski aktivisti tvrdili su da je svjetski problem <em>previše </em>nafte, a ne premalo, te da bi obnovljivi izvori energije mogli u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, i to vrlo brzo.</p>



<p>No, glavni razlog gubitka interesa javnosti za vrhunac nafte bila je revolucija hidrauličkog frakturiranja. Nove tehnologije bušenja (hidrauličko drobljenje stijena i horizontalno bušenje) omogućile su naftnim kompanijama da ciljaju naftu zarobljenu u stijenama niske propusnosti, često škriljevca (resurs je poznat kao <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=010d58d6b0&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">&#8220;lagana, čvrsta nafta</a>&#8221; [LTO] i jedna je od vrsta <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=6c5205c141&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">nekonvencionalne nafte</a>). Eksploatacija nafte iz slabopropusnih stijena traži mnogo bušenja, jer se svaka pojedinačna bušotina brzo iscrpljuje; što posljedično zahtijeva puno investicijskog kapitala. Revolucija frakturiranja vjerojatno se ne bi ni dogodila bez ekonomskog konteksta niskih kamatnih stopa, koji je nastao kao posljedica financijske krize 2008. g. (koja je i sama bila <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=6c12264462&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">povezana s visokim cijenama nafte</a>). Bilo kako bilo, rezultati su bili spektakularni: vađenje nafte u SAD-u je poraslo s 5 milijuna barela dnevno u 2010. godini na današnjih 13,4 Mb/d i sada je najveće u svijetu.</p>



<p><em>Svjetsko</em> vađenje konvencionalne sirove nafte <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=d1f01265c9&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">zastalo je još 2005. godine</a>, otprilike kada su mnogi analitičari vrhunca nafte i predviđali da će prestati njen dugi rast. Međutim, energetska tržišta su od tada ipak bila dobro opskrbljena <em>nekonvencionalnom</em> naftom, čime je bila zadovoljena rastuća potražnja. Rasprava o vrhuncu nafte time nije u potpunosti nestala; no, uglavnom se vodila pod nazivom <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=0ba1a9e93b&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">vrhunac potražnje za naftom</a> (za razliku od vrhunca ponude). Ova rasprava temelji se na pretpostavci da će se uvođenjem alternativnih izvora energije i električnih vozila uskoro smanjiti ovisnost društva o sirovoj nafti. No, kao što ćemo uskoro vidjeti, vrhunac ponude ponovo bi mogao okupirati pozornost javnosti.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">4. Što je novo u raspravi o vrhuncu nafte?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Vladini izvori i oni iz industrije kažu da će vađenje nafte iz slabopropusnih stijena u SAD-u uskoro dosegnuti vrhunac. Ako se to dogodi, malo je opcija koje bi mogle spriječiti pad globalne dostupnosti nafte.</em></p>



<p>Da će američka nafta iz slabopropusnih stijena biti samo kratkoročni izvor energije za društvo, mi u Post Carbon Institutu smo tvrdili u <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=e9ffc18691&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">nizu tehničkih izvješća</a> i <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=40f6fb2e1e&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">kratkoj knjizi</a>. Danas podaci pokazuju da je takva proizvodnja nafte <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=5823d0b2e4&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">blizu svog vrhunca</a>. U stvari, taj tip nalazišta nafte već je sav izbušen i više se nema kamo ići.</p>



<p>Ovo nije samo naše tumačenje. Uprava za energetske informacije (EIA, ured američkog Ministarstva energetike) <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=fdacc1e5d0&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">očekuje</a> da će američka proizvodnja nafte početi padati <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=31b1c55ae1&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">nakon sljedeće godine</a>. Najproduktivnija naftna regija, Permian play u Teksasu i Novom Meksiku, posljednja je od glavnih regija koja još nije dosegnula svoj vrhunac, mada već <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=e6fa0acc45&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">izgleda da je blizu</a> . Naftni geolog Art Berman <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=5da719357d&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">objašnjava:</a> &#8220;Ta nalazišta su prebušena i bušotine si međusobno smetaju. One kanibaliziraju proizvodnju jedne od drugih.&#8221; Jednom kada taj obrazac ovlada, ukupne stope ekstrakcije ne mogu se održati.</p>



<p>Rukovoditelji naftnih kompanija, koji su u prošlosti imali naviku da odbacuju rasprave o vrhuncu nafte, sada otvoreno govore o <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=de23fe275a&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">skorom vrhuncu nafte iz škriljevca</a>. Travis Stice, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Diamondback Energy sa sjedištem u Teksasu, <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=ab0c08f312&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">nedavno je rekao ulagačima</a> da je &#8220;vjerojatno da je proizvodnja nafte na američkom kopnu dosegla vrhunac i da će početi opadati u ovom tromjesečju&#8221;. Izvršna direktorica Occidental Petroleuma Vicki Hollub <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=2026d7d119&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">rekla je</a> na industrijskoj konferenciji CERA Week u ožujku da njezina tvrtka očekuje vrhunac američke proizvodnje negdje između 2027. i 2030., ali je nedavno <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=e57d96da5d&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">rekla da</a> bi rastuća ekonomska neizvjesnost mogla značiti &#8220;da bi vrhunac mogao doći i prije&#8221;.</p>



<p>U svemu tome politika ne pomaže. Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će olakšati formalnosti koje stoje na putu američkoj naftnoj industriji da značajno poveća proizvodnju kako bi time smanjio cijene benzina vozačima. Administracija nastoji otvoriti <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=a5110066bb&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">milijune hektara</a> javnog zemljišta za bušenje nafte i plina, što bi imalo <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=7c95257326&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">dalekosežne posljedice za okoliš.</a> Trumpovo novo politizirano Ministarstvo energetike sada <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=305dcef41e&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">krivi</a> politiku bivšeg predsjednika Joea Bidena zbog zacrtavanja &#8220;katastrofalnog puta&#8221; za američku proizvodnju energije. Međutim, proizvodnja nafte u SAD-u postavila je nove rekorde baš za vrijeme Bidenovog predsjedništva, a više novih dozvola za bušenje izdano je tijekom Bidenovog mandata nego u Trumpovom prvom mandatu. Da ironija bude veća Trumpova politika mogla bi ubrzati pad ekstrakcije nafte u SAD-u. <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=6c85361d0f&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Njegove masovne carine</a>&nbsp; američkim trgovinskim partnerima <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=56e2e3478d&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">povećavaju troškove bušača</a> čelika i opreme, tvrdi Međunarodna agencija za energiju (IEA) sa sjedištem u Parizu. Nadalje, niže cijene nafte (cilj Trumpove politike) potaknule bi bušače nafte iz škriljevaca, čiji su troškovi već sada visoki, da smanje svoje aktivnosti.</p>



<p>Ako je američka nafta iz škriljevaca na svom vrhuncu, onda će i prirodni plin iz škriljevaca vjerojatno uskoro doći do vrhunca. Prirodni plin se uglavnom koristi za proizvodnju električne energije, kao gorivo za grijanje i kao kemijska sirovina. Američka proizvodnja plina, kao i konvencionalna proizvodnja nafte, išla je &nbsp;nizbrdo sve do usvajanja tehnologije frakturiranja, čime je dramatično povećana proizvodnja plina, pa na njega sada ide 80 posto svih ekstrakcija. Ali plin iz škriljevca pati od onih istih ograničenja kao i nafta iz škriljevaca &#8211; brzo iscrpljivanje pojedinačnih bušotina za posljedicu ima stalnu potrebu za novim bušotinama. Prema konzultantima za resurse <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=99bff0cba2&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Goehring &amp; Rozencwejg</a>,</p>



<blockquote class="wp-block-quote">
<p>Velika plinska polja iz ere škriljevaca već šapuću svoje oproštajne pozdrave. Marcellus u Pennsylvaniji &#8211; još uvijek teškaš američkog plina &#8211; dosegao je 27.8 bcf/d krajem 2023. Sada proizvodi 1,2 bcf/d manje, ili otprilike 5% ispod te najviše dosegnute proizvodnje. Haynesville, nekoć užurbani stroj za opskrbu plinom Louisiane i istočnog Teksasa, dosegao je 14.7 bcf/d u svibnju prošle godine; Od tada je pao za 2,6 bcf/d – što je gotovo 20%. Samo Permian bazen, koji bilježi 20,2 bcf/d, tek treba pokazati jasne znakove pada. Ali vjerujemo da je i to samo pitanje vremena.</p>
<cite><a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=99bff0cba2&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Goehring &amp; Rozencwejg</a></cite></blockquote>



<p>G&amp;R očekuje da će se vrhunac proizvodnje plina iz škriljevca u SAD-u dogoditi između 2027. i 2030. godine.</p>



<p>Ako se išta može naučiti iz rasprave o vrhuncu nafte početkom 2000-ih, to je da su prognoze problematične. Mi jednostavno ne možemo točno znati kako će sve relevantne varijable međusobno djelovati. Samo jedan primjer: stope vađenja nafte donekle ovise o cijenama nafte. Kada su cijene visoke, bušači šire svoje &nbsp;poslovanje; kada cijene padnu, bušači prestaju raditi. Trenutno su cijene nafte na donjoj granici profitabilnosti za bušače škriljevca. Cijene bi mogle porasti, što bi potaknulo više bušenja i barem neko vrijeme bile bi veće stope vađenja; međutim, ako američko gospodarstvo ide prema sporijem rastu ili recesiji, što <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=51e554eff5&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">mnogi analitičari vjeruju</a>, cijene nafte mogle bi pasti. Ipak, bez obzira na cijene, jasno je da se industrija nafte i plina približava prekretnici, kada se još više bušenja neće nužno pretvarati u povećanu ponudu nafte i plina, kako je to do sada bilo.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">5. Dolazi li uskoro globalni vrhunac nafte?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Svjetski vrhunac nafte vjerojatno je tu ispred nas. No postoji određena neizvjesnost oko cijena nafte: ako cijene porastu, bušači će postaviti više platformi, pa bi vrhunac mogao biti odgođen za koju godinu. Ali najlakše dostupna i najprofitabilnija nafta već je potrošena.</em></p>



<p>Kao što je objašnjeno u (3) gore, svjetska eksploatacija konvencionalne nafte našla se na neravnom platou od 2005. godine (iako s privremenim porastom oko 2016. g.). Većina nove proizvodnje bila je iz američke nafte iz škriljevaca, iz naftnog pijeska iz Kanade i iz dubokomorske nafte iz Brazila. Bez revolucije hidrauličkog frakturiranja u SAD, svjetska opskrba naftom jedva da bi se išta povećala u posljednjih 20 godina. To postavlja pitanje: ako je proizvodnja nafta iz slabopropusnih stijena u SAD-u na vrhuncu i ako onaj dugi neravni plato svjetske proizvodnje konvencionalne nafte&nbsp; <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=d2c5fef67e&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">uskoro pređe u pad</a>, kako će svijet održati rast proizvodnje nafte? Konvencionalna proizvodnja nafte sa duge liste zemalja koji ju proizvode (uključujući Angolu, Meksiko, Norvešku i Rusiju) ili već opada ili će opadati u nadolazećim godinama.</p>



<p>Neke zemlje povećavaju stope vađenja. Nekolicina njih, poput Argentine, prihvaćaju tehnologiju frakturiranja (iako nijedna od njih ne može ponoviti američko čudo). U zemlje koje povećavaju vađenje nafte spadaju Brazil, Kanada i Gvajana. Ali njihov ukupni porast proizvodnje jedva može nadomjestiti padove proizvodnje kod drugih zemalja proizvođača nafte.</p>



<p>Još jednom, više cijene nafte potiču više bušenja, ali odlučujuće ograničenje za svjetsku naftu dolazi od smanjivanja povrata energije u odnosu na energiju koja se morala uložiti u njenu ekstrakciju.</p>



<p>(neto energija -EROEI- iz nafte već se dugo smanjuje – op.prev.)</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">6. Mogu li nas spasiti obnovljivi izvori energije?</h3>



<p><em><strong>Pregled:</strong> Doista, solarne elektrane i vjetroelektrane instaliraju se rekordnim brzinama, pa ipak to nije ni približno dovoljno da bi spriječilo sve one ekonomske implikacije koje će se dogoditi s vrhuncem nafte.</em></p>



<p>Obnovljivi izvori energije sada čine 40 posto proizvodnje električne energije u SAD-u (iako dobar udio toga čini hidroenergija, koja je već bila glavni izvor energije prije nego što su solarna energija i vjetar počeli značajno rasti u posljednjih nekoliko desetljeća). Međutim, električna energija predstavlja samo 20 posto ukupne potrošnje energije. Ostalih 80 posto – što uključuje većinu energije za transport, grijanja i industrijsku proizvodnju – bit će <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=2894aa3908&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">izazovno elektrificirati</a>.</p>



<p>Potpuna zamjena fosilnih goriva električnom energijom iz obnovljivih izvora suočava se s problemom razmjera. Svijet koristi ogromne količine energije, a dosadašnja energetska tranzicija bila je zapravo samo dodavanje energije iz obnovljivih izvora, a ne zamjena jednog izvora energije s drugim (još uvijek koristimo onoliko drva za ogrjev koliko smo koristili i prije pojave fosilnih goriva). Nadalje, gospodarski rast zahtijeva sve veću potrošnju energije. Do sada je godišnji porast ukupne potrošnje energije premašivao količinu nove energije koja je dolazila iz obnovljivih izvora. Posljedica toga je da se upotreba fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova i dalje povećavaju, unatoč kumulativnim globalnim ulaganjima u tisućama milijardi dolara u solarnu energiju i energiju vjetra.</p>



<p>Postoji i problem vezan za sirovine. Solarne elektrane i elektrane na vjetar, te baterije za pohranu energije, zahtijevaju cijelu paletu minerala &#8211; pijesak, bakar, nikal, litij i rijetke zemne minerale. <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=b6e34eb154&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Velike količine</a> sirovina potrebne su i za proizvodnju nove industrijske opreme koja će koristiti električnu energiju, umjesto energiju iz fosilnih goriva. U svojim izvješćima <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=adc251dc77&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Svjetska banka</a>, <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=021f03021b&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">IEA,</a> <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=8b12e16106&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">MMF</a> i <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=1aa143402a&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">McKinsey and Company</a>&nbsp; upozoravaju da će zalihe ovih materijala iz postojećih nalazišta biti nedovoljne, ukoliko se rudarenje dramatično ne raširi. Ali novi rudnici često se nalaze u ekološki osjetljivim područjima ili u predjelima kojima upravljaju domorodački narodi.</p>



<p>Svjetska potražnja za naftom mogla bi opadati zbog zamjene vozila na benzin i dizel sa električnim vozilima. U 2024. godini 20 posto svih novih automobila prodanih u svijetu bili su električna vozila (iako trend rasta električnih vozila trenutno slabi u Europi i SAD-u zbog ukidanja državnih poticaja). Kina prednjači u proizvodnji električnih vozila, no njenu autoindustriju sada <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=562523018d&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">muči niska profitabilnost</a>. Električna vozila i dalje predstavljaju samo oko 4 posto postojećeg svjetskog voznog parka osobnih automobila.</p>



<p>Uzimajući u obzir sve ove trendove, većina ekonomista <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=9125f1b81e&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">zaključuje</a> da je vrhunac potražnje za naftom još uvijek godinama daleko.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h3 class="wp-block-heading">7. Koja je poruka vrhunca nafte?</h3>



<p><em><strong>Pregled: </strong>Pošto je sadašnji industrijski način življenja ovisan o privremenoj dostupnosti velikih količina energije iz nafte i drugih fosilnih goriva, koje će biti teško (ako ne i nemoguće) zamijeniti nekom drugom energijom, on se ne može održati. Zato odmah počnite tražiti načine kako da smanjite svoju ovisnost o energiji i kako da postanete samodostatniji.</em></p>



<p>Zapravo postoji nekoliko zaključaka.</p>



<ul>
<li>Iscrpljivanje nafte vjerojatno će donijeti budućnost vrlo različitu od onih vizija o beskrajnom gospodarskom rastu i tehnološkom napretku koje obećavaju većina ekonomista i političara. Energija bi uskoro mogla postati teže dostupna, a kao posljedica toga sve će biti teže učiniti. Na nama će biti da se dogovorimo koje ćemo aktivnosti smanjivati, a koje ćemo zadržati, i koji će segmenti stanovništva trebati podnijeti veći teret oko prilagodbi, pa i patnji. Hoće li društvo dati prioritet prehrani, stanovanju i zdravstvenoj skrbi? Ili će to biti žrtvovano zbog profita i bržeg širenja umjetne inteligencije?</li>



<li>Jednom kada počnete na svijet gledati iz perspektive iscrpljivanja resursa, na kraju će vam postati očigledno da je industrijska civilizacija <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=ca751085d9&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">neodrživa</a> na puno frontova. Načini na koje trenutno trošimo energiju i materijale ne mogu se još dugo održati. Morat ćemo <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=139c8b8ceb&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">usvojiti</a> i prilagoditi se na jednostavniji i skromniji način življenja na planetu.</li>



<li>Samim vrhuncem nafte <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=9a9becc2da&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">neće biti riješene klimatske promjene</a>. Čak i ako stope vađenja nafte odmah počnu opadati, u zemlji je ostalo još dovoljno iskoristive nafte (+ ugljena i prirodnog plina) da se globalna temperatura podigne za još nekoliko stupnjeva – &nbsp;mada vjerojatno ne toliko da se opravdaju oni <a href="https://richardheinberg.us1.list-manage.com/track/click?u=311db31977054c5ef58219392&amp;id=56d15d66ae&amp;e=53a7e3f4ac" target="_blank" rel="noreferrer noopener">najgori scenariji emisija IPCC-a</a>.</li>



<li>Općenito, vrhunac nafte je loša vijest za naše sadašnje gospodarstvo ovisno o rastu, ali je dobra vijest za prirodu.</li>



<li>Kad bi se krize s kojima se suočava čovječanstvo poredalo &nbsp;po nekakvoj hijerarhiji važnosti, vrhunac nafte ne bi se našao na samom vrhu. Po mom skromnom mišljenju, na vrhu te dvojbene klasifikacije bila bi ili globalna toksifikacija (plastikom i kemikalijama) ili klimatske promjene. Jer ta dva problema imaju potencijal da iznimno teško oštete Zemljine ekosustave, toliko da bi evolucijske prilagodbe na njih trajale tisućama, možda i milijunima godina. Vrhunac nafte je kratkoročni problem koji će najviše utjecati na ljudsku vrstu (mada bi jedna od posljedica toga mogla biti da ljudi, u očajničkoj potrazi za hranom i gorivom, opustoše šume i travnjake). No, vrhunac nafte svakako nagovještava jedno &#8211; kraj moderne industrijske civilizacije usmjerene na rast.</li>
</ul>



<p>Vrhunac nafte potiče nas na osmišljavanje budućnosti s puno manje energije i upozorava da s prilagodbama moramo započeti odmah. Jer bez nafte radikalno se &nbsp;mijenjaju pravila igre na Zemlji, a to znači da i mi moramo radikalno promijeniti svoj način življenja.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<h2 class="wp-block-heading">Pogovor (za Generaciju Z)</h2>



<p>U proteklih stotinjak godina ljudi su se navikli živjeti u sustavu u kojem je novac vrhunsko božanstvo, a priroda kao neki „dekorativni“ element o kojem ne osjećamo neku suštinsku ovisnost, ali ga možemo iskoristiti na mnogo načina. Ta zabluda vašoj generaciji dolazi na naplatu. Ako ljudska vrsta želi opstati na Zemlji ona više ne smije uništavati okoliš ni zbog rasta, ni zbog potrošačkih navika, ni zbog BDP-a, ni zbog ratova, ni zbog umjetne inteligencije, ni zbog prijepora iz prošlosti, ni zbog toga što joj je to teško ne činiti – naprosto, uništavanja moraju prestati. Zato jer i ljudi moraju respektirati prirodna ograničenja, ili… </p>



<p>Sad kad znate nešto o vrhuncu nafte i njegovim reperkusijama, učinite još jedan napor / mentalnu vježbu – Zainteresirajte se malo o najznačajnijim i najskupljim projektima Države i vaših JLS/JRS, o vrijednostima koje se najčešće naglašavaju putem medija, pa i o onome što su pred izbore političari obećavali ili obećavaju stanovništvu. Razmislite o svemu tome iz perspektive Richardova eseja. Možete si pripomoći s <a href="https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/">OVIM </a>primjerima. Puno razgovarajte o tome među sobom, kako biste snažnije i artikuliranije mogli istupati sa svojim prijedlozima i traženjima na mjestima gdje se formuliraju planovi i odluke zajednice u kojoj živite.</p>



<p><em>Znanstveni i moralni argumenti potpuno su na vašoj strani. Inzistirajte na tome!</em></p>



<p><strong>Generacijo Z, sretno!</strong><br><em>Zoran Skala</em></p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/zoran-skala/">Zoran Skala</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/vrhunac-nafte-za-generaciju-z/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ŠTO JE DOMOLJUBLJE AKO ZNAŠ ŠTO ĆE BITI?!</title>
		<link>https://www.perforum.info/sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti</link>
					<comments>https://www.perforum.info/sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Zoran Skala]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Sep 2025 17:14:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<category><![CDATA[Tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[Tranzicijska osmatračnica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=40595</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti/" title="ŠTO JE DOMOLJUBLJE AKO ZNAŠ ŠTO ĆE BITI?!" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/09/Sadnja-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Neke ankete pokazale su da se gotovo polovica Hrvata smatra velikim domoljubima. Slijedom osnovnog značenja tog pojma može se zaključiti da su ti ljudi spremni žrtvovati se za dobro svoje nacije/zajednice kada je ona ugrožena.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/zoran-skala/">Zoran Skala</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti/" title="ŠTO JE DOMOLJUBLJE AKO ZNAŠ ŠTO ĆE BITI?!" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/09/Sadnja-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Neke ankete pokazale su da se gotovo polovica Hrvata smatra velikim domoljubima. Slijedom osnovnog značenja tog pojma može se zaključiti da su ti ljudi spremni žrtvovati se za dobro svoje nacije/zajednice kada je ona ugrožena.</p>



<p>U zadnje vrijeme, na raznim okupljanjima, moglo se čuti uzvikivanje „Za dom spremni!“, službenog pozdrava NDH, kojim su prisutni iskazivali vlastito razumijevanje domoljublja. Kako su to izvikivali i mladi ljudi, koji nisu mogli imati osobni doticaj s vremenom i okolnostima iz doba NDH, mislim da ima smisla barem pokušati razjasniti koliko je uopće moguće kroz takav „povijesni retrovizor“ danas činiti dobro vlastitoj naciji/zajednici.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Hrvatska je ugrožena</h2>



<p>Hrvati jesu ugrožena nacija. Ugroženiji su nego ikada u svojoj povijesti! U Domovinskom ratu izgubili su 15000 života. Od ugroza u nastajanju mogli bi stradati svi, ili gotovo svi! </p>



<p>Na sličan način kako su ugroženi pripadnici i svih drugih nacija u svijetu. Jer klimatske promjene i šesto masovno izumiranje biljnog i životinjskog svijeta uporno se ubrzavaju prema stanju kada bi ljudskoj vrsti mogli dokinuti uvjete za postojanje. Kako sada stvari stoje, najveći dio tog procesa mogao bi se dogoditi u kraćem vremenu od razdoblja koje nas dijeli od NDH. To su procjene i izračuni znanstvenika koji prate ubrzavanje pogoršanja na Zemlji, ali koje političko-poslovna elita svijeta uporno ignorira. </p>



<p>Što to znači za svaku mladu osobu na svijetu i u Hrvatskoj? Pojednostavljeno, ako postoji i minimalna šansa da su znanstvenici u pravu (a i bez znanstvenika svjedoci smo da su klimatski ekstremi sve učestaliji i jači), onda sa stajališta egzistencijalnog interesa mladih ne postoji niti jedan važniji zadatak za njihovu naciju/zajednicu nego da učini sve kako bi se zaustavilo pogoršavanje stanja u okolišu. U „povijesnom retrovizoru“ nema iskustava sa ovakvom situacijom. Ovakva prijetnja opstanku događa se prvi put u povijesti čovječanstva. Svoj opstanak ljudi su si sami ugrozili svojim načinom življenja koji se nije obazirao na planetarna ograničenja. </p>



<p>Zato je danas istinski iskaz domoljublja hrabro se suočiti sa stvarnim uzrocima kriza u koje ulazimo i fokusirati se na njih, a ne se baviti s prijeporima iz prošlosti. Tim prije što spasonosna rješenja ovise o uspostavljanju kulture suradnje, solidarnosti i razmjene znanja i resursa, prvenstveno sa zajednicama koje su nam zemljopisno blizu, a ne o konsenzusu nekih udaljenih globalnih centara moći koji već četiri desetljeća ne uspijevaju dogovoriti ništa djelotvorno i obvezujuće za očuvanje planetarnog okoliša.   </p>



<h4 class="wp-block-heading">Što bi istinski domoljubi trebali činiti</h4>



<p>Sve što treba znati o prijetećim promjenama okoliša već se zna. Kao prvo, svi bi se trebali prestati pretvarati (osobito političari) da ne znaju što je izazvalo planetarne promjene i što bi trebalo prestati raditi da bi se stanje moglo popraviti. Već dugo znamo da je hitno napuštanje fosilnih goriva jedino djelotvorno i provedivo rješenje u raspoloživom vremenu. To bi trebalo automatski diskvalificirati sve projekte poput LNG terminala i pratećih plinovoda, novih istraživačkih i eksploatacijskih polja za ugljikovodike, izgradnju novih autocesta, cesta i druge infrastrukture za osobna vozila, ulaganja u zračni promet i infrastrukturu za prekooceanske brodove, poticaje za industrijsku poljoprivredu… Jer, bez fosilnih goriva prometa će biti manje, pa će se i globalni transport, trgovina i turizam neminovno  smanjivati. </p>



<p>Industrijska poljoprivreda je potpuno ovisna o fosilnim gorivima, pa je prehrambenu sigurnost stanovništva na duži rok iluzorno i neodgovorno temeljiti na njoj. Navedeni projekti samo doprinose još većim emisijama stakleničkih plinova i destruktivni su za okoliš. Jasan plan i dinamiku napuštanja fosilnih goriva još uvijek nemamo, a to bi moralo biti polazište za sve druge planske dokumente &#8211; od nacionalne do lokalne razine. </p>



<h4 class="wp-block-heading">Stalni rast gospodarstva nije mjerilo uspjeha, već ugrožavanja opstanka mladima</h4>



<p>Svaki istinski domoljub (naročito među ekonomistima i političarima) morao bi tražiti da se rast gospodarstva mjeren BDP-om prestane koristiti kao pohvalno i poželjno mjerilo uspješnosti zajednice. Dogma o beskonačnom rastu baš nas je dovela u sadašnju dramatičnu situaciju. Jer, gospodarski rast je nemoguće imati bez porasta potrošnje energije i drugih resursa, a znamo da su oni ograničeni. Ponovo naglašavam, svijet mora napustiti 80% energije koju mu daju fosilna goriva da bi zadržao planetarne klimatsko-biološke uvjete u kojima će ljudi moći opstati. </p>



<p>Zbog opsjednutosti rastom i profitima, ni nakon 29 svjetskih klimatskih konferencija to se nije uspjelo dogovoriti. Sada bi to trebali napraviti do 2030. godine, što je uz opsjednutost rastom, naravno, nemoguće. Lokalizacija življenja i fokus na namirivanju osnovnih životnih potreba unutar bliskog nam okruženja, nudi održivo rješenje za opstanak. No, prethodno bi se morali dogovoriti da ćemo ići tim putem, i da ćemo se zbog toga spremno odreći mnogih potrošačkih navika i luksuza. To sada nije lako, no ako su nam naša djeca i unuci doista važni (a domoljubima i najvažniji), onda ćemo to ipak napraviti.  </p>



<h4 class="wp-block-heading">Sustav obrazovanja prilagođen je potrebama tržišta a ne potrebama opstanka</h4>



<p>Opsjednutost rastom i konkurentnošću ovladala je i akademskom zajednicom. Svi trajnu sreću pokušavaju naći u novim tehnologijama. K tome, kroz suradnju sa poslovnim subjektima fakulteti lakše dolaze do dodatnih financijskih sredstava. Urušavanje okoliša i s tim povezane fatalne prijetnje zajednici tako ostaju u sjeni poslovno atraktivnijih tema. </p>



<p>Čini se da je došlo vrijeme da  akademska zajednica ozbiljno razmisli o upozorenju Aurelio Pecceia (osnivača Rimskog kluba) još iz 1979. godine: „<em>Ono što nam sada treba je da naučimo što to moramo znati da bi mogli spoznati što treba učiti – i onda to naučiti</em>“. Ovako se mlade kroz proces školovanja i dalje oprema znanjima i vještinama prilagođenim za aktualni sustav koji im <em>via facti </em>podriva opstanak. Za življenje usklađeno s planetarnim ograničenjima, s mnogo manje energije i resursa, a u puno ekstremnijim prilikama u okolišu, još ih nitko ne priprema. </p>



<h4 class="wp-block-heading">Važne poruke koje su izgleda promakle domoljubima-vjernicima</h4>



<p></p>



<blockquote class="wp-block-quote">
<p>S vama sam da bih postavio pitanje na koje svi moramo odgovoriti i to sada: Radimo li mi za kulturu života ili za kulturu smrti?<strong> </strong>Svima vama upućujem ovaj iskreni apel: Izaberimo život! Izaberimo budućnost! Obratimo pozornost na vapaj Zemlje, čujmo molbe siromašnih, budimo osjetljivi na nadanja mladih i na snove djece! Mi imamo veliku odgovornost: osigurati da im se ne uskrati njihova budućnost.<br>Ostavimo iza sebe naše podjele i ujedinimo svoje snage! I uz Božju pomoć, izađimo iz mračne noći ratova i razaranja okoliša kako bismo našu zajedničku budućnost pretvorili u zoru novog i blistavog dana.</p>
<cite>Papa Franjo svjetskim državnicima na COP 28, Dubai 2023.</cite></blockquote>



<blockquote class="wp-block-quote">
<p>Danas&#8230; živimo u svijetu koji gori zbog globalnog zagrijavanja i oružanih sukoba…Moramo se moliti za obraćenje mnogih ljudi&#8230; koji i dalje ne vide hitnost brige za naš zajednički dom.</p>
<cite>Papa Leon 14, srpanj 2025.</cite></blockquote>



<h4 class="wp-block-heading">U svakom novom ratu ni jedan vojnik svoj život ne može žrtvovati drukčije nego uzalud</h4>



<p>Mlade se izložbama naoružanja, vojnim paradama i reklamama učestalo poziva da služe u oružanim snagama. Međutim, odluke o naoružavanju i ratnim sukobima donose iza zatvorenih vrata neki opskurni gospodarsko-vojno-politički vrhovi. O miru, razoružanju i suradnji radi pukog opstanka više nitko ni ne govori, mada bi zapravo to bilo istinsko domoljublje. Svakako mnogo više od uvažavanja traženja opskurnih gospodarsko-vojno-političkih vrhova da se novcima svih nas kupuje skupo naoružanje, da bi sve malobrojnije mlade mogli slati u ratove zbog preostalih resursa, mada to nikome ne može donijeti nikakvu trajniju korist. Svaki vojni sukob sada je korak naprijed u uništavanju planeta i prepreka više za opstanak generaciji mladih. To je nesumnjiva šteta za stanovništvo svake od sukobljenih strana, a zbog profita najbogatijih. To je samo nastavak <em>rada za kulturu smrti.</em></p>



<h4 class="wp-block-heading">Svijetom su ovladali milijarderi – živimo u diktaturi kapitala</h4>



<p>Milijarderi – najbezobzirnija skupina  ljudi – sada odlučuju o ratu i miru, pa i to hoće li naša djeca i unuci živjeti ili nestati. Jasno su rekli „klimatska kriza je podvala“, da se ne bi morali baviti njenim suzbijanjem. Izvršne vlasti ih podržavaju odlukama o investiranju u naoružavanje i neprihvaćanjem obveza o brzom napuštanju fosilnih goriva. Da bi mogli zadržati osvojeno bogatstvo i moć svjetske elite na sve načine brane sadašnji <em>suicidalni</em> (Guterres) globalni gospodarski sustav, koji su skrojili sebi po volji.</p>



<p>Kako bi inače  Elon Musk u svoje 54 godine mogao steći bogatstvo za koje bi prosječna osoba iz siromašnije polovice čovječanstva trebala raditi 120 milijuna godina (4 milijarde ljudi živi s manje od 206 $/mjesečno/stanovniku, a Elon „vrijedi“ 300 milijardi $)? Pa ipak, elite nas uvjeravaju da uživamo u demokratskim državama. No, već desetljećima se ne može zaustaviti ni jednu nesporno štetnu aktivnost koja ugrožava zdravlje i dobrobit prirode i malih ljudi, ako je elitama ona profitabilna. Primjeri: ratovi i naoružavanje; emisije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva; ekstrakcije sirovina i drugi načini uništavanja prirodnih staništa; industrijska poljoprivreda; onečišćenja plastikom; proizvodnja štetnih kemikalija (PFAS, pesticidi,…); reklamiranje potrošnje i igara na sreću; neograničavanje (progresivno oporezivanje) bogatstva i neukidanje „poreskih rajeva“… </p>



<p>Očigledno je da elite zanima samo novac i moć. Zato nas male ljude sustavno manipuliraju. Razvili su tehniku <em>osakaćivanja činjenica </em>koja se pokazala toliko uspješnom da su je i znanstvenici počeli proučavati u novoj disciplini – AGNOTOLOGIJI – vještini namjernog stvaranja neznanja. Ne znam kakva je situacija u Hrvatskoj, ali u SAD broj osoba koje se bave <em>odnosima s javnošću </em>nadmašuje broj novinara 6:1! Malim ljudima se svjesno uskraćuje uvid u realnost – što je uvertira za velike tragedije. </p>



<h4 class="wp-block-heading">Protuotrov za globalni suicidalni<em> </em>gospodarski sustav je lokalni <em>rad za kulturu života</em></h4>



<p>Istinski domoljubi potrudili bi se da bolje razumiju realnu situaciju – globalnu i lokalnu. Ona je vrlo loša, uništavajuća za planet. Svakodnevna lamentiranja o porastu cijena hrane i svega drugog samo su prvi simptomi sudaranja s planetarnim ograničenjima. Mi se moramo naučiti živjeti bez ugljena, nafte i plina &#8211; bez 80% od onoga što današnji svijet drži u pokretu! Pri tom, ne nasjedati na priče da su ljudi na korak do novih tehnologija kojima će se riješiti svi trenutni problemi. Za to je sada prekasno, a kako netko reče: „Čovjek bez energije je leš, a tehnologija bez energije je skulptura“. Dakle, morat ćemo napustiti puno energetski intenzivnih tehnologija koje danas rutinski koristimo. I ne povodite se za utopijom da je moguće sva trošila samo prebaciti sa fosilnih goriva na električnu energiju. Dobar uvid u realnost vjerojatno bi vas naveo na nekoliko zaključaka:&nbsp;</p>



<ol>
<li>Da od svjetskih elita (pa ni nacionalnih) ne trebate ništa očekivati. Za svoj opstanak i opstanak vaših potomaka sami se morate pobrinuti, ne čekajući nikoga.</li>



<li>Da je bez fosilnih goriva lokalizacija življenja neminovna. Zato je sudjelovanje u osmišljavanju i prakticiranju života u lokalnoj zajednici &#8211; koji je fokusiran na osnovne potrebe stanovništva, koji je uklopljen u nosivi kapacitet okoliša koji ju okružuje, koji jača njenu otpornost i prilagodbu na klimatske ekstreme i druge krizne pritiske izvana i koji vodi računa o svakom članu zajednice – najkorisniji oblik svačijeg osobnog angažmana. Prakticiranje takvog načina življenja makar i unutar sasvim malih skupina ljudi je dragocjeno. Tako se stvaraju jezgre oporavka šire zajednice nakon neizbježnog kolapsa sadašnjeg gospodarskog sustava koji mora stalno rasti.&nbsp;</li>



<li>Da će klimatski ekstremi svaku zajednicu povremeno pogoditi katastrofalnim intenzitetom, ali gotovo nikada sve istovremeno i jednakim intenzitetom na širem zemljopisnom prostoru. Oporavak od takvih katastrofa lakši je uz pomoć zajednica iz bližeg okruženja koje nisu bile izložene katastrofi. Zato je potrebno graditi i njegovati kulturu uzajamnog pomaganja, solidarnosti, pa i zajedničkog planiranja jačanja otpornosti na katastrofe i vanjske krize, bez obzira na moguće prijepore iz bliže ili dalje prošlosti. Uzvici poput „Za dom spremni“ samo umanjuju izglede za opstanak.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</li>
</ol>



<p>Sretna je okolnost da u svijetu i kod nas već postoji zavidan broj formalnih i neformalnih udruga i organizacija koje već dugo rade na lokalizaciji. Uz malo truda i vremena uloženog na pretraživanje po Internetu možete doći do obilja iskustava, savjeta i metodoloških priručnika kako krenuti u proces lokalizacije življenja. Što može biti bolji iskaz nečijeg domoljublja, od biti pionir <em>rada za kulturu života </em>u sredini u kojoj živi?!</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="KADA ĆEMO PROGLEDATI - Zoran Skala (Klimatske promjene, Održivi razvoj)" width="1140" height="641" src="https://www.youtube.com/embed/nnOs60goSG4?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/zoran-skala/">Zoran Skala</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/sto-je-domoljublje-ako-znas-sto-ce-biti/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>KLIMATSKA KRIZA – KOMPAS ZA MLADE</title>
		<link>https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=klimatska-kriza-kompas-za-mlade</link>
					<comments>https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Perforum]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 13 Feb 2025 10:29:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=40401</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/" title="KLIMATSKA KRIZA – KOMPAS ZA MLADE" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/02/KLIMATSKI-KOMPAS-fotor-20250213112628-150x150.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>"Ovo je moj pokušaj da mlade upozorim na osnovne globalne i lokalne činjenice i procese kako bi bolje informirani mogli planirati svoj životni put, te odabirati vrijednosti i rješenja za koja će se zalagati." Zoran Skala</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/" title="KLIMATSKA KRIZA – KOMPAS ZA MLADE" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2025/02/KLIMATSKI-KOMPAS-fotor-20250213112628-150x150.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p><strong>Kad svjetski moćnici zaključe da se ne isplati zalagati za vaš opstanak</strong></p>



<p><strong>Vama za opstati ovo mora prestati…</strong></p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXcwSdKbl1bWj1UYo9SXsV2kCipKLkLfal8ziUvnSkzpk4-NZJcSl6dvrbQVqZrGbY9yG8mSDFsc4zu1b5uCMHZciwaqPtL9kkd1xCCZHDUHMznhxZhglgzgU796xsqz1hFlk1ZeDNkoOMwugEtH-Io?key=fjDOQWi2a_Va85QBC5Un9mBi" alt="" /></figure>



<p><strong>… dinamikom „zelene linije“ 1,5 °C !&nbsp;&nbsp;</strong></p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXd4C5kt8wY14X9rvdQHxe_x-uISGiD77z4IgSMhosFzS79dvMXO5VCniC7xXqJQ5PQmCiCCGRd2posbSL1nXXoOMa3WoAmg3tiN72-V1eTHzYrYqwV9cUL_o_oz7XFMdvLmKKj5cdi61LW1ivQ86Rc?key=fjDOQWi2a_Va85QBC5Un9mBi" alt="" /></figure>



<p><strong>Najbolji način da predvidite svoju budućnost je da ju sami kreirate!</strong></p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXeLgWqNRSZqJu5urz1kP0uj2iP_Tpo30NJNxWW2WcZfosr0rThwJWVFzqvQLwXWYPjd4pbJjdvrRG_rJzpAHXjgzBzXwsYwI4on4KkzMbrE-NETrbBKEqoziP2Kh8yTgAIweFXoIxNOJZwOHWQfyG0?key=fjDOQWi2a_Va85QBC5Un9mBi" alt="" /></figure>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>ZAŠTO JE NASTAO OVAJ&nbsp; </strong><strong><em>KOMPAS </em></strong><strong>?</strong></h4>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXelTFrAeFRjRQWG0iVt1wDeugwWlrkbsK6-pXT2yTY7CGdgiPA36rqSr1GNee8V8AhgXSpEuutQnUIgEd7prHYfQfwJ176MwevFZyoPnnyXBZJz9xske1kzfIqX1riUqvU1Fl9JLX926yApqV8I3LI?key=fjDOQWi2a_Va85QBC5Un9mBi" alt="" /></figure>



<p>Desetljećima traje nekontrolirano devastiranje planeta zbog gospodarskog rasta, pohlepe i profita. To se mora hitno zaustaviti jer ugrožava opstanak čovječanstva (prvenstveno današnjih mladih). UN su zbog toga organizirale brojne svjetske konferencije: 29 o klimi, 16 o gubitku bioraznolikosti i 5 o onečišćenjima plastikom. Nijedna nije uspjela ni usporiti devastacije, a kamoli ih zaustaviti, jer su moćnicima novac i moć <strong>sada </strong>bili važniji od sudbine mladih i stanja njihova staništa <strong>sutra</strong>. Sličan proces događa se i u Hrvatskoj. Klimatska kriza i šesto masovno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta sustavno su marginalizirane teme. Zato većina mladih uopće nije svjesna da se radi o najvećim prijetnjama opstanku ljudske vrste otkad ista postoji i da ih ne smiju ignorirati. Zapravo sve je još uvijek podređeno rastu gospodarstva koji je UZROK planetarnih problema. Preostalo je malo vremena za djelovanje, jer kolaps okoliša vrlo brzo može preći u nezaustavljiv proces. Dakle aktivizam u korist opstanka ima smisla samo SADA.</p>



<p>Ovo je moj pokušaj da mlade upozorim na osnovne globalne i lokalne činjenice i procese kako bi bolje informirani mogli planirati svoj životni put, te odabirati vrijednosti i rješenja za koja će se zalagati.</p>



<p>Zoran Skala</p>



<p><strong>Sadržaj:</strong></p>



<ul>
<li><strong>Kako i kada je čovjek počeo naglo mijenjati Zemlju</strong></li>



<li><strong>Što ste u školi i iz medija naučili o klimatskoj krizi</strong></li>



<li><strong>Zašto si uništavamo jedino stanište</strong></li>



<li><strong>Je li klimatska kriza tehnički rješiv problem</strong></li>



<li><strong>Imaju li svjetske i nacionalne elite plan za zaustavljanje katastrofalnog globalnog zatopljenja</strong></li>



<li><strong><em>Demografska obnova </em></strong><strong>i klimatska kriza</strong></li>



<li><strong>Kupujmo oružje, nacionalna sigurnost nema cijenu!</strong></li>



<li><strong>Globalizacija odlazi – dolazi lokalizacija</strong></li>



<li><strong>Neke važne sastavnice procesa lokalizacije</strong></li>



<li><strong>Osobne pripreme za </strong><strong><em>sutra</em></strong></li>



<li><strong>Najbolji način da predvidite svoju budućnost je da ju sami kreirate!</strong></li>
</ul>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Kako i kada je čovjek počeo naglo mijenjati Zemlju</strong></h4>



<p>Naš način življenja i naš opstanak temelje se na raspoloživoj energiji i na stanju okoliša. Zna se da je čovjek utjecao na mijenjanje okoliša još od početaka bavljenja poljoprivredom, ali nagle i eksponencijalno rastuće promjene počele su se događati od prije dvjestotinjak godina kada se počelo koristiti fosilna goriva – ugljen, naftu i plin. Sa tako koncentriranom, jeftinom i kvalitetnom energijom sve se moglo napraviti lakše. Jedna bačva nafte (cca 160 l) sadrži energetski ekvivalent od 4,5 godine ljudskog fizičkog rada. Bačva nafte još uvijek košta manje od 80$, a bila je i ispod 2$ (1950.g.). Zbog toga su gotovo sve ljudske tvorevine koje vidite oko sebe tamo dospjele zahvaljujući fosilnim gorivima, barem u fazi transporta. Prvi vaš problem je što su fosilna goriva neobnovljivi izvor energije i tijekom vašeg života će svakako prestati njihovo korištenje &#8211; jer će biti potrošena (<strong>dnevno</strong> se troši 14 milijuna tona nafte i 24 milijuna tona ugljena). Još su veći problem emisije stakleničkih plinova koje nastaju njihovim sagorijevanjem i uzrokuju ubrzano mijenjanje klime – što bi Zemlju moglo pretvoriti u planet na kojem ljudska vrsta ne može opstati. Da se to ne bi dogodilo, <strong>najsigurnije bi bilo fosilna goriva napustiti do 2030. godine! </strong>Radi se o 81,5% svjetske energije (2023. g.).</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Što ste u školi i iz medija naučili o klimatskoj krizi</strong></h4>



<p>Sa medija i obrazovnog sustava ne može se skinuti odgovornost zbog neinformiranosti i pasivnosti mladih u vrijeme nailaska velikih kriza koje im ugrožavaju i sam opstanak. Sjetimo se kako smo u vrijeme pandemije COVID-a (kada su i moćnici bili ugroženi), svakodnevno i mjesecima bili bombardirani porukama o poželjnom ponašanju, i kako smo prihvatili mnoge restrikcije u svakodnevnom životu. Klimatska kriza, šesto masovno izumiranje biljnog i životinjskog svijeta i s njima povezane druge krize, mladima su mnogostruko veća prijetnja od COVID-a, pa ipak, svaka pikantna afera u politici zauzme puno više medijske pozornosti od njih. Da utjecaj reklama ni ne spominjem. Na sličan način, obrazovni sustav učenike radije oprema znanjima za kratkoročne potrebe tržišta rada, nego znanjima i vještinama koje bi njima i njihovim zajednicama bile korisne u okolnostima nastupajućih metakriza.&nbsp;&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Zašto si uništavamo jedino stanište</strong></h4>



<p>Privremena ogromna dostupnost jeftinih fosilnih goriva omogućila je nevjerojatan polet gospodarstva i bujanje potrošnje. Oni koji su se pri tome enormno obogatili uspjeli su globalni društveno-ekonomski sustav prilagoditi sebi u korist. Tako je nastao sadašnji sustav u kojem je ključno mjerilo uspješnosti neke nacije rast BDP-a (izražava se u novčanim jedinicama). Međutim, devastacije okoliša planetarnih razmjera, pa ni utjecaj na zdravlje i dobrobit samih ljudi, ne sudjeluju u obračunu takvog mjerila uspješnosti. Najbogatije korporacije, karteli i pojedinci svojim novcem uspijevaju ostvariti najveći utjecaj na zbivanja praktično u svim zemljama svijeta (uključivo onima koje sebe deklariraju kao <em>demokratske</em>). Na uvodno spomenute UN-ove svjetske konferencije, uz nacionalne delegacije uvijek se proguraju i lobisti fosilnih korporacija. Prošle, 2024. godine, na konferenciju u Azerbajdžanu (29-tu o klimi) došlo ih je 1800, a u Kolumbiju (16-tu o bioraznolikosti) 1260. I, kao i svaki put do sada, ništa se obvezujuće za spas planeta nije dogovorilo.</p>



<p>Na tim konferencijama delegacije najviše vremena potroše pregovarajući o novcu kojim bi se financiralo prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kao i za ogromne štete koje zemlje u razvoju trpe zbog klimatskih ekstrema uzrokovanih emisijama bogatih zemalja. Pritom, zemlje u razvoju žele imati gospodarski rast da bi izašle iz siromaštva, dok bogate zemlje žele nastaviti s gospodarskim rastom da ne bi upale u recesiju ili gospodarsku krizu. <strong>Tako da svi žele postići nešto što je fizički i biološki nemoguće: da zaustave planetarne devastacije okoliša sa još više gospodarskog rasta.&nbsp;&nbsp;</strong></p>



<p>Zagovornici beskonačnog gospodarskog rasta imaju snažan poriv da vjeruju u tu dogmu. No, svaka mlada osoba može i bez dublje znanstvene analize procijeniti može li se njen način življenja nastaviti odvijati po obrascu življenja kakav je imala <em>baby-boom </em>generacija, recimo ja. Ja sam rođen 1950. godine. Tada plastike uopće nije bilo. U mom životu globalna populacija je narasla za 3,5 puta, globalno gospodarstvo 14 puta, i dogodilo se 84% svih emisija stakleničkih plinova od početka industrijske revolucije! Osvrnite se oko sebe, razmislite i odgovorite sami sebi na pitanje: vjerujete li vi da je doista moguće da doživite da na Zemlji bude 28 milijardi stanovnika i da bude 14 puta više ljudskih tvorevina nego što ih je sada? Dominirajući društveno-ekonomski sustav funkcionira na način kao da je to moguće. Ne dajte se zavarati sintagmama kao što su <em>održivi rast </em>ili <em>zeleni rast</em>. Te sintagme su izmišljene kako bi zakamuflirale neodrživost sadašnjeg sustava.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Budite svjesni da naš planet ne može podržati ni izdržati sadašnji način življenja ljudi kroz još jedan prosječni ljudski vijek. Da bi kao vrsta opstali mi se moramo prilagoditi planetarnim ograničenjima. Moćnici imaju novce i politički utjecaj da na sve moguće načine opstruiraju mijenjanje sadašnjeg neodrživog sustava – jer im je baš taj sustav omogućio da imaju to što imaju. No, htjeli ne htjeli, u vašem životu ipak će se dogoditi velika promjena. U vašem najboljem interesu je da se ona dogodi što prije i da ne bude kaotična.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Je li klimatska kriza tehnički rješiv problem</strong></h4>



<p>Mnogi su uvjereni da raspolažemo s tehnologijama kojima se može riješiti klimatska kriza. No težinu situacije komplicira činjenica da je naš planet živi superorganizam. Biološka memorija koja je omogućila da Zemlja ne bude samo ledena stijena u svemiru razvijala se više od tri milijarde godina, što je prekompleksan događaj da bi se mogao smjestiti u računalni program za potrebe naših simulacija. Drugim riječima, ekološka strana klimatske krize koja se događa zbog promjena na zemljinoj površini uzrokovanih golom sječom šuma, preoravanjem ravnica, melioracijom, onečišćenjima, rudarenjem, izgradnjom gradova i prometnica i sl., čime se mijenja režim isparavanja iz biljaka, prisustvo gljiva i mnoštva drugih mikroorganizama u tlu što ga čine plodnim, prirodni efekti hlađenja i ublažavanja poplava… ne mogu se pouzdano modelirati, pa se cijela priča oko klime svodi uglavnom na onaj predvidiviji dio &#8211; emisije stakleničkih plinova i njihov utjecaj na globalno zatopljenje.&nbsp;</p>



<p>Konvencionalna mudrost je da ako spaljivanjem fosilnih goriva (neobnovljivi izvori energije) nastaje najviše stakleničkih plinova, onda trebamo investirati u njihovu zamjenu obnovljivim izvorima energije. Od svih obnovljivih izvora energije, samo se energiju iz Sunca i vjetra može mnogostruko povećati u odnosu na trenutno korištenje. No, ono što na taj način možemo dobiti uglavnom nam stiže u formi električne energije. Električna energija danas čini samo oko 20% ukupne energije svijeta, a još uvijek većina i takve energije dolazi iz termoelektrana na fosilna goriva. K tome, niti jedan solarni panel ni vjetrenjača nisu proizvedeni i postavljeni na svoje mjesto bez korištenja fosilnih goriva. Zato se dogodilo da unatoč silne globalne ekspanzije proizvodnje solarnih panela i vjetroagregata proteklih godina, i njihovih sve nižih cijena, nije došlo do globalnog smanjivanja emisija stakleničkih plinova.&nbsp;</p>



<p>Jasno je da je sadašnji način potrošnje električne energije (dostupna u svako doba dana i noći) teško održati energijom Sunca i vjetra (njih malo ima, pa malo nema), i zato se razmatraju i druga rješenja, primjerice:&nbsp;</p>



<ul>
<li>Masovna izgradnja novih fisijskih nuklearnih elektrana</li>



<li>Možda i el. energija iz nuklearne fuzije (ako to uspije nakon pola stoljeća pokušavanja)</li>



<li>Veliki sustavi (akumulatori) za skladištenje električne energije</li>
</ul>



<p>A za namjene koje je teško ili nemoguće riješiti korištenjem električne energije, ali bi se htjelo izbjeći emisije stakleničkih plinova od fosilnih goriva, govori se primjerice o:&nbsp;</p>



<ul>
<li>Vodiku (često u kombinaciji s amonijakom kao međufazom u transportu)</li>



<li>Sintetičkim gorivima</li>



<li>Biogorivima</li>



<li>Pa i fosilnim gorivima uz CCS&nbsp; (hvatanje i pohrana CO2)</li>
</ul>



<p>Zajedničko svim ovim „alternativama“ je da bi njihova široka primjena prouzročila nove velike devastacije okoliša, da ih ne bi bilo moguće izvesti bez korištenja fosilnih goriva (što bi izazvalo nagli skok emisija CO2), da bi bile cjenovno nedostupne većini populacije (ne bi bile pravedne), da imaju ograničen vijek trajanja, i da ih nije moguće globalno raširiti dovoljno brzo prije nego što klimatske promjene ne prerastu u nezaustavljiv proces. Čak i ona trenutno najpopularnija energetska rješenja zasnovana na Suncu i vjetru nisu trajna. Solarnim panelima i vjetroelektranama radni vijek je 30 godina, u najboljem slučaju 50, pa bi ih nakon toga trebalo zamijeniti novima, pa nakon narednih 30 godina opet novima…&nbsp;</p>



<p>Zemlja svojim mineralnim resursima i živim svijetom ne može pratiti ovakve prohtjeve ljudske vrste. Uklopiti se u planetarna ograničenja znači prihvatiti način življenja sa puno manje energije – svih vrsta! Nije dovoljno samo preći sa benzinskih vozila na električna vozila. Za realizirati takvu zamjenu trebale bi enormne količine prirodnih resursa, primjerice, bakra. Danas za dobiti jednu tonu bakarne rudače prethodno treba ukloniti 125 tona kamena i zemlje. Slično je i sa drugim rudačama. To se ne može odraditi ljudskim mišićima. Zbog opstanka moramo se biti spremni odreći mnogih stečenih navika i pogodnosti, te potrošačkog mentaliteta. Moramo prestati razgovarati o gospodarskom rastu, a početi razgovarati o tome <strong>kako održati maksimalnu kvalitetu življenja u zajednici, u okviru raspoloživih resursa i energije iz našeg bližeg okruženja, i uz regeneraciju okoliša</strong>. Naši praroditelji to su znali. Tako se živjelo tisućama godina. Ako bi njihova iskustva nadogradili s onim što smo mi naučili proteklih desetljeća, rezultat bi mogao biti iznenađujuće dobar!&nbsp;&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Imaju li svjetske i nacionalne elite plan za zaustavljanje katastrofalnog globalnog zatopljenja</strong></h4>



<p></p>



<p>Nemaju! Globalno, za tako nešto trebalo bi imati obvezujući sporazum o godišnjoj dinamici smanjivanja uporabe fosilnih goriva i zabranu novih istraživanja i otvaranja eksploatacijskih polja na kopnu i na moru. Tome se nije uspjelo približiti ni nakon 29 svjetskih konferencija o klimi. Globalni kartel fosilnih goriva ostvaruje godišnji prihod od 28000 milijardi$, pa se potrudio da se ta tema ni ne pojavi na UN-ovim pregovorima. Na sličan način globalne korporacije sprečavaju zabranu rizičnih i/ili dokazano štetnih praksi po zdravlje ljudi i okoliša, čak i kada ugrožavaju i sam opstanak čovječanstva, jer na tome odlično zarađuju. Spomenut ću samo neke: genetsko modificiranje, uporaba pesticida, insekticida i herbicida, uporaba <em>vječnih kemikalija</em> (PFAS – endokrini poremećaji), onečišćenja plastikom (mikroplastikom), AI… Na to svakako treba dodati i vojno-industrijski kompleks, koji iznimno dobro zarađuje na ratovima. Ili, uporno postojanje međunarodnih pravila koja pogoduju besramnom bogaćenju i moći najbogatijih korporacija i&nbsp; pojedinaca:</p>



<p>&#8211; (UNEP) Najbogatijih 1% kućanstava svijeta prigrabilo je u zadnjih nekoliko godina gotovo dva puta više koristi od porasta globalnog BDP-a nego što je otišlo u preostalih 99% svjetskih kućanstava.</p>



<p>&#8211; Međunarodna regulativa za zaštitu investicija ima puno bolji sustav obvezatne primjene nego međunarodni zakoni o zaštiti okoliša i ljudskih prava. ISDS (Investitor-State Dispute Settlement) traži da ako država promijeni svoje zakone da bi zaštitila klimu ili okoliš mora korporacijama kompenzirati izgubljeni profit (obeštećivanje stanovništva zbog narušena zdravlja i/ili nepravdi je, naravno, nezamislivo). O ogromnim svotama odlučuju 3 arbitra!</p>



<p>&#8211; Poslovanje preko <em>poreskih rajeva</em> na štetu nacionalnih proračuna i dalje dobro funkcionira.</p>



<p>&#8211; Potpuno je legalno da u <em>najdemokratskijoj zemlji</em> Elon Musk može zgrnuti 300 milijardi$, odnosno, jednako kao što bi mogla i svaka druga osoba s odličnom plaćom od 5000 $/mjesečno, ukoliko bi sve stavljala na štednju i radila 5 milijuna godina! Vjerojatno je i to rezultat demokratski iskazane volje naroda. Možda i uz odobravanje siromašne polovice čovječanstva, onih 4 milijarde ljudi koji žive sa manje od 206 $/mjesečno?! Uzgred, toj polovici čovječanstva&nbsp; trebaju 3 godine da u atmosferu izbace onoliko stakleničkih plinova, koliko 1% najbogatijih izbaci za samo 10 dana!</p>



<p>&#8211; <em>Normalno je </em>da Jeff Bezos u svojim podatkovnim centrima može držati 40% podataka svijeta.&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Hrvatska je svijet u malom. I kod nas se kod svake jače vremenske nepogode spominju klimatske promjene, govori se o tome kako imamo dobar udio obnovljivih izvora energije, i kako ćemo puno pošumljavati. Istovremeno, odani smo gospodarskom rastu i globalizaciji, dapače, hvalimo se da smo u tome bolji od drugih u EU. Zato na svaki način hoćemo privući strane investitore (po mogućnosti one najbogatije) koji traže lokacije na kojima mogu najlakše i najviše zaraditi – u čemu im pomažu velike agencije za <em>kreditne rejtinge </em>(i tu se hvalimo kako dobro kotiramo, mada dobra vijest za investitore obično nije dobra vijest za stanovništvo i okoliš). Glavne su nam investicije u Kvarner kao važno energetsko čvorište za fosilna goriva, u LNG terminal i plinovode, u Kontejnerski terminal, u poslovne zone (s trgovačkim i logističkim centrima), u autoceste (Križišće – Žuta Lokva; te u onu najskuplju, do Dubrovnika), u još više turizma (osobito onog s 5 zvjezdica, s avio-gostima, s još kruzera, s još luksuznijim marinama). U takvom okruženju gotovo je nepristojno spominjati klimatske promjene, šesto masovno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta i planetarna ograničenja. Zato se o tome u političkim krugovima (od nacionalne do lokalne razine) izbjegava razgovarati, osobito pred neke izbore. Jer u biti, sve te investicije imaju smisla samo uz pretpostavku da znanstveno najavljenih metakriza <strong>neće biti</strong>. Kad se upozorenja znanstvenika ne bi ignorirala, postalo bi jasno da su naše „strateške“ investicije zapravo investiranje u razbuktavanje metakriza, odnosno, da je to nepotrebno razbacivanje novaca na štetne projekte koji podrivaju mladima izglede za opstanak.&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong><em>Demografska obnova </em></strong><strong>i klimatska kriza</strong></h4>



<p>U zadnje vrijeme demografska obnova se prometnula kao najvažnija tema u kontekstu mladih. Zanimljivo je da su je najvatrenije zagovarali političari koji su se javno deklarirali da su protiv <em>odrasta</em> (degrowth-a). Osnovano je novo ministarstvo koje redovito naglašava kako izdvaja značajna sredstva za razne vrste potpora mladim obiteljima, a posebice majkama.</p>



<p>Jasno je da Država, koja gospodarski rast ima kao svoj temeljni cilj, treba mlade. Oni joj trebaju kao najinovativniji segment društva za jačanje konkurentnosti, za primjenu novih tehnologija, kao uporište mirovinskog sustava, u sustavu obrane, itd. Zato Država potiče mlade obitelji da imaju više djece – novčanim potporama i propagandno.</p>



<p>No, ta ista Država ignorira metakrize – sudar s planetarnim ograničenjima koji će novim generacijama mladih ljudi pogoršati i/ili uskratiti mnoge ambijentalne, infrastrukturne, resursne i druge pogodnosti koje su uživali njihovi roditelji i praroditelji. Budući da se o demografskoj obnovi ne razgovara i iz te perspektive, izostaju bilo kakve ozbiljnije pripreme mladih obitelji i društva za znanstveno najavljeno mijenjanje životnih okolnosti &#8211; koje će presudno određivati kvalitetu, pa i mogućnost življenja, toj novorođenoj djeci.&nbsp;</p>



<p>Dok <em>demografska obnova</em> i nadležno ministarstvo ne postanu <em>motor </em>i nacionalni nositelji procesa priprema i prilagodbi društva na velike promjene koje se više ne mogu izbjeći, sadašnje aktivnosti Države oko demografske obnove svode se na puko <em>investiranje u „proizvodnju“ ljudskih resursa za potrebe gospodarskog rasta. </em>Jer, uništavanje staništa budućoj djeci i dalje neometano traje.&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Kupujmo oružje, nacionalna sigurnost nema cijenu!</strong></h4>



<p>Ne znam je li to negdje eksplicitno piše, ali mi se čini da opstanak mladih i budućih generacija itekako spada u domenu nacionalne sigurnosti. Ako je to tako, onda trebate o tome razmisliti imajući u vidu neke činjenice:</p>



<p>&#8211; Ako se vrlo uskoro ne prestane s devastiranjima planeta, ljudskoj vrsti prijeti izumiranje (ugroženi su svi mladi cijelog svijeta i buduće generacije).</p>



<p>&#8211;&nbsp; Globalni procesi dogovaranja oko zaustavljanja metakriza neuspješni su već tri desetljeća. Nacionalni pregovarači su opterećeni različitim nacionalnim interesima, uplitanjem globalnih korporacija, vojnim, političkim i gospodarskim konfliktima, te dominirajućim gospodarskim sustavom koji prioritet daje gospodarskom rastu i novcu.&nbsp;</p>



<p>&#8211; Kada se zbog ignoriranja metakriza dogode poremećaji koji rezultiraju velikim društvenim nezadovoljstvom i kada mase počnu tražiti odgovornost elita, elite su sklone skretati pozornost sa sebe na <em>vanjske neprijatelje</em>. Potiču sukobe, pa i one oružane (<em>Doktrina šoka</em>).&nbsp;&nbsp;</p>



<p>&#8211; Svaki ratni sukob odlaže i/ili onemogućava da se proces globalnog dogovaranja o metakrizama vodi u dobroj vjeri i sa aspekta interesa ljudske vrste u cjelini. Istovremeno, u svakom ratnom sukobu vojno-industrijski kompleks profitira i jača svoju poziciju moći u društvu. <strong>No, dok ratovi traju populacija mladih najviše stradava. Čak i oni sretni, koji prežive sam rat, kasnije obično nose trajne fizičke i psihičke traume. S takvim traumama potom bi ušli u nezaustavljivi proces ubrzavanja globalnih metakriza, koje nisu mogle biti blagovremeno zaustavljene baš zbog ratova u kojima su i oni sami sudjelovali.&nbsp;</strong></p>



<p>Dakle, mladi su najveće trenutne i dugoročne žrtve svakog rata. Okoliš je također žrtva (uz kaos u biosferi, rat u Ukrajini je samo u prve dvije godine izazvao 175 milijuna tona dodatnih emisija CO2). Zato mladi moraju sebi osvijestiti da žive u vremenu u kojem su, bez obzira na službenu retoriku, naoružavanje i velike<em> obrambene </em>pripreme zapravo put prema sukobima. Tim prije što se dešavaju u ambijentu zanemarivanja metakriza. To vrijedi i za najnovija traženja koja dolaze iz krugova NATO-a da se za vojsku počne izdvajati i 5% BDP-a! Uzgred, najbogatije zemlje već sad investiraju 2,3 puta više novca u vojsku nego za nošenje s klimatskom krizom. Koga i što one time uopće mogu spasiti?! Nitko, nigdje, ne može imati trajniju korist od rata, jer to ubrzava fatalni kraj svih. Zemlja <em>ukida gostoprimstvo</em> ljudskoj vrsti! Zagovornici naoružavanja i ratova mlade u njih privlače i uvlače na razne načine, pa i tvrdnjama da se tako iskazuje domoljublje. No, najdomoljubnija i za opstanak najizglednija obrambena doktrina je MIR. A za tu jedinu razumnu opciju današnjice – zagovaranje mira, razoružanja i opće suradnje na regeneraciji planeta – uporno se javno zalaže, čini se, samo Papa! Poslušajte ga, zalažite se i vi! Javno i u suradnji sa svojim vršnjacima iz regije!&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Globalizacija odlazi – dolazi lokalizacija</strong></h4>



<p>Klimatska kriza nikada ne dolazi sama. Zato ovdje govorimo i o metakrizama. Primjerice, zbog klimatskih ekstrema propadaju urodi osnovnih prehrambenih kultura, raste broj gladnih, globalni lanci opskrbe hranom pucaju, supermarketi zjape prazni (dok u konačnici ne prestanu s radom). A Hrvatska preko 50% svojih potreba u hrani uvozi. Ili, napuštanje fosilnih goriva za posljedicu ima gašenje industrijske poljoprivrede (potpuno je ovisna o fosilnim gorivima), što opet izaziva manjak hrane u svijetu. Te pojave onda izazivaju niz drugih kriza: migracije, društvene turbulencije, ekonomske krize, financijske krize (prekid plaćanja i drastičan pad prometa u trgovini i turizmu), masovne bankrote tvrtki i banaka, i još dosta toga. Zašto upozoravam na ovo? Zato jer ulazimo u desetljeća sve većih klimatskih ekstrema, a u takvim okolnostima na pouzdano zadovoljavanje svojih osnovnih potreba (hrana, voda, osnovna energija, krov nad glavom, sigurnost) možete računati samo u okviru mogućnosti koje postoje u vašem bližem okruženju – dakle lokalno! <strong>Zato je za svaku osobu najvažnije da što bolje funkcionira baš lokalna razina</strong>. To je razina na kojoj bi svatko trebao uložiti maksimum svog društvenog angažmana. Dati vlastiti doprinos poticanju, organiziranju i provođenju aktivnosti na jačanju samodostatnosti i otpornosti zajednice.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Budući su rođeni u potrošačkom, visoko-tehnološkom društvu, kod većine mladih naglašen je individualizam i uska profesionalna specijaliziranost, što je dodatno potencirano ovisnošću o pametnim telefonima i sličnim napravama. To mlade čini osobito ranjivima na nadolazeće promjene. Jer visoko-tehnološko društvo ovisi o obilatoj dostupnosti energije. Kako se zbog očuvanja i regeneracije planeta moraju što prije napustiti fosilna goriva, koja čine 80% energije svijeta, način življenja ljudi posljedično će se značajno pojednostaviti (pratite <em>The Great Simplification </em>priloge Nate Hagens-a). Za tako veliku i naglu promjenu vanjskih prilika mlade nitko nije pripremao, niti ih priprema. No, na to nisu pripremljeni ni donositelji odluka u urbanim cjelinama. Zato praktično nitko ne raspolaže sa svim znanjima i vještinama potrebnima za prilagodbu na promjene koje su znanstvenici odavno najavili. Da bi se u novim okolnostima mogla održati što bolja kvaliteta življenja stanovništvu, bit će od iznimne važnosti znati mobilizirati znanja i vještine svih članova zajednice. No, o kolikoj <em>zajednici</em> bi trebalo razmišljati?! Budući da ljudska vrsta ide prema <em>velikom pojednostavljenju </em>načina življenja, u takvom ambijentu nije praktično komunicirati s desetinama ili stotinama tisuća ljudi kad su u pitanju osnovne potrebe. Zato se dobro prisjetiti da smo se kao ljudska vrsta najveći dio naše povijesti razvijali u manjim ljudskim skupinama, što je ostavilo traga u našem genetskom kodu. To je zapazio primatolog Robin Dunbar, pa je procijenio da je ljudski mozak baždaren na život u grupi od približno 150 jedinki (<em>Dunbarov broj</em>). Imajte to u vidu.&nbsp;</p>



<p>Što se prilika u ruralnim sredinama tiče, one su tradicionalno povezanije s okolišem od onih urbanih i tamošnji stanovnici mnogo toga silom prilika znaju sami napraviti. Zato će njima prilagođavanje na <em>veliko pojednostavljenje</em> biti lakše.&nbsp;</p>



<p>Dakle, prva dragocjena karakteristika ugodnog mjesta za življenje i u vrijeme metakriza bit će postojanje društvene kohezije u zajednici.&nbsp;</p>



<p>Druga, vjerojatno još dragocjenija karakteristika takvog mjesta je očuvan okoliš. Zadnjih stotinjak godina, zbog pretežno urbanog načina življenja i konzumerizma, zaboravili smo da naš postanak i opstanak izravno imamo zahvaliti <em>darovima</em> iz okoliša. Zato nam praktično svaka nova <em>razvojna </em>odluka, koja se realizira na štetu našeg već značajno ranjenog okoliša (mora, vodotokova, poljoprivrednog tla, šuma, zraka), otkida nešto od buduće kvalitete življenja. Posebnu pažnju obratite na šume. One su prirodni regulatori topline i režima oborina. Najveća im opasnost prijeti od ljudi kada ovima energija iz drugih izvora postane nedostupna ili preskupa. Tada će se svi sjetiti ogrjevnog drveta. Uz naslijeđenu neosjetljivost na stanje okoliša i sklonost pohlepi, za nekoliko godina mogli bi se zateći u situaciji da su ogoljena mnoga nekad šumovita područja. Tada bi shvatili da je baš to pokrenulo veliku eroziju i gubitak plodna tla, da je zbog toga podzemlje osiromašilo vodom, a da su bivša šumovita područja, u koja se nekada išlo ljeti rashladiti, sada postala i 6°C toplija. Nemarom bi si napravili pustinju.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Neke važne sastavnice procesa lokalizacije</strong></h4>



<p>Potsdamski institut za istraživanje klimatskih posljedica procjenjuje da bi do 2050. godine štete od klimatskih ekstrema u svijetu mogle biti 38000 milijardi$, a možda i 50% veće (za usporedbu, globalni BDP 2023.g. bio je 105000 milijardi$). Kad se očekuju tako velike štete na pogođenim područjima, jasno je da će sposobnost šireg okruženja da pomaže pogođenima moći biti samo kratkotrajna i simbolična. S nastalim posljedicama lokalno stanovništvo morat će se nositi uglavnom samo. Kao prvi korak, razumno bi bilo da si svaka sredina što prije napravi <strong>procjenu vlastite ranjivosti na klimatske ekstreme, veliko smanjivanje dostupnosti fosilnih goriva i s njima povezane ugroze. </strong>Prioritet bi morale imati osnovne potrebe stanovništva, a procjenu bi trebalo raditi uz široko sudjelovanje javnosti.&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Povremeno svaka sredina se može naći na udaru katastrofa. Tada postaju važni odnosi sa susjedima. Sjetimo se da će se dostupnost fosilnih goriva nezaustavljivo smanjivati, što će znatno smanjiti mobilnost roba i ljudi. Tako da će u izvanrednim okolnostima biti nerealno očekivati pomoć iz zemljopisno udaljenih sredina, zbog logističkih problema. S toga je svim međusobno zemljopisno bliskim zajednicama korisno uspostaviti i njegovati kulturu uzajamnog pomaganja u izvanrednim okolnostima, bez obzira na eventualne prijepore iz prošlosti. Dio takvih zajedničkih aktivnosti moglo bi biti uspostavljanje registra pojedinaca i grupa sa korisnim znanjima i vještinama za izvanredne prilike. Također bi korisno bilo dogovoriti politiku držanja određenih zaliha važnijih potrepština za izvanredne okolnosti (hrane i sjemena; vode; <em>biblioteke </em>alata; materijale i lijekove za prvu pomoć; prostore za privremeni smještaj/utočište i sl.). Jer, klimatski ekstremi obično razorno pogode neko relativno usko područje, pa mreža odmah dostupnih makar i malih zaliha osnovnih potrepština u susjedstvu, može napraviti veliku razliku u procesu oporavka onih koji su najteže stradali.&nbsp;&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Osobne pripreme za </strong><strong><em>sutra</em></strong></h4>



<p>Možda ste već od djetinjstva sanjali što želite biti u zreloj dobi. Možda ste tome prilagodili i svoj put kroz sustav obrazovanja. Možda te snove već i živite. Pa opet bi bilo dobro da o svemu tome ponovo razmislite, ali sada i iz perspektive promjena koje su najavljene od znanstvenika. Kada, kako i kakvim intenzitetom će nastupiti te promjene ne možete sa sigurnošću znati. Previše je nepoznanica u igri. Ali temeljna polazišta za takva razmišljanja ipak se znaju.&nbsp;</p>



<p>Kao prvo, kada dospijete u srednje godine i kasnije, ljudi će neminovno živjeti sa mnogo manje energije nego danas. To će se odraziti na mogućnost putovanja, na dostupnost roba sa većih udaljenosti, na sposobnost održavanja današnjih infrastrukturnih sustava, na proizvodnju hrane i drugih roba, na funkcioniranje interventnih službi… Bezmalo, na sve. Pokušajte si vizualizirati kako bi bilo koja vama danas važna i banalno lako dostupna naprava ili usluga funkcionirala bez fosilnih goriva i uz oskudnu dostupnost električne energije. Mnogo toga bi vam postalo teže dostupno, nedostupno, ili moguće samo uz pomoć drugih ljudi koji oko toga više znaju ili su vještiji od vas. Zato si odaberite i potrudite oko stjecanja nekih i za takve prilike korisnih praktičnih znanja i vještina koje vama idu od ruke &#8211; da biste i drugima mogli u tome pomagati. Tako ćete zaslužiti da od drugih dobijete pomoć u situacijama kada vama zatreba nešto što ne možete sami napraviti.</p>



<p>Drugo važno polazište tiče se hrane i vode. Klimatski ekstremi, gubitak bioraznolikosti, gubitak plodna tla, oskudica vode i odumiranje industrijske poljoprivrede jako će smanjiti dostupnost hrane u svijetu. Vaša sigurnost prehrane ovisit će o hrani koja će biti proizvedena u vašem relativno bliskom okruženju (nekoliko desetina kilometara, max.), ili ćete ju sami proizvoditi. Postoji mnogo organizacijskih opcija kako bi se mogla ostvariti simbioza između proizvođača i potrošača hrane (biti <em>prosumer</em>), no, bitno je da o problemu hrane počnete razmišljati sada, dok je posvuda još ima. S jedne strane, trebate si osvijestiti da si svatko nešto hrane može proizvesti i sam – na balkonu, u dvorištu, u urbanom vrtu, nekoj slobodnoj parceli… Znati proizvesti hranu, imati dobro sjeme, znati <em>oživjeti</em> tlo za nove gredice, kompostirati… sve su to dragocjena znanja i vještine za vašu prehrambenu sigurnost u narednim desetljećima. S druge strane, osvijestite si da će današnja navika da se sva potrebna hrana drži u hladnjaku vremenom izgubiti svoje energetsko uporište. Zato se zainteresirajte kako se držala hrana u prošlosti – u trapovima u zemlji i konzerviranjem. Drevnu praksu da se ima zalihu nekvarljive hrane za barem mjesec-dva bilo bi mudro obnoviti.</p>



<p>Svi znamo da bez vode najmanje možemo izdržati. Na sreću, živimo u klimatskom pojasu koji još uvijek ima dovoljno oborina kroz godinu. No, istražite kako i od kuda do vas dolazi voda koju pijete, dajete domaćim životinjama, zalijevate vrtove… Uglavnom cjevovodima sa udaljenih izvorišta. Dakle, od izvorišta vodu se tlači crpkama na el. energiju i transportira cjevovodima do vas. Te cjevovode se mora povremeno održavati, pa i mijenjati. Pri ekstremnim vrućinama, kada su svi klima uređaji uključeni, sve češće se događaju raspadi električne mreže zbog preopterećenja. Takav raspad može trajati danima. Ukoliko crpke za vodu nemaju svoj autonomni izvor energije, svo to vrijeme biti ćete i bez vode! U dogledno vrijeme slično će se događati i zbog pucanja cjevovoda, jer više neće biti moćne mehanizacije na fosilna goriva za hitne intervencije, s kojima se kvarove nekada brzo popravljalo. Zato je vrijeme da već sada razmišljate o rješenjima (rezervama vode) za ovakve situacije. Osobito ako stanujete na višim katovima.</p>



<p>Ako ste dobar komunikator, pa možete motivirati i mobilizirati svoje susjede na ovakve i slične akcije na prilagodbama i jačanju otpornosti na krizna stanja, i vama i njima će sve biti lakše i zabavnije. Dijeljenje svega će vam preći u korisnu naviku.</p>



<p>Kroz svoj proces školovanja, i učenje uz poslove koje sam obavljao, vjerojatno kao i većina vas, nisam dobio nikakva praktična znanja korisna za velike promjene koje su sada ispred nas. Zato mi je žao što sam <strong>72-satni tečaj permakulturnog dizajniranja</strong> (PDC) pohađao tek kad sam otišao u mirovinu. S tim saznanjima bi puno mojih životnih odluka i opredjeljenja u mlađim godinama bile drukčije. Toplo ga preporučam svakom.&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Najbolji način da predvidite svoju budućnost je da ju sami kreirate!</strong></h4>



<p>Vjerojatno ste primijetili da oko vas vlada neka čudna tjeskoba i napetost. Mediji svakodnevno bruje o katastrofama poput požara u Los Angelesu, poplavama u pustinjskoj Meki, ratovima u Gazi i Ukrajini… Na političkoj sceni sve je više sukoba i podjela, pojavljuju se ekstremisti raznih profila, sve su češći masovni prosvjedi… Ukratko, svijet postaje sve manje sigurno mjesto za življenje. Kad neka mlada osoba osjeti da joj puno toga iz okruženja ugrožava opstanak, njen mozak stalno procesira te informacije, u stanju je kontinuiranog alarma, jer na pomolu ne vidi rješenja, a to je jako zamorno i ometa kognitivne funkcije. Otud epidemija mentalnih problema u mladih.</p>



<p>Rješenja izostaju (ne mogu se naći) jer ih se traži u okviru postojećeg sustava, kojem su novac i gospodarski rast vrijednosti iznad svih drugih, pa i iznad vas.&nbsp;</p>



<p>Ako ste zapazili sliku s druge stranice (transparente sa klimatskih prosvjeda mladih), mnogi vaši vršnjaci shvatili su gdje je problem. Oni traže da se promijeni sustav i prestane s aktivnostima koje mijenjaju klimu. No, njihova traženja se ignoriraju. Postojeći sustav se brani svim sredstvima. Diljem svijeta represija prema klimatskim prosvjednicima raste, a to smo imali prilike vidjeti i u Hrvatskoj (na Krku – zbog LNG-a).&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Dakle, globalne okolnosti za promjene u vašu korist su trenutno izrazito nepovoljne. Nije realno niti od naših nositelja odlučivanja očekivati (samo)inicijative za značajnije iskorake koje bi išle vama u korist. O tome se naprosto kod nas do sada nije ni razgovaralo. Stoga, <strong>zahtjevi za radikalnim i sveobuhvatnim promjenama moraju doći od vas – mladih! </strong>Bez toga se ni lokalne ni nacionalne vlasti neće pokrenuti.<strong> </strong>Vi ste skupina kojoj se<em> radi o glavi</em>. Preko vas će se ostvariti, ili neće, budućnost ove zemlje. Vi na svojoj strani imate sve znanstvene i moralne argumente za svoja traženja, a ovo proljeće imate zadnju priliku da <strong><em>zaurlate</em></strong> o tome u predizbornoj kampanji za lokalne izbore. Odgađati to za neke druge izbore, kako stvari stoje, bilo bi prekasno.</p>



<figure class="wp-block-table"><table><tbody><tr><td>&nbsp;</td></tr></tbody></table></figure>



<blockquote class="wp-block-quote">
<p><strong>“If you think adventure is dangerous, try routine, it is lethal.” </strong><strong><br></strong><strong><em>— Paulo Coelho</em></strong></p>
</blockquote>



<p><strong>Način istupanja sa zahtjevima</strong></p>



<p>Vaše djelovanje mora biti uporno, ali <strong>nenasilno!</strong> Budite svjesni da su i za generaciju vaših roditelja ovo nove okolnosti i da se ne snalaze u njima. Možda ih se boje jednako kao i vi, ali to potiskuju, ne razgovaraju o tome. Zato će pristojna komunikacija s vaše strane i dobro pripremljene poruke polučiti puno bolje prihvaćanje i podršku kod njih. Vaše temeljno <em>oružje</em> je nenasilni otpor odlukama, planovima, projektima, prioritetima i praksama koje ne doprinose ublažavanju metakriza, odnosno, koje pogoršavaju stanje vašeg staništa i mogućnost zadovoljavanja vaših budućih životnih potreba. Nenasilno djelovanje ima i druge prednosti. Ne izlažete se represivnom aparatu, dok svojim bojkotom ili neposluhom možete doista paralizirati provedbu nekih za vas štetnih aktivnosti. Gandhi je to dobro koristio, provjerite kako.&nbsp;</p>



<p><strong>Predizborni skupovi</strong></p>



<p>Trebali bi u njima sudjelovati koliko god vam mogućnosti dopuštaju. To je veliki <em>organizacijski zalogaj</em>, jer Primorsko-goranska županija&nbsp;ima 14 gradova, 22 općine te 536 naselja u sastavu gradova i općina. Možda bi pomoglo organiziranje brojnih javnih tribina (s tim bi se moglo odmah početi) na kojima bi se razgovaralo o metakrizama i podizala svijest javnosti o tome za što se treba pripremati i kako brzo. Učinite što možete.</p>



<p>Kako se do sada na predizbornim skupovima uglavnom nije razgovaralo o klimatskoj krizi, šestom masovnom izumiranju i utjecaju toga na mlade, te teme ćete vjerojatno vi morati nametnuti. Možda najprije kao pitanje – što neki kandidat ili stranka kane učiniti oko klimatske krize? Ako (očekivano) odgovor odmah skrene na priče o poticanju ugradnje solarnih panela i toplinskih izolacija, uskočite sa primjedbom da vas zanima <em>velika slika </em>– o ukupnim promjenama važnim za vaš opstanak koje dotični kandidat/stranka namjerava postići u suočavanju s krizama u naredne 4 godine. Pojasnite:&nbsp;</p>



<p>&#8211; Dolaze nam veliki klimatski ekstremi – kako kanite našu JLS pripremiti za to? Kako ćemo se nositi s ekstremnim vrućinama – gdje će se ljudi moći skloniti od njih? Kako će se zaštititi oni koji rade na otvorenom? Kako ćemo funkcionirati ako se el.mreža raspadne na nekoliko dana (nastupi prekid opskrbe vodom, zastoji tlačene kanalizacije i obrade otpadnih voda, hrana u marketima i domaćinstvima ostaje bez hlađenja, ništa se ne može kupiti – <em>bar code</em> kase ne rade…)?&nbsp;</p>



<p>&#8211; Znamo da ćemo u dogledno vrijeme morati funkcionirati bez nafte, benzina, plina. Kako ćemo zaštititi šume od prekomjerne sječe? Kako ćemo svoje domove zaštititi od požara poput onih u Los Angelesu, i to još bez <em>Kanadera</em> i vatrogasnih vozila na naftu? Kako ćemo se hraniti kad industrijska poljoprivreda prestane funkcionirati (100% ovisna o fosilnim gorivima), a u PGŽ se sada samo 0,4% stanovništva bavi poljoprivredom? Kako ćemo održavati u funkciji infrastrukturu koju već imamo bez građevinskih strojeva i vozila na naftu? Hoćete li nastaviti investirati u nove ceste, parkirališta, garaže, novu infrastrukturu, iako znamo da će nam održavanje i ovog što imamo biti sve veći teret?&nbsp;</p>



<p>&#8211; Kanite li organizirati izradu <strong><em>Procjene ranjivosti </em></strong>naše JLS na klimatske ekstreme, veliko smanjivanje dostupnosti fosilnih goriva i s njima povezane ugroze? Hoćete li provesti reviziju svih planskih dokumenata u odnosu na spoznaje iz Procjene ranjivosti? Jeste li razmišljali o proglašavanju <strong><em>Klimatskog izvanrednog stanja</em></strong> za našu JLS?</p>



<p>Možete napomenuti i ovo:</p>



<p>Mnogo civilnih organizacija u Europi i svijetu sumnjaju da će se svjetski moćnici u dogledno vrijeme uspjeti dogovoriti oko brzog prestanka korištenja fosilnih goriva. Zato se sve masovnije i organiziranije poduzimaju koraci da se učini ono što se mora &#8211; lokalno. U Europi postoji udruženje civilnih organizacija ECOLISE koje koordinira ove aktivnosti. Prošle godine su objavili <strong><em>Manifest – vrijeme je za zajedničko djelovanje</em></strong> (na mrežnim stranicama ECOLISE-a je i hrvatski prijevod Manifesta). Potaknite svoju JLS da se pridruži tim civilnim inicijativama.&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Naglasite da mladima opstanak sada ovisi o tome što smo svi skupa spremni učiniti. Usporedite dvije situacije:&nbsp;</p>



<p>I. Tragedija školaraca u Prečkom, koju je izazvao psihički poremećeni mladić, izazvala je burnu reakciju roditelja, javnosti, nastavnika, stručnih službi, Ministarstva, Grada… Mijenjane su brave na svim školama u Hrvatskoj, pisane nove sigurnosne procedure… Proglašen je Dan žalosti. Traže se odgovorni!</p>



<p>II. Tragedija za mlade cijelog svijeta u nastajanju, zbog klimatske krize + metakriza. Znanstvenici su je najavili još prije pola stoljeća, pa su potom objavili još <strong>dva upozorenja čovječanstvu </strong>(1992.g. i 2017.g.)<strong>,</strong> objasnili su i što bi trebalo poduzeti. A reakcija Države, nositelja odlučivanja na svim razinama, akademske zajednice, javnosti, pa i roditelja… &#8211; uglavnom šutnja, ignoriranje, posao kao i obično. Lakše se daje 2 milijarde € za izgradnju novih dionica autocesta (prema Žutoj Lokvi i prema Dubrovniku), koje uskoro nikome neće trebati, nego za sprečavanje i prilagodbe na metakrize koje bi mladima spašavale živote?!&nbsp;</p>



<p>Kako kandidati objašnjavaju razliku u reakcijama na ove dvije situacije?! Zar činjenica da tragedija u nastajanju (kod nas još nije u punom zamahu) znači da zbog toga ona nije prioritet, da nema odgovornih za izostajanje priprema na ublažavanju dugoročnih posljedica, da se sve može nastaviti raditi kao do sada, da se Kvarner i dalje može pretvarati u <em>žrtvovanu zonu </em>za fosilna goriva i njihove najveće korisnike?! A sve što treba znati već se ZNA!&nbsp;</p>



<p>SRETNO!</p>



<p>U Njivicama,</p>



<p>Siječnja, 2025. godine</p>



<p>Zoran Skala</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/klimatska-kriza-kompas-za-mlade/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>OTVORENO PISMO KANDIDATIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT</title>
		<link>https://www.perforum.info/otvoreno-pismo-kandidatima-za-europski-parlament/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=otvoreno-pismo-kandidatima-za-europski-parlament</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Perforum]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 May 2024 10:10:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=39451</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otvoreno-pismo-kandidatima-za-europski-parlament/" title="OTVORENO PISMO KANDIDATIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/05/politicari-otvoreno-pismo-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Zahuktala se medijska kampanja oko izbora za EU Parlament. Na svakom koraku možemo pročitati „Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost.“ No, iz javnih nastupa stranaka i njihovih kandidata uglavnom se može doznati za kakve „sitne popravke hrvatske sadašnjosti“ se oni zalažu, a ne za kakvu budućnost. S obzirom na upozorenja znanstvenika o zabrinjavajućem pogoršanju stanja našeg planetarnog doma, mi bi ubrzo mogli izgubiti svaku budućnost. Upravo na tu okolnost kandidate i javnost svojim Otvorenim pismom našim kandidatima za EU Parlament upozorava Zoran Skala, ambasador Europskog klimatskog pakta.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otvoreno-pismo-kandidatima-za-europski-parlament/" title="OTVORENO PISMO KANDIDATIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/05/politicari-otvoreno-pismo-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Zoran Skala, ambasador Europskog klimatskog pakta, zajedno sa suradnicima iz građanske inicijative TIKO i Zelene mreže Primorsko-goranske županije, sastavili su otvoreno pismo upućeno svim političkim kandidatima za predstojeće izbore u EU, u kojem pozivaju na odgovornost i težinu mandata za koje traže glasove građana. U nastavku prenosimo pismo u cijelosti i Manifest &#8211; Vrijeme za zajedničko djelovanje &gt; Inicijative iz lokalnih zajednica i Europski zeleni dogovor </p>



<h2 class="wp-block-heading has-text-align-center"><strong>TEŽINA VAŠEG MANDATA</strong></h2>



<p class="has-text-align-center">Život na Zemlji je ugrožen i ubrzano se gubi. Razlog tome su ljudi koji su svojim načinom<br>življenja učinili ogromne promjene u planetarnom okolišu, što im sada ugrožava opstanak.<br>Znanstvenici na to desetljećima upozoravaju, ništa bitno se ne poduzima, ljudi to osjete,<br>mladi su preplašeni, posljedično, u porastu su mentalni problemi i društvene patologije.<br>U narednih pet godina čovječanstvo će ili učiniti sve što treba da se život na Zemlji očuva, ili<br>će ljudi kao vrsta u dogledno vrijeme moguće nestati.</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Europa je bitan dio svijeta i jedini kontinent koji već pet godina ima zeleni plan kako da se<br>paradigma današnjeg načina življenja radikalno promijeni i do polovice stoljeća učini<br>neutralnom po klimu i okoliš. Iz drugih krajeva svijeta mnogi su u Europu gledali s nadom<br>da će ona biti ta koja će „povući“ globalnu promjenu u korist opstanka. No, Europa je<br>zastala. Posebice zato što je izostao proces prijenosa načela iz Europskog zelenog plana na<br>lokanu razinu (uglavnom zaslugom državnih administracija). Europske civilne organizacije,<br>okupljene oko ECOLISE-a, su zato krenule u akciju „odozdo“ i to artikulirale u Manifestu<br>– Vrijeme je za zajedničko djelovanje. Jer, ankete su pokazale da 75% europske populacije<br>podupire snažno djelovanje u korist okoliša.</p>



<p class="has-text-align-center"><br><strong>STRANKE NEMAJU MANDAT ODLUČIVATI O OPSTANAKU ČOVJEČANSTVA.<br>VI ĆETE SE U PARLAMENTU MORATI OSOBNO OPREDJELJIVATI<br>ŠTO JE DOBRO ZA OPSTANAK ČOVJEČANSTVA, A ŠTO NE!</strong></p>



<p class="has-text-align-center">Možda ćete baš Vi biti izabrani kao jedan/jedna od dvanaest članova/članica EU Parlamenta<br>iz Hrvatske, u kojoj ni na jednim dosadašnjim izborima klimatske promjene i gubitak<br>bioraznolikosti nisu bile ključne teme predizbornih rasprava. Po inerciji, to se događa i na<br>ovim EU izborima. A radi se o temama koje određuju izglede za opstanak današnjoj djeci i<br>mladima. Sve što smo ikada postigli, i možda ćemo još postići, postaje nevažno, ukoliko im<br>propustimo osigurati opstanak.</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Svi živimo u „demokracijama“, rijetki u pravim demokracijama. Nitko od nas nije tražio<br>izjašnjavanje o tome podržavamo li eksploataciju planetarnih resursa do samouništenja<br>čovječanstva, pa ipak bi nam se to moglo dogoditi. Jeste li se ikada izjašnjavali oko toga da<br>baš hoćete da sustav u kojem živite dopusti malobrojnoj eliti superbogatih da postane<br>moćnija i od mnogih država? A elita milijardera postoji i utječe na globalne prilike tako da<br>njihova moć raste i dok nestaju životni sokovi planeta. Te elite su uspjele ostvariti takav<br>pritisak na politiku i medije da je 28 svjetskih konferencija o klimi i 15 svjetskih<br>konferencija o bioraznolikosti ostalo bez obvezujućih mjera. I to unatoč alarmima<br>znanstvenika da se stanje na Zemlji ubrzano pogoršava, i što su nebrojne civilne udruge i<br>milijuni ljudi zbog toga prosvjedovali. Sve je to ostalo sićušno u usporedbi s moći njihova<br>novca.</p>



<p class="has-text-align-center">No, zakoni fizike i biologije ne dopuštaju da ovakav „razvoj“ nastavi funkcionirati. Vi ćete<br>tijekom svog mandata biti u poziciji da odlučujete na koji način će se jedan tako veliki sustav<br>– poput Europe – suočiti s planetarnim ograničenjima. Ključ opstanka je u fosilnim<br>gorivima. Ako ih odlučimo što brže napustiti, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi<br>bi se mogla početi postupno smanjivati, a nezaustavljivi klimatski procesi izbjeći. S obzirom<br>na našu sveopću ovisnost o fosilnim gorivima (radi se o 80% energije svijeta), to je doista<br>radikalna mjera. Ali zbog propuštenih desetljeća, to je ujedno i jedina preostala mjera koja se<br>može provesti dovoljno brzo i biti djelotvorna. No, napuštanje fosilnih goriva traži od nas<br>spremnost na odricanje od potrošnje, od komfora i stečenih navika. Traži promjenu fokusa<br>gospodarstva sa globalizacije na lokalizaciju, na osiguravanje osnovnih potreba stanovništva<br>iz bliskog im okruženja, na regeneraciju okoliša, na jačanje zajednice…</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Dakle, nemojmo se zavaravati &#8211; maštanja o ulasku u krug najbogatijih zemalja u EU i<br>zalaganje za spašavanje čovječanstva su nekompatibilni procesi. Jednako tako nelogično je<br>graditi nove autoceste, LNG-e i subvencionirati fosilna goriva, kad je imperativ za opstanak<br>napuštanje fosilnih goriva. Govoriti o demografskoj obnovi, prije nego se djeci prestane<br>uništavati stanište, je neodgovorno. A tek „epidemija“ naoružavanja u svijetu! Ona ne nosi<br>nikome, nikakvu sigurnost, a kamoli jamčenje opstanka. Dapače. Ratovi se vode uglavnom<br>zbog resursa i moći, što je prerušeno obnavljanje kolonijalizma uz užasne patnje ljudi i<br>devastacije okoliša. Ratovi (iz bilo kog razloga) sada su najizravniji doprinos samouništenju<br>čovječanstva. To je maligna distrakcija od tako potrebnog zajedničkog djelovanja u korist<br>opstanka, a u tako malo preostalog vremena. Paradoksalno, za zagovaranje mira i<br>razoružanje u EU kao da ima sve manje sluha.</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Vjerojatno će u Hrvatskoj na izborima za EU Parlament pobijediti kandidati koji su obećali<br>zalagati se za neke od „najpopularnijih“ lokalnih tema i problema. Ako ste Vi jedan/a od<br>njih, uskoro ćete se naći u nedoumici kako se zalagati za ono što ste obećavali u predizbornoj<br>kampanji, dok gorući globalni problemi, problemi opstanka, traže nešto sasvim drugačije.<br>Mnogo civilnih organizacija iz cijele Europe, koje je okupila organizacija ECOLISE, o tome<br>su raspravljali cijelu godinu dana. Tako je nastao Manifest – Vrijeme je za zajedničko<br>djelovanje. Mislim da bi ga trebali imati i koristiti. Na njegov nastanak nisu utjecali<br>korporativni lobisti i financijaši, već obični „mali“ ljudi koji su se potrudili da shvate što je<br>najbolje činiti lokalno u nastalom ambijentu multi-kriza.</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Kako na devastiranom planetu ne može biti nikakve ekonomije, pa ni ljudi, prioritet je<br>zaustaviti devastacije i regenerirati prirodne sustave koji nam omogućuju opstanak. U Vašem<br>mandatu EU igra „finalnu utakmicu za opstanak“, a Vi ste jedan od igrača! Želim Vam da<br>svojim doprinosom u Parlamentu postanete heroji mladih u bitci za njihov opstanak, a ne da<br>ih čujete kako šapuću da ste Vi bili dio one dobro plaćene skupine „grobara civilizacije“.</p>



<p class="has-text-align-center"><br>Zoran Skala<br>EU Climate Pact Ambassador</p>



<h2 class="wp-block-heading has-text-align-center"><strong><em><a href="https://drive.google.com/file/d/1sNxfOHw3VeDlDHnwgpz6O8pxXGNgCpze/view" target="_blank" rel="noreferrer noopener">VRIJEME JE ZA MANIFEST KOLEKTIVNE AKCIJE &#8211; inicijative koje vodi zajednica i Europski zeleni dogovor</a></em></strong></h2>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otpad je blago &#8211;  Podsjetimo se vijesti iz 22.5.2033.</title>
		<link>https://www.perforum.info/otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033</link>
					<comments>https://www.perforum.info/otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Mar 2024 21:00:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=39294</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033/" title="Otpad je blago &#8211;  Podsjetimo se vijesti iz 22.5.2033." rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/03/Circle-of-Life-150x150.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>“Iako je zadnjih mjeseci to postalo izvjesno, Crna Gora je danas i zvanično proglašena najčišćom državom Europe”, piše francuski L’Expres.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/dejan/">Dejan</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033/" title="Otpad je blago &#8211;  Podsjetimo se vijesti iz 22.5.2033." rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/03/Circle-of-Life-150x150.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>“Iako je zadnjih mjeseci to postalo izvjesno, Crna Gora je danas i zvanično proglašena najčišćom državom Europe”, piše francuski L’Expres.</p>



<p>Za većinu ovo predstavlja veliko iznenađenje, s obzirom na višedecenijsku ekološku osviještenost i kulturu građana zapadnih, sjevernih i drugih europskih zemalja. Svjetske medije je interesiralo u čemu je tajna ovako naglog kvantnog skoka stanovništva ove male zemlje. Intervjuirali su građane, a u ovom članku su otkrića istraživanja:</p>



<p>“Stanovnike Crne Gore je kao i građane ostalih svjetskih zemalja obuhvatila potrošačka epidemija i deponije smeća su se ubrzano širile i rasle. Elementi kućnog namještaja, građevinski otpad i svi oni predmeti koji su učestalo zamjenjivani novima, mogli su se vidjeti pored ulica, kroz prirodu, na obalama mora i rijeka.</p>



<p>Građani su se gušili u vlastitom otpadu. Krivili su jedni druge, vlasti, lokalne uprave, a rijetki su odgovornost vidjeli u sebi i svim građanima podjednako. Ipak, manji broj njih se počeo aktivirati i udruživati oko ovog gorućeg pitanja, oko pitanja otpada. Krenuli su čistiti, reciklirati, a na svim prodajnim mjestima krenulo se s kampanjom: ,,Razmisli još jednom je li ti to stvarno potrebno?”</p>



<p>Nakon početnih odličnih rezultata, vrijeme je pokazalo da se otpad ne smanjuje, čak suprotno, djelovalo je da se uvećava. Ljudi okupljeni oko ove ideje su bili deprimirani i premoreni. Što su više kampanja organizirali, što su se više trudili oko čistoće, smeća je bilo sve više. Nisu znali zašto je tome tako i nisu imali rješenje.</p>



<p>Postojao je mali broj građana koji je vidio dublju suštinu stvari, razumio o čemu se radi i prenosio je to znanje na one otvorene. Znanje nije bilo popularno i kod većine je nailazilo na podignut gard, ali ipak rezultati ovog malog broja ljudi su bili očigledni, tako da je svakim danom broj ljudi koji su ga prihvaćali i prakticirali rastao. A o kakvom se znanju radilo?</p>



<p>Znanje se sastojalo iz nekoliko univerzalnih principa, kao što su:</p>



<p>– Kako gore tako dolje – sve što se nalazi u makrokozmosu, nalazi se u mikrokozmosu,</p>



<p>– Isto kao što je unutar samo jedne stanice zapis o čitavom ljudskom organizmu, tako se suština cijelog univerzuma nalazi u čovjeku. Isto je i obrnuto, sve što je u čovjeku, univerzum mu to reflektira,</p>



<p>– Stoga je ovaj svijet i sve što nas okružuje odraz svega što se nalazi u ljudima,</p>



<p>– S obzirom na to da je čovjek jedino biće koje može postati svjesnim svoje božanske prirode, ima moć da mijenjajući sebe mijenja vanjski svijet.</p>



<p>Većini ljudi je sve ovo bilo gomila besmislica jer u sebi nisu nalazili pojave koje vide u vanjskom svijetu. Međutim, pojavio se dovoljan broj onih koji su se počeli pitati što je to ustvari unutrašnje smeće i što nam zagađenje prirode i naših naselja govori o nama samima.</p>



<p>“Ako bi smeće moglo govoriti, što bi nam poručilo”, pitali su se? Odgovori su počeli dolaziti i sve više ljudi je počelo shvaćati da nam ukazuje na naše unutrašnje zagađenje.</p>



<p>Počeli su shvaćati da je jalova rabota baviti se SAMO vanjskim smećem i SAMO vanjskim svijetom. Kese i stare perilice rublja bačene u prirodi proglasili su glasnicima koji im poručuju nešto važno o njima samima. Počeli su ih osluškivati čak i poštivati, naravno uklanjajući ih odande na prikladnija mjesta.</p>



<p>Što bi na veće gomile otpada nailazili, to su shvaćali da ih veća unutrašnja generalka očekuje. I tako su se počeli istovremeno brinuti o unutrašnjem i vanjskom otpadu. Ovim cjelovitim čišćenjem, priroda i naselja su postajali sve čišći.</p>



<p>Sve više mladih ljudi se interesiralo za tajnu transformacije i pitalo se što je to unutrašnji otpad i kako ga mogu očistiti, transformirati. Ovi iskusniji su ih poučavali i svakim danom sve više ljudi je započinjalo staranje o svom duhovnom, emocionalnom, mentalnom i fizičkom zdravlju.</p>



<p>Sve više ljudi ove male zemlje se počelo interesirati za svoju istinu, za svrhu svog postojanja i tko su u svojoj suštini. Sve više njih je počelo otkrivati svoju Božansku prirodu koja je privremeno odlučila da otpleše tango unutar ovog fizičkog svijeta.</p>



<p>Počeli su cijeniti sav svoj otpad, a posebno onaj u vidu neugodnih emocija i nepodržavajućih uvjerenja. Počeli su razumijevati da se unutar ljutnje, bijesa, straha, mržnje, brige… krije zaključana ogromna stvaralačka energija koja otključana čovjeka može podići do neslućenih visina. Sve više su učili o preobražaju mračnog u svijetlo, iskrivljenog u ispravno, iluzornog u stvarno i istinito.</p>



<p>Ljudi su postajali istinoljubivi i što su više otkrivali istinu o sebi, to je vani bilo sve manje otpada. I ne samo to, nego su nastupile mnoge promjene. Otkrivajući pregršt svojih skrivenih sposobnosti i afiniteta započinjali su nove smjerove u svojim životima.</p>



<p>Što su se više oslobađali mučnih stega u vidu ograničavajućih uvjerenja, počeli su sve više živjeti kako vole, počeli su sve više voljeti život. Osvajajući unutrašnju slobodu svaki dan su smatrali poklonom, a oslobađajući vlastitu moć i kreativnost počeli su se radovati budućnosti i željno iščekivati nove izazove.</p>



<p>Kako su od tamnog mjeseca sve više postajali sjajnim suncima i što su snažnije zračili životnost, to se i njihova okolina mijenjala i postajala sve prirodnijom. Ljudi su se sve više usklađivali s prirodom i bavili se praktičnim stvarima koje nisu pričinjavale štetu nijednom obliku života.</p>



<p>Bivajući zadovoljnima sobom, drastično je opala potreba za novim stvarima i potrošački mentalitet se transformirao u stvaralaštvo. Ljudi su uveliko počeli stvarati svojim rukama i takvi proizvodi su svojim magnetizmom podizali životni tonus onih koji su dolazili u dodir s takvim djelima.</p>



<p>Nalazeći izvor radosti u sebi, ljudi su uspoređivački i natjecateljski stil života zamijenili međusobnim pomaganjem i suradnjom.</p>



<p>Otpad je pretočen u plodnu zemlju, a oslobođena energija straha u entuzijazam, brige u povjerenje, ljutnje u razumijevanje, doživljaj gušenja u slobodu, neizvjesnosti u sigurnost, nezadovoljstva u mir, tuge u radost, stanje depresije u znanje o svom smislu, a energija međusobnog neprihvaćanja u suosjećanje i ljubav.</p>



<p>Ljudi su svojim unutrašnjim rajem bojili sve što ih okružuje. Crna Gora se pretvorila u Svijetlu Goru.”</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/dejan/">Dejan</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/otpad-je-blago-podsjetimo-se-vijesti-iz-22-5-2033/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Klimatski melem: poziv na online susrete o klimi i promjenama, ekološkom radu i komunikaciji</title>
		<link>https://www.perforum.info/klimatski-melem-poziv-na-online-susrete-o-klimi-i-promjenama-ekoloskom-radu-i-komunikaciji/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=klimatski-melem-poziv-na-online-susrete-o-klimi-i-promjenama-ekoloskom-radu-i-komunikaciji</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Perforum]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Mar 2024 14:03:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<category><![CDATA[Radionice, okupljanja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=39229</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/klimatski-melem-poziv-na-online-susrete-o-klimi-i-promjenama-ekoloskom-radu-i-komunikaciji/" title="Klimatski melem: poziv na online susrete o klimi i promjenama, ekološkom radu i komunikaciji" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/03/Klimatski-melem-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Pozivamo vas na skup online susreta posvećenih razgovoru o klimi koju mijenjamo, diskursima kroz koje tražimo riječi i smisao za naše vrijeme, načinima kako u njemu djelujemo i načinima kako ono djeluje na nas. Osmislili smo ih kroz udruge Tatavaka (Zlarin, Hrvatska) i Zelenu tranziciju (Beograd, Srbija) i dali im naziv KLIMATSKI MELEM, iz želje da mekano dotaknu neka mjesta u nama kojima treba malo pozornosti.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/klimatski-melem-poziv-na-online-susrete-o-klimi-i-promjenama-ekoloskom-radu-i-komunikaciji/" title="Klimatski melem: poziv na online susrete o klimi i promjenama, ekološkom radu i komunikaciji" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/03/Klimatski-melem-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Pozivamo vas na skup online susreta posvećenih razgovoru o klimi koju mijenjamo, diskursima kroz koje tražimo riječi i smisao za naše vrijeme, načinima kako u njemu djelujemo i načinima kako ono djeluje na nas. Osmislili smo ih kroz udruge Tatavaka (Zlarin, Hrvatska) i Zelenu tranziciju (Beograd, Srbija) i dali im naziv KLIMATSKI MELEM, iz želje da mekano dotaknu neka mjesta u nama kojima treba malo pozornosti.</p>



<p>Susrete ćemo održavati online, utorcima i ponekim ponedjeljkom, <strong>od 4. ožujka do 2. travnja</strong>. Dobro su nam došli svi koje ova pitanja potiču na razmišljanje, osjećanje i djelovanje, bilo da se bave ovim temama profesionalno ili aktivistički ili da tek traže kako napraviti prve korake prema odgovorima. Prijave su otvorene cijeli ožujak i nije obvezno izravno sudjelovanje na svim sesijama. Po zaprimljenoj prijavi šaljemo vam pristup na podijeljeni folder na kojem ćemo spremati sve snimke.</p>



<p>Fokus naših susreta oblikovala su pitanja vezana uz način kako poimamo i komuniciramo ogromne proporcije i implikacije klimatske, okolišne i društvene krize, ali i druga, povezana pitanja:</p>



<ul>
<li>što i kako raditi da se poruka o održivom življenju koju želimo poslati bolje doživi?</li>



<li>koji su sve diskursi kojima možemo komunicirati klimatsku i okolišnu krizu?</li>



<li>koje je stvarno značenje riječi i koncepata koje koristimo?</li>



<li>kako komunicirati ove promjene sami sa sobom?</li>



<li>i još mnogo toga…</li>
</ul>



<p>Sve informacije kao i detaljan program susreta pogledajte na <a href="https://www.plavoizeleno.rs/klimatski-melem" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://www.plavoizeleno.rs/klimatski-melem</a></p>



<p>Ako se odlučite doći molim vas da odvojite 3 minute za prijavu ovdje:<br><a href="https://forms.gle/tDkRJTjmGbMRN5mJ8" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://forms.gle/tDkRJTjmGbMRN5mJ8</a></p>



<p>Stalo nam je do toga da informacija o održavanju ovih susreta stigne do svih onih kojima može biti korisna pa bi nam mnogo značilo da ovu info vas podijelite. Zato šaljem i link na FB post: <a href="https://www.facebook.com/udrugatatavaka/posts/pfbid0AD8JYZo2vttqjhPEEESBjEfTRmEhW9Yox1Snbtp39jub9FpdNMrjLWed9zboba3cl" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://www.facebook.com/udrugatatavaka/posts/pfbid0AD8JYZo2vttqjhPEEESBjEfTRmEhW9Yox1Snbtp39jub9FpdNMrjLWed9zboba3cl</a></p>



<p>Klimatski melem realiziran je u sklopu projekta Emancipirani:e i Ujedinjeni:e u Regenerativnoj Edukaciji za Klimatsku Akciju (E.U.R.E.K.A!) sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz program Erasmus+ KA2. </p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/_perforum/">Perforum</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Priča o deset tisuća priča</title>
		<link>https://www.perforum.info/prica-o-deset-tisuca-prica/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=prica-o-deset-tisuca-prica</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Danijel Višak]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 Feb 2024 16:04:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=39158</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/prica-o-deset-tisuca-prica/" title="Priča o deset tisuća priča" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/02/evolution-fish-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Možemo li opet postati čovjekom? Trebamo li zato razbiti iluziju Boga, i iluziju priče o nadmoćnom biću koje se razvija kako bi pokorio svijet i svemir i čeka ga život vječni kad umre i sve će mu biti oprošteno!? Trebamo li svrgnuti sa vlasti korumpirane političare i kriminalce koji svijesno ubijaju ovu planetu i sav život na njoj? Trebamo li promjeniti načine trošenja resursa i energije? Trebamo li mijenjati zakone? Valute? Trebamo li zaustaviti ratove? Nahraniti gladne? I još mnogo drugih pitanja se tu može dodati. <br />
Ili postoji bolji način?</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/danijel-visak/">Danijel Višak</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/prica-o-deset-tisuca-prica/" title="Priča o deset tisuća priča" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/02/evolution-fish-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p>Več duže vrijeme kroz svaku poru i misao proteže mi se misao o priči. Priči koja će promjeniti svijet.&nbsp;</p>



<p>Naime, od trenutka kada sam zaronio u priču o globalnom zatopljenju, pa progutao&nbsp; prvu “crvenu pilulu” (o situaciji u kojoj se nalazimo kao svijet, kao društvo, ja kao čovjek), pa zatim i drugu i treću, i vjerovatno još mnoge usput koje su sve manje imale “a-ha” efekt, ili bolje napisati, sve više “a-uch” efekt koji je svaki put zabolio sve jače i jače, ostavljajuči praznine u meni i deset tisuća upitnika WTF is going on? Kako? Ne, to se ne dešava, ne još!!!! ???&nbsp;</p>



<p>Gutao sam izvješća klimatologa, raznih znanstvenika, doktora, novinara &#8211; istraživača (i još uvijek i gutam). Teorije praska, i prakse, pa i zavjera, a sve češće i filozofa. I onih starih, i novih. Sigurno sam se našao u deset tisuća priča. Sve su bile jedna i nijedna nije bila moja. A opet sam bio u svakoj toj priči. Tako su i priče koje su dolazile sa svih strana svijeta, večinom iz jednog ekrana, u jednu glavu, sa mnogo misli.&nbsp;</p>



<p>Na momente sve se urušavalo. Izlijevalo iz mene na gorke i često crne načine. Prelijevalo se iz ljutnje i straha, u tugu i beznađe. Tražio sam odgovore. Potvrdu. Da nije sve tako crno. Ali poput crne rupe, postajalo je sve crnije i crnije. Ali u cijeloj toj priči, kao ispod nekog vela, provlačila se neka svijetla priča. Priča koju u početku nisam primjećivao.&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Priča sa <em>maybe happy endom</em></h5>



<p>Više je to izgledalo kao da sam znao da <em>ona</em> mora biti tu, ali ja je još ne vidim. Kako i vidjeti, kad ne vidiš ni smisao borbe da se spasi što se spasiti da. Kad nam nema spasa. Ali opet, znao sam negdje u sebi da mora postojati i druga priča, ne tako crna, ali tada nisam vjerovao niti u to da može postojati još neka priča sa “maybe happy endom”, osjećajući situaciju u kojoj se nalazimo.</p>



<p>Nisam tražio krivce. Od samog početka znao sam da sam to Ja. Ja koji je dio priče koju svi znaju od rođenja. Ja koji se još uvijek vozikam sa autom i gdje mi je potreba, a bome i gdje nije. Ja koji u dućanu kupujem svu svoju hranu omotanu u plastiku i u plastici je nosim doma. Ja koji svu svoju hranu kupujem u velikim trgovinama gdje mi je sve na svom mjestu, i ne bojim se da je neće biti. Ja koji pitkom vodom perem suđe i u nju dodajem otrove i puštam ju sustavom u more, pa čak i&nbsp; u toaletu wc školjku ispirem pitkom vodom.&nbsp;</p>



<p>Ja koji živim običnim životom čovjeka. Naglašavam sasvim običnim. Onim najmnogoljudnijim običnim skromnim životom, živući takoreći od plaće do plaće. Ja sam kriv, jer sam živ. Jer nitko me nije naučio drugačije, ali ja sam trebao to znati.&nbsp;Da li sam zaista mogao znati, ili je to skrivano od mene?</p>



<p>Mučio sam se.Kako se moglo ovo dogoditi? Zašto svi to radimo i nikoga nije briga? Zašto ja moram biti isti takav? I kako sve to promjeniti? Kako promjeniti svih? Mučila me ta priča. Mučila me jer nisam vidio sretan kraj.&nbsp;</p>



<p>Nitko nije htio poslušati priču koju sam im htio prepričati. Iako su je i oni znali, nitko je nije htio slušati. Poslušali bi (češće uz tvrde prekide nedopuštajući da kažem što mislim, rijeđe do kraja), ali priča bi poput vjetra na krilu ptice, samo skliznula, a oni odletjeli dalje, svojim <em>normalnim životima.</em></p>



<h5 class="wp-block-heading">Zašto nitko ne želi pričati o globalnom zatopljenju </h5>



<p>Mučila me ta priča. Vjerovatno je do mene, ne znam ispričati ono što mislim da bi trebali čuti, mislio sam dugo. Dovoljno dugo,&nbsp; da sam prestao pričati.&nbsp;</p>



<p>Teško mi je bilo gledati ravnodušnost i negiranje onog što radimo, onog što nam se sprema, onog što ostavljamo svojoj djeci. Ali lakše je bilo šutjeti i dalje raditi ono što sam i do tada radio. Gutao o svemu što se dešava, spremao hrpe podataka (mislieći da su mi oni nedostajali u priči, i zato nitko nije htio niti slušati moju pirču), grafova, čitao predviđanja, i svašta nešto što bi došlo pred oči.&nbsp;</p>



<p>Znao sam da to nije to. Postao sam umoran od svih tih podataka, politika, ovog i onog. Tada se počela pojavljivati ona druga Priča. Sa maybe happy endom.&nbsp;</p>



<p>Nisam još vjerovao da postoji, ali tu je i kao da ju več čujem i vidim, ali ona je mojim očima i dalje&nbsp; ne vidljiva. I što sam više mislio o njoj, ona se otkrivala riječ po riječ, sliku za slikom, poput svijetla u daljini kojem prilaziš. Što se više otkrivala, manje sam ju razumio. Što sam ju manje razumio to je ona bila jača i ohrabrivala me da ju iznova i iznova (is)tražim.&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Skrivena priča</h5>



<p>Skrivala se u mnogo priča.&nbsp;</p>



<p>Pojavljivala se odjednom i u pričama koje sam več čuo, ali ona tada u to vrijeme nije bila u njima. Ili tada moje uho nije bilo spremno čuti<em> je</em> u tim pričama. A počeo sam ju vidjeti u svakoj priči. Kao da je bila dio svake priče i svaka priča je bila samo dio te jedne Priče. Na tu Priču navele su me riječi nekolicine da će Priča promjeniti svijet. Iako to tada nisam razumio.&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Kako i koja priča može promjeniti svijet?&nbsp;</h5>



<p>Samo promjena i to drastična, može nešto zaista promjeniti da ne uništimo planetu, ubijemo sva živa bića na njoj ( među njima smo i mi) i osiguramo da sljedećih deset tisuća godina ništa niti ne pomisli da bi bilo ok tu zamisliti novi život.&nbsp;</p>



<p>Kako onda odjednom ova Priča mijenja sve? Zapitao sam se. Ne mogu promjeniti sve priče ljudi koji tu žive i ne znaju …..što ne znaju? Koja je njihova priča? Morao bih znati sve njihove priče, kako bi ih mogao mjenjati ili imati za svakoga njihovu priču. Ponovno je u svijetu bilo više be(z)smisla, nego što mi je cijela Priča postala smislena.&nbsp;</p>



<p>Riječ po riječ, poput slagalice ispred očiju mi se slagala Priča. Dolazila je kroz pisma, i članke, knjižnice i knjige, videa i razgovore, sastanke i druženja. Bila je to jedna Priča. Priča o Čovjeku od početka, pa do mog rođenja. Priča o meni, kao Čovjeku. Priča o snu i iluziji. Priča povjesti i pretcima. Priča. Priča koja je u trenu obgrlila sve priče, i pričala se kao Jedna. Zamisao kako će Priča promjeniti svijet,sada je bila sve vidljivija.</p>



<p>Priča ide duboko u naše pore, i daleko u prošlost i spaja ju sa budućnošću u sadašnjost (i to sam negdje čuo, u biti cijeli tekst je prožet iz mnogih priča, moje je samo iskustvo).&nbsp;</p>



<p>Da bi shvatili Priču, morao bih prvo objasniti Priču Čovjeka. Ali da bih to uspio prvo bih trebao ispričati svoje Priče. Priču od mojeg početka. (neka ona za sada ostane za neka druga pričanja)</p>



<h5 class="wp-block-heading">Što je priča? </h5>



<p>Kad bi je ugurali u nekakav matematički objašnjen grafikon ona bi bila uvjetovana vremenom i sadržajem i kapitalom (vrijeme u priči, emocije, vizije) koji ju održava, u svemu tome imala bi poput svake priče svojeg pripovjedača i one koji ju slušaju, imala bi početak i kraj kao i sve na ovom svijetu. Svoju fabulu, svoj uvod, svoj zaplet, vrhunac, rasplet i kraj.</p>



<p>Priča koju ja želim ispričati je priča o nama. O jednom plemenu, jednoj skupini jedne vrste koja se uz razne druge vrste razvila i razvijala na planeti koju smo nazvali Zemlja.&nbsp;</p>



<p>Priča o vrsti koja imala viziju o boljem Svijetu. (Svijet bih nazvao skupom svih živih bića, događaja, i samu planetu kao podržavateljicu svih bića i priča u tom svijetu). Da ironično </p>



<p>Priču o Životu na planeti i životu kako ga je sam čovjek zamislio da bi trebao biti.&nbsp; Možete li zamisliti ovaj trenutak? Možemo li vidjeti kada je čovjek odlučio živjeti drugačiju priču? Da li je to bilo kad je ovladao vatrom ili prvim kopljem ili prvim ograđenim vrtom? </p>



<p>Gdje je nestao čovjek, biće stvoreno kao i sva ostala bića na ovoj planeti, ništa drugačije, ništa posebnije, ništa manje ranjivije ili nadmoćnije?</p>



<p>Možemo li opet postati čovjekom? Trebamo li zato razbiti iluziju Boga, i iluziju priče o nadmoćnom biću koje se razvija kako bi pokorio svijet i svemir i čeka ga život vječni kad umre i sve će mu biti oprošteno!? Trebamo li svrgnuti sa vlasti korumpirane političare i kriminalce koji svijesno ubijaju ovu planetu i sav život na njoj? Trebamo li promjeniti načine trošenja resursa i energije? Trebamo li mijenjati zakone? Valute? Trebamo li zaustaviti ratove? Nahraniti gladne? I još mnogo drugih pitanja se tu može dodati.&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Ili postoji bolji način?&nbsp;</h5>



<p>Zamislimo da postoji. Ali prvo zamislimo da su sva gore napisana, a i mnoga druga pitanja samo Priče. Svako pitanje za sebe svoja je Priča, i čovjek bira želi li biti dio priče ili ne. Npr. bira da li će vjerovati u Boga i njegova jedinca Isusa, ili Budhu, ili neko drugo od tisuće Bogova među ljudima, pa čak može i ne vjerovati u Boga, može izabrati da vjeruje u Svemir / Univerzum / Sveprisutno ili samo u Kreaciju. A može izabrati i da se izjasni da ne vjeruje, bez obzira da li mu to drugi vjeruju ili ne. Čovjek to bira svojom <em>slobodnom voljom</em>.&nbsp;</p>



<p>Današnji čovjek zaboravlja da može birati i da li će o sebi misliti kao nadmoćnom biću koje se evolucijski razvilo u ovu civlizaciju i tu je da poboljša svijet svojim tehnologijama, a u biti jedino što poboljšava, je njegova žeđ za slobodom za koju vjeruje da je ima, a ne vidi i okove koje vuče za sobom, i istovremeno želi te slobode još više. Iako u toj priči slobodu se dobiva uz novac, a što više novaca osoba ima ima i manje slobode. Npr. ima više prevoznih sredstava ali ne može otići gdje god želi i kad god želi.&nbsp;</p>



<p>Tu bi se dalo ispričati puno priča (i sve slično završavaju) ali ostavit ću i to za drugu priču. Ili može birati živjeti u skladu sa prirodnim zakonima i skladu sa svim živim bićima na ovoj planeti.</p>



<p>Današnji čovjek bira između priča koje mu pričaju njegovi vladari, koje on sam <em>slobodnom voljom</em> bira. Crvene ili zelene, lijeve ili desne, nacionaliste ili liberale, ove ili one. I onda njihovu priču živi, dok ga netko ponovne ne pozove da živi neku drugu ili istu priču iznova i iznova. Svaku tu priču čovjek u svojem životu bira nekoliko puta, i to sve svojom slobodnom voljom.</p>



<p>Čovjek bira i priču o magičnim stvarima koje se pojavljuju iz zamisli i želja i za njih mu samo treba nekakav novac, i stvari se pojavljuju. Stvaraju samo za njega. Ne mora se pitati od kuda te stvari dolaze, jer on vjeruje u priču koju živi. Ni prirodni resursi ni priroda sama nije u toj priči, oni su iz neke druge priče. Horor priče koju će pričati njihova djeca. Na žalost i to čovjek sam bira, ako je u toj priči.</p>



<p>Čovjek bira priču u kojoj će živjeti, jer dano mu je na izbor (iako ne svima) da biraju koliko slobode je dovoljno za život, pa tako migriraju i oni koji moraju da bi živjeli, i oni koji biraju više slobode ili možda manjak ograničenja slobode (zakoni) da bi se iživljavali na dobivenoj slobodi.&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Čovjek bira slobodnom voljom?</h5>



<p>Zapitam se od čega je ta volja slobodna?&nbsp;</p>



<p>Da li je slobodna od Boga? Da li je slobodna od Zakona? Da li je slobodna od ograničenja povremenog ili stalnog ali prirodnog čovjekovog stanja migriranja? Da li je je slobodna od krivih ili zastarjelih učenja? Da li je slobodna od pravila ponašanja? Da li je slobodna od straha?&nbsp;</p>



<h5 class="wp-block-heading">Ili je i slobodna volja samo jedna od priča, povezana sa mnogo priča u jednu priču koju mi danas živimo?</h5>



<p>Da li nas naša slobodna volja oslobađa ili ograničava od potrebne promjene u nama samima, i opravdava bezosjećanost prema prirodi i svim živim bićima oko nas? Da li zaista čovjek bira biti parazitsko biće na jedinom planetu koje mu omogućuje život, kroz Život sam i živote tisuće i tisuće drugih bića koje svako za sebe, neovisnim životima, ovise jedni o drugima.</p>



<p>Koji će naš odgovor biti za 10,20 ili 30 godina, kada pogledamo svojoj djeci u oči? Da li smo imali (slobodnu) volju promjeniti svoje konzumerističko i parazitsko ponašanje? Ili smo sve znali i dalje svijesno i slobodni birali uništavati planetu i živi svijet oko sebe, uz jadna objašnjenja da se ništa ne može promjeniti!?</p>



<p>Poslušajte priče koje pričamo u mojem <a href="https://www.youtube.com/watch?v=pgQpwlK0vMI&amp;list=PL6gzspBQUNShz5PPzfRwatpapUObge8kG&amp;ab_channel=DanijelVi%C5%A1ak">podcastu </a>&#8220;Što se trenutno događa sa životom na Zemlji?&#8221; u kojem sa različitim osobama pokušavam otkriti priču koja se treba pričati.</p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/danijel-visak/">Danijel Višak</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Predstavljanje ideje o &#8220;hiperobjektima&#8221;</title>
		<link>https://www.perforum.info/predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima</link>
					<comments>https://www.perforum.info/predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Danijel Višak]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 10 Feb 2024 09:54:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Klimatske promjene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.perforum.info/?p=39104</guid>

					<description><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima/" title="Predstavljanje ideje o &#8220;hiperobjektima&#8221;" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/02/Global-warming-r-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><p>Mnogi ljudi su mi rekli: "Oh, sad napokon imam izraz za ovu stvar koju sam pokušavao shvatiti!" Vidimo, na primjer, da globalno zatopljenje ima svojstva hiperobjekta. “Viskozan” je — što god radim, gdje god da sam, nekako se “lijepi” za mene. </p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/danijel-visak/">Danijel Višak</a></p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<a href="https://www.perforum.info/predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima/" title="Predstavljanje ideje o &#8220;hiperobjektima&#8221;" rel="nofollow"><img width="150" height="150" src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2024/02/Global-warming-r-150x150.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="float: left; margin-right: 5px;" link_thumbnail="1" decoding="async" loading="lazy" /></a><div id="fb-root"></div>

<p><em>Novi način razumijevanja klimatskih promjena i drugih pojava.</em></p>



<p>Prijevod teksta sa stranice https://www.hcn.org/issues/47.1/introducing-the-idea-of-hyperobjects/?ref=okdoomer.io</p>



<p>Autor Timothy Morton</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;o hiper objektima</h4>



<p>Ja sam ekološki filozof. Godine 2008. izumio sam riječ za opisivanje svih vrsta stvari koje možete proučavati, razmišljati i računati, ali koje nije tako lako vidjeti izravno: hiperobjekti. Stvari poput: ne samo šalice od stiropora ili dvije, nego sav stiropor na Zemlji, ikad. Sav taj stiropor trajat će jako dugo: 500 godina, možda. Uvelike će me nadživjeti. Hoće li potomci moje obitelji uopće biti povezani sa mnom na bilo koji značajan način do 2514.? Trenutno na Zemlji ima puno više stiropora nego Timothyja Mortona.</p>



<p>Dakle, hiperobjekti su me nadmašili i nadmašuju me ovdje i sada. Razmislimo o drugom primjeru. Zamislimo ne samo ovu jednu mrvicu plutonija, već sav plutonij koji smo ikada napravili. Taj se plutonij raspada 24 100 godina prije nego što postane potpuno siguran. To je nezamislivo vrijeme. Kad pomislim na stiropor, mogu se zamisliti oko 500 godina. Ali 24.100 godina? Ipak, dužan sam djelovati s pogledom na ljude, tko god oni bili, koji su u tom trenutku živi. Tko zna bih li ih uopće prepoznao kao ljude? Možda ćemo se do tada stopiti s cijelim nizom izvanzemaljaca. Ne znam, ja sam poput Donalda Rumsfelda i njegovih &#8220;nepoznatih nepoznanica&#8221;: Postoje stvari koje ne znam o budućnosti, a ni sam ne znam koliko ne znam o njoj. Ali dolazi.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;dužni smo učiniti nešto u vezi s njima, jer ih možemo zamislit</h4>



<p>Plutonij je problem. Ljudi su to napravili, pa smo prilično odgovorni za to. Osim toga, mogu razumjeti što je plutonij &#8211; što se čini kao prilično dobar razlog za preuzimanje odgovornosti za nešto. Pretpostavimo da vidim da će nekoga udariti nadolazeći automobil. Shvaćam da će ta osoba stradati, pa sam dužan uskočiti i spasiti je. Hiperobjekti su takvi &#8211; poput Dust Bowl-a (op.a. 1930.ih velika područja u USA pogodila je velika suša sa ekstremnim pješćanim olujama, koje su dotukle tamošnje farmere), na primjer, ili kolosalne suše u Kaliforniji.&nbsp;</p>



<pre class="wp-block-preformatted">Dužni smo učiniti nešto u vezi s njima, jer ih možemo zamislit</pre>



<p>To je dobra vijest ako vam je stalo do ublažavanja učinaka globalnog zatopljenja. (Odbijam to nazvati klimatskim promjenama. Zemaljska se kugla doslovno zagrijava zbog stakleničkih plinova.) Ekološko razmišljanje o globalnom zatopljenju zahtijeva neku vrstu mentalne nadogradnje, kako bismo se nosili s nečim što je toliko veliko i toliko moćno da do sada nismo imali stvarnu riječ za to. </p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;o globalnom zagrijavanju</h4>



<p>Međutim, razmišljanje o globalnom zatopljenju kao o hiperobjektu doista je korisno. Za početak, koncept hiperobjekata daje nam jednu riječ kojom možemo opisati nešto na vrhovima jezika. Vrlo je teško govoriti o nečemu što ne možete vidjeti ili dodirnuti, ali smo dužni to učiniti, jer globalno zatopljenje utječe na sve nas.</p>



<pre class="wp-block-preformatted">Ne mogu vidjeti Ne mogu to dotaknuti. Ali znam da postoji i znam da sam dio toga. Trebao bih brinuti o tome.</pre>



<p>Mnogi ljudi su mi rekli: &#8220;Oh, sad napokon imam izraz za ovu stvar koju sam pokušavao shvatiti!&#8221; Vidimo, na primjer, da globalno zatopljenje ima svojstva hiperobjekta. “Viskozan” je — što god radim, gdje god da sam, nekako se “lijepi” za mene. </p>



<p>Ono je &#8220;nelokalno&#8221; — njegovi su učinci globalno raspoređeni kroz ogroman vremenski raspon. Tjera me da doživim vrijeme na neobičan način. Ono je &#8220;postupno&#8221; &#8211; doživljavam samo dijelove toga u bilo kojem trenutku. I ono je &#8220;međuobjektivno&#8221; &#8211; sastoji se od svih vrsta drugih entiteta, ali se ne može svesti na njih.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;ako možete razumjeti globalno zatopljenje, morate učiniti nešto po tom pitanju.</h4>



<p> Zaboravite na potrebu za dokazima ili potrebu da uvjerite više ljudi. Samo se držite onoga što je stvarno super očito. Možete li razumjeti hiperobjekte?</p>



<pre class="wp-block-preformatted">Onda ste dužni brinuti o njima.</pre>



<p>Dakle, hiperobjekti su masovno raspoređeni u vremenu i prostoru i mi smo dužni brinuti o njima, čak i ako ih nismo proizveli. Uzmimo biosferu za primjer. </p>



<p>Ne mogu je vidjeti. Ne mogu je dodirnuti. Ali znam da postoji i znam da sam dio toga. Trebao bih brinuti o tome.</p>



<p>Ili globalno zagrijavanje. Ne mogu ga vidjeti ni dodirnuti. Ono što mogu vidjeti i dodirnuti su ove kišne kapi, ovaj snijeg, ta mrlja od opeklina na zatiljku. Mogu dotaknuti vrijeme. Ali klimu ne mogu dirati. Tako netko može izjaviti: “Vidite! Ovaj je tjedan padao snijeg u Boiseu, Idaho. To znači da nema globalnog zagrijavanja!&#8221;&nbsp;</p>



<p>Ne možemo izravno vidjeti globalno zatopljenje, jer nije samo jako rašireno i stvarno jako dugotrajno (100 000 godina); također je super visoke dimenzije. Nije samo 3-D. To je nevjerojatno složen entitet koji morate mapirati u ono što oni zovu visokodimenzionalni fazni prostor: prostor koji iscrtava sva stanja sustava.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;znanost ne može izravno ukazati na uzroke i posljedice</h4>



<p>Čineći to, mi samo slijedimo strukture moderne znanosti, koje je postavio David Hume, a potvrdio Immanuel Kant. Znanost ne može izravno ukazati na uzroke i posljedice: to bi bilo metafizički, ekvivalentno religijskoj dogmi. Može vidjeti samo korelacije u podacima. </p>



<p>To je zato što, tvrdi Kant, postoji jaz između onoga što stvar jest i onoga kako se pojavljuje (njenih &#8220;fenomena&#8221;) koje se ne može smanjiti, koliko god se trudili. Ne možemo locirati ovu prazninu bilo gdje na ili unutar stvari. To je transcendentalni jaz.</p>



<p>Hiperobjekti nas tjeraju da se suočimo s ovom istinom moderne znanosti i filozofije.</p>



<p>Kao da ste unutar golemog crva u filmu Carstvo uzvraća udarac. Neko se vrijeme možete zavaravati da niste unutar golemog crva, dok vas ne počne probavljati. Budući da je crv &#8220;posvuda&#8221; u vašem vidnom polju, ne možete doista reći razliku između njega i površine asteroida na koju mislite da ste sletjeli.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8230;o poricanju globalnog  zatopljenja</h4>



<p>Osoba koja poriče postojanje globalnog zatopljenja jer još uvijek može dotaknuti snijeg, tulumari kao da je 1759. Tulumari kao da se moderna znanost nikada nije dogodila. Moderna znanost nastala je uglavnom zahvaljujući Humeu, škotskom skeptičnom empiričaru.&nbsp;</p>



<p>U nekom drugom životu, Hume bi mogao biti basist Pink Floyda, jer je sigurno mogao napisati neke od tekstova grupe. “Sve što dodirneš i sve što vidiš / To je sve što će tvoj život ikada biti” — to je osnovni Hume. Stvari ne možete znati izravno; možete znati samo podatke. To je temelj moderne znanosti. Uzrok i posljedica nisu stvari koje nestaju ispod drugih stvari. To su zaključci koje donosimo o uzorcima koje vidimo u podacima.</p>



<p>Začudo, ovo modernu znanost čini točnijom i poštenijom od svega što smo dosad smislili. Stvar je u tome što su statističke korelacije bolje od golih izjava činjenica u koje jednostavno morate vjerovati ili se suočiti s posljedicama. (“Zemlja je ravna! Bog je ovo zlatno tele!”)&nbsp;</p>



<p>Bolje je reći da smo 95 posto sigurni da su globalno zatopljenje uzrokovali ljudi nego vikati: “Prouzročili su ga ljudi, kvragu! Samo mi vjeruj!”</p>



<h2 class="wp-block-heading">&#8230;kockamo li se sa životima naše djece</h2>



<p>Imate neke stvarne podatke za nastavak, u slučaju od 95 posto. Pokušajte baciti dvije kockice s 10 strana i doći do brojeva od 96 do 100. (Kao igrač Dungeons &amp; Dragons koji se oporavlja, znam o čemu govorim.) To je vjerojatno bliže nevjerovatnom da će se dogoditi nego što zaista hoće.</p>



<p>Dakle, hiperobjekti su smiješni. S jedne strane, imamo sve te nevjerojatne podatke o njima. S druge strane, ne možemo ih izravno doživjeti. Naletjeli smo na te ogromne stvari, kao što su Han Solo i princeza Leia i divovski crv. Dakle, trebamo filozofiju i umjetnost da nas vode, dok se način na koji razmišljamo o stvarima nadograđuje.</p>



<p>Ljudska bića sada prolaze kroz ovu nadogradnju. Nadogradnja se zove ekološka svijest.</p>



<blockquote class="wp-block-quote">
<p>Timothy Morton je predstojnik Rite Shea Guffey za engleski jezik na Sveučilištu Rice u Houstonu. Autor je knjige Realist Magic: Objects, Ontology, Causality and Hyperbjects: Philosophy and Ecology after the End Of The World. Trenutno radi na spisateljskom projektu s islandskom kantautoricom Björk.</p>
</blockquote>



<p></p>
<p>Objavio: <a href="https://www.perforum.info/author/danijel-visak/">Danijel Višak</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.perforum.info/predstavljanje-ideje-o-hiperobjektima/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
