Ovo je dokument iz portfelja kojim sam se 2023. godine kandidirao za permakulturnu diplomu. Imanje razvijam od 2011. godine. Teren je kupljen bez ikakvog objekta. Tek tri godine kasnije došli smo u priliku da počnemo sa gradnjom objekta. Analiza zemljišta kroz 5 elemenata napravljena je 2012. tijekom mojeg PDC-a. Tu analizu, kao i dizajn cjelokupnog imanja, možete pročitati ovdje:

Na ovu analizu, dodao bih samo detalj koji se tiče upravo objekta. Korisnici sustava, tj. obitelj nije u vlasništvu nikakve nekretnine osim ove. Objekt bi trebao poslužiti kao nužni smještaj ako nastane takva potreba. U slučaju da se uvjeti boravka u gradu značajnije naruše, objekt bi trebao osigurati sigurnu alternativu. Npr. dođe do kakve katastrofe, gubitka posla i sl. S time u vidu, planira se osiguravanje el. energije, vode i topline iz više neovisnih izvora. Planira se osiguravanje skladišnog prostora za čuvanje hrane i drugih potrepština na siguran način. Dodatnu sigurnost stvaraju nova poznanstva, tj. osiguravanje dobrih odnosa sa susjedima.

Način gradnje i općenito postupanje na imanju tako ne bi smjeli potkopavati susjedske odnose. Obitelj se ne bi smjela ovom gradnjom financijski ugroziti. Na raspolaganju je jedna mjesečna plaća od koje živi četvero ljudi pa bi trošak gradnje trebalo strogo kontrolirati. Planira se trošak od max. 20,000 € do stanja useljivosti, a naknadni razvoj bi bio u skladu sa mogućnostima i realnim potrebama.

Naziv rada: Gradnja kuće – središta permakulturno dizajniranog imanja
Kandidat: Nikola Bošnjak
Mentorica: Gordana Dragičević
Vrijeme provedbe: 2013. do 2023.

Nastavak teksta je za članove našeg kluba koji sudjeluju u radu. Pridružite se klubu, ili odaberite način za sudjelovanje u radu kluba.

Objavio: Nikola

Ova je knjiga rezultat dugogodišnjeg terenskog rada sa različitim tehnikama i majstorima graditeljskog zanata. Autori su arhitekta i graditelj Nikolaj Marinov, specijalista za gradnju baliranom slamom i prirodnim materijalima, Milica Šljukić, etnološkinja i antropološkinja koja je pomogla da se sastavi istorijski deo knjige, urednica je Smilja Ignjatović, permakulturna dizajnerka i graditeljka. Svi mi zajedno smo nekoliko godina delovali kao neformalna grupa Zidarke, koja je obučavala pre svega žene koje su se želele vratiti u svoje napuštene objekte ili uopšte useliti u objekte stare gradnje. Stoga je sam naziv svojevrstan omaž tim akcijama, kao i svim majstorima i majstoricama sa kojima smo radili i čiji su saveti uveliko doprineli našem procesu učenja. No, i izvan te grupe se više od 10 godina bavimo gradnjom i projektovanjem novih objekata, reparacijom starih objekata građenih prirodnim materijalima kao i edukacijom na te teme. 

Sadržaj ove knjige upoznaje čitaoce sa tipologijom tradicionalnih kuća koje zatičemo u većini regija bivše Jugoslavije. No, kako ova knjiga po obimu odgovara džepnom vodiču, tako su se uređivači odlučili na obrađivanje onih oblasti u kojima su radili na terenu i regija sa tehničkim specifičnostima koje se ne pojavljuju na sličan način na drugim lokacijama. U priručniku smo se vodili grubom podelom na osnovu materijala korišćenih pri izgradnji objekata, deleći ih na kuće koje primenjuju kamen, drvo, zemlju, kao i kombinaciju svih navedenih sirovina. Prevashodno, ova knjiga za cilj ima upoznavanje čitalaca sa starim graditeljskim tehnikama, njihovim prednostima i manama, kao i pružanje rečnika osnovnih pojmova graditeljstva. Ovom knjigom smo želeli i ukazati na značaj održavanja i prenošenja starih znanja i veština, jer se renoviranje tradicionalnih objekata isključivo starim graditeljskim tehnikama može nazvati pravom rekonstrukcijom. 

Priručnik ima 128 stranica.

Sadržaj

1. Uvod
2. Narodno neimarstvo po regionima i karakteristike
3. Najčešće uočavani problemi u tradicionalnim graditeljskim tehnikama: Opšti principi
4. Najčešće uočavani problemi na konstrukcijama različitih tipova zgrada: Analiza
5. Načini praćenja i definisanja promena
6. Klasifikacija problema. Monitoring i analiza
7. Samostalno ili stručno rešavanje problema
8. Završno razmatranje: preporuke za održavanje
9. Rečnik pojmova

Prelistajte knjigu

Narudžbe iz Hrvatske i Slovenije ovdje:
https://forms.gle/5VgEwRgoDTfzFxcbA

Narudžbe iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije ovdje:
https://forms.gle/X1engywpSQ22gmLFA

Autor teksta za Perforum.info: Smilja Ignjatović

Objavio: Perforum

Kada se gradi vrlo malena kuća ili je prostor iz nekog drugog razloga ograničen, svaki centimetar zna biti bitan. Moja kućica je na dvije etaže. Površinom 20 m2. Dolje su dnevni boravak, kuhinja, blagovaona i wc. Na katu su dvije spavaće sobe. Kada se sve to smjesti u 20 kvadrata, teško ostane dovoljno prostora za ogromnu stvar poput stepeništa. Ipak, nije mi bilo prihvatljivo stepenište kojim se ide unazad, držeći se rukama za rukohvat. To je pomalo nezgodno za malu djecu, postoji opasnost od pada. Nezgodno je i kada se prenose stvari, na primjer kako iznijeti krevetninu vani da se prozrači? Htio sam stepenice kojima mogu hodati bez držanja i bez gledanja kud idem.

Prijatelj na forumu mi je preporučio tzv. alternativno stepenište. Postoje lijeva i desna gazišta. Hodanje je pomalo nalik pedaliranju, nikad dvije noge zajedno. Evo par primjera koji su mi poslužili da napravim svoje.

Moje rješenje

Odlučio sam se za potpuno drvenu izvedbu jer volim drvo i cijela kućica mi je uređena u tom drvenom stilu. Kupio sam gotova bukova gazišta za stepenište. Gazišta su bila za stepenište širine 120cm. Tu sam širinu presjekao popola tj. na širinu od 60cm koliko je dovoljno. Onda na svakom gazištu izrezao nešto kao slovo S. Tako sam od jednog dobio 4 gazišta.

Bočno sam postavio daske od ariša, neka podna obloga. Čvrsto i jeftino. U svakoj urezao utor u koji upada gazište kako ne bi vijak pukao i noga propala. To bi bilo opasno.

Ovako izgleda kada se gleda odozgo.

Iskustvo

Stepenište je postavljeno prije 6 godina. Od tada, intenzivno se koristi. Koriste ga djeca, trče gore – dolje. Ja imam 100 kg i vrlo ugodno mi je hodati stepeništem. Susjed ima mnogo više i bez problema je koristio stepenište. Kada bi mi kći od 5 godina slučajno zaspala u dnevnoj sobi, nosio sam je stepenicama u krevet. Kada sam kupio akumulator za solarni sustav od 300 Ah, nije bilo nikoga da mi pomogne. To je velika baterija od nekih 75 kg. Sam sam ju nosio na kat, uz to stepenište, očito bez držanja za rukohvate. Nikad nitko nije pao.

Loše strane?

Ako prostor nije toliko ograničen, ja bih ipak preporučio obično stepenište. Ako je ograničen, ovo je vjerojatno najbolji način da se iskoristi. Nedostatak vidim jedino u tome što se ne možete okrenuti nasred stepeništa. Ako ste krenuli gore i odustali, morate se vratiti unatrag. Ako ste krenuli dolje i odustali, vjerojatno ćete se sputiti do kraja pa natrag. Znam se ponekad i okrenuti na mjestu ali potrebno je nogom preskočiti jednu stepenicu. To ne dam ženi i djeci da rade.

Moguće je i da se jednog dana odvali vrh nekog gazišta, zbog smjera godova. Godinama nije unatoć velikom teretu pa možda neće nikad, ali da radim ponovno možda bih se radije odlučio za šperploču. Ona se sastoji od slojeva furnira sa različito usmjerenim vlaknima pa je mnogo otpornija na lomove. Meni je u trenutku izrade ovo bilo ljepše pa sam zato odabrao puno drvo.

Nagib

Kod mene je nagib oko 60 stupnjeva. Testirao sam koji bi maksimalni nagib funkcionirao, mislim da bi išlo preko 70 stupnjeva, možda uz nešto teže korištenje.

Ušteda prostora

Kod mene, gotovo da uopće ne zauzimaju prostor. U sami donji kut ispod stepeništa sam smjestio ormarić za cipele. Izradio sam ga na mjeru, izvlači se i lako se koristi. U nastavku ormarića nalazi se stol u blagovaoni za kojim redovito jedemo, a takoreći je u potpunosti ispod stepeništa. Ne smeta uopće. Kada bih danas izbacio to stepenište, ne bih gotovo ništa prostora oslobodio u prizemlju. Eventualno površinu najnižeg gazišta, 60x30cm. Toliko je prostora neiskorišteno na neki drugi način.

Ušteda novca

Kada sam planirao gradnju kućice, imao sam varijantu sa običnim stepeništem. U kuću 5x4m ono ne bi stalo. Morala bi biti 5x5m minimalno. To je 25% povećanje površine. Ako je za gradnju trebalo 20,000 eura, trebalo bi još 5,000 eura samo za taj luksuz. Kada smo gradili, štedjeli smo na mnogim sitnicama i ja si taj luksuz nisam htio priuštiti. Bila je to dobra odluka.

34 komentara na forumu Autor: m2 zadnji komentar: 29/07/2015 21:19 od Nikola

Objavio: Nikola

Vaše mišljenje?

0 komentara na forumu Autor: TB zadnji komentar: 29/11/2017 22:07 od TB

Objavio: Sa foruma

20 komentara na forumu Autor: The child of God zadnji komentar: 03/09/2018 20:08 od TB

Pozdrav svima na forumu.
Planiram u budućnosti napraviti potpuno samoodrživo permakulturno imanje. Sada se teoretski pripremam. Početnik sam u ovim vodama.
Zanima me koji su materijali najbolji za gradnju kuće. Pod najbolji podrazumjevam zapravo energetski najefikasniji. Koji materijali su najbolji izolatori?
Jedni govore da je najbolje napraviti kuću od kamena spoljašnjeg zida debljine 1m sa takođe kamenim krovom; drugi kažu da je najbolje od slame; u zadnje vrijeme prave se i zemljane kuće… Tako da sam totalno izgubljen po pitanju izbora materijala. U mom kraju su ljeta dosta topla, a zime dosta hladne. Ako uzmem u obzir i klimatske promjene za očekivati je svašta u budućnosti (ljeta sa temperaturama oko 40 stepeni i zime sa temp. oko -20).
Važna mi je i stabilnost kuće zbog sve češćih i jačih zemljotresa.
Smatram da je većina vas na forumu i praktično i teoretski potkovanija od mene, pa se nadam da ću ovdje pronaći odgovore na svoje nedoumice.
Unapred se zahvaljujem na odgovorima.

20 komentara na forumu Autor: The child of God zadnji komentar: 03/09/2018 20:08 od TB

Objavio: Sa foruma

Pozdrav, zanima me ima li tko iskustva s izradom sirove cigle u našim krajevima ili zna neku literaturu na tu temu. Prvenstveno me zanima odabir sirovine, odnosno kako ju prepoznati, koji omjer vode, pijeska koristiti te iskustva s gradnjom ako netko ima.
Zanima me jer imam u planu projekt gradnje kućice koju bih gradio ili nabijenom ilovačom ili tom ciglom, a htio bih iskoristiti zemlju s gradilišta pa sam mislio da bih gradnjom/kopanjem podruma riješio problem sirovine ( i još nekih stvari vezano uz drugu temu ) plus još jedan puno veći projekt koji ću također ostaviti za drugu temu. Ideja je da sa zemljom iskopanom na gradilištu napravim cigle za izradu zidova podruma ( moguće i boltanog stropa, ali mislim da bih radije taj posao povjerio isprobanoj cigli ) te zidova kuće.
 U susjednom selu je postojala ciglana, stare kuće su napravljene od drvene konstrukcije ispunjene zemljom pomiješane sa slamom i znam da je prilikom kopanja našeg bunara zemlja iskorištavana za obnovu tih kućica tako da mislim da je kvaliteta zemlje primjerena za tu uporabu. Čak sam u kontaktu s bivšim direktorom spomenute ciglane koji mi je obećao pomoć, ali svejedno bih volio tuđa iskustva i što više literature koja mi može pomoći…

1 komentara na forumu Autor: joe19 zadnji komentar: 13/07/2016 15:03 od m2

Objavio: Sa foruma

Svakoga dana sve se više i više ljudi diljem planeta budi u istinu o tipu i opsegu nerazumijevanja smisla života do kojeg smo svi dovedeni globalnim političkim i ekonomskim konceptom. To je veoma dobar znak. Problem je, međutim, da čovjek, jednom probuđen, još uvijek sebe pronalazi okruženim teškim okolnostima koje mu ne dopuštaju uživati slobodu i prosperirati iskorištavanjem gotovo beskrajne neizmjernosti mogućnosti pruženih kombinacijom prirode svijeta i instinkta te kreativnosti 7 milijardi duša.

Dok pažljivo pratim kako drugi individualci – nezadovoljni dominantnom široko reklamiranom definicijom novca i objašnjenjem svrhe ljudskog postojanja – pristupaju tranziciji prema samostalnosti i autonomnom samoupravljanju, u isto vrijeme i sam činim nešto sopstveno kako bih se rekonektirao s mojim pravim ja i počeo živjeti život po vlastitom izboru:

Traži se projektant/konstruktor za agroturizam farmu & trgovac automobilima i motociklima

10 komentara na forumu Autor: defkon zadnji komentar: 11/10/2015 13:35 od TB

Objavio: Sa foruma

12 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 15/12/2014 21:42 od Nikola

Nedavno sam s nekim raspravljao o tome kako bi trebalo graditi kućicu za hobite. Moj prijedlog je bio ovakav. Napraviš brijeg od zemlje. Površinu formiraš u polukuglu, ili neki sličan oblik. Površinu tog brijega potpuno prekriješ cjepanicama, tako da ih slažeš čvrsto jednu do druge, uspravno, tj. okomito na provršinu brijega. Cjepanice se donjom stranom dodiruju, ali gore su razmaknute jer je površina ispupčena (konveksna). Ti se procjepi zapune nekim čvrstim, trajnim materijalom, recimo pijeskom, šljunkom. Preko cjepanica bi valjalo navući neku hidroizolaciju, to može biti glina. Sada se vadi ona zemlja s početka, i njome prekriva kuća. Zbog težine nasipa, cjepanice se čvrsto pritišću jedna uz drugu, i stoje same od sebe.  Mali konstrukcijski problem ostaje naravno kako izraditi otvore za prozore i vrata. To bi trebalo napraviti u samom početku, ne može se naknadno probijati plašt kuće.

Inspiracija:

Jasno da umjesto drveta može ići i neki drugi građevni materijal, kamen, čerpići, vrećice zemlje (pijeska), ali ga kiša ne smije ispirati, za slučaj da propusti hidroizolacija. Zemlju kiša ispire, a s kamenom je teško raditi. Drvo treba samo ispiliti na cjepanice, po mogućnosti čim tanje (grane) i kao takvo predstavlja lagan materijal s dobrim izolacijskim svojstvima. Izdržati će neko vrijeme prije nego istrune, možda i prilično dugo ako ostaje relativno suho, a kad istrune kuća se može srušiti i na nju zasaditi vrt (hugel gredice).

12 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 15/12/2014 21:42 od Nikola

Objavio: Sa foruma

Koje su prednosti, a koji nedostaci armirano betonskih krovova? Je li ovakav način gradnje opravdan, i može li naći svoju primjenu čak i u permakulturi? Ravan krov, kosina ili kupola? Pročitajte na forumu.

48 komentara na forumu Autor: TB zadnji komentar: 22/06/2017 04:50 od ppsupercop

Objavio: Sa foruma

7 komentara na forumu Autor: HuAnita zadnji komentar: 21/10/2014 09:11 od m2

– Da li neko zivi ovog leta u samoodrživoj kući sa svojom prizvodnjom_?

Ne mogu odoljeti a ne upitati, a kojom proizvodnjom? 
Čega? Energije? Krompira? Tepiha?

– Svega po pitanju nacina zivljenja. Nezavisna energetski(grejanjem) vodom strujom sa svojom proizvodnjom hrane.

Ako takvih ima kod nas, i ja bih volio znati, a ako ih ima siguran sam da nemaju potrebe hvaliti se.

Malo dvojim koliko je “nezavisna kuća” ideal kojem bi permakultura trebala težiti. Nezavisna zajednica, selo, pleme, tako nešto, to bi već moglo proći jer je u ljudskoj prirodi da formira takve zajednice. Ali jedna kuća, sumnjam da ikad može biti nezavisna. Može stvoriti privid nezavisnosti. Npr. familija kupi solarne kolektore u koje je utrošeno mnogo energije, morati će mijenjati baterije svakih nekoliko godina, itd, ali u ovom trenutku se hvali kako ima besplatnu energiju. Privid besplatnosti, tj. privid nezavisnosti.

7 komentara na forumu Autor: HuAnita zadnji komentar: 21/10/2014 09:11 od m2

Objavio: Sa foruma