U permakulturi kažemo “ostvari prinos“. Zaista, jeste li kada imali osjećaj da se prikazuje sadnja, sjetva, ili neki proces u njegovom začetku? Ja se obično pitam što je dalje bilo, koji su rezultati? Jesmo li se najeli iz svog vrta, ili je sve preuzeo korov, odnijele ptice, vrtlar zaboravio? Isto vrijedi za sve ostale projekte u permakulturi. Zaista je neophodno nakon nekog vremena analizirati uloženu energiju i proučiti rezultate. Ali, ovo je post o čičoki, jednom od simbola permakulture u vrtu.

Za početak, možete pročitati i uvodni post o čičoki, kako i zašto je uzgajati.

Kada se bere čičoka?

Čičoka se može brati, tj. vaditi iz zemlje, u fazi mirovanja. To obično nastupa sredinom jeseni, kada ocvate i lišće počne odumirati. U kontinentalnoj klimi se to poklapa sa prvim mrazevima koji dodatno ubrzavaju odumiranje nadzemnog dijela biljke. Formiranje gomolja je tada završeno i oni miruju u zemlji. U zemlji mogu ostati sve do proljeća, ako ju ne mislite odmah konzumirati. Zemlja najbolje čuva svježinu ovih plodova, tako da nema žurbe. U mojoj (planinskoj) klimi se dakle čičoka bere od 1.11. do 1.4. otprilike.

Kako se bere čičoka?

Ja sam započeo rezanjem stabljika. Radi se o štapovima visine 2-2.5m koji sada samo smetaju. Biti će odličan materijal za malčiranje ili kompostiranje, naravno. Stabljika čičoke je debljine prsta, kako koja. Iznutra je šuplja, tj. ima spužvasto tkivo. Lako se reže običnim vrtnim škarama ili škarama za živice.

Berba ide prilično lako. Preporučam da zemlja bude što više suha u vrijeme branja jer je tako lakše. Gomolji se lakše vade, budu čišći.

Od alata, koristim samo sljedeća dva. Iste alate koristim za vađenje i krumpira. Vile za kopanje koristim kako bih lagano podignuo cijeli korijenov sustav. Zakrivljene vile-grablje koristim kasnije da “pročešljam” zemlju kako ne bi nešto ostalo.

Vađenje čičoke iz zemlje

Ako je zemlja dovoljno rahla, kao što kod mene jest slučaj, dovoljno je vile zabosti oko 30cm od stabljike. Stabljika nije odrezana do tla jer je ovako lakše odrediti gdje treba kopati. Kada se vile zabodu, samo se lagano podigne busen korijena. Čim se vidi da se podiže, to je to. Na nekim mjestima nije išlo otprve. Tada bih vile ubo sa druge strane, pa ponovno malo podignuo. Sve uz minimalni napor, oprezno kako ne bih pokidao busen. Kao da presađujemo voćku.

Kada je zemlja olabavljena, rukom uhvatim stabljiku i podignem iz zemlje. Gomolji većinom ostaju uhvaćeni za korijen.

Nakon toga, prvo rukama prođem po rupi u kojoj je bio ovaj korijen. Obično se nađe još koji gomolj koji se otkinuo sa korijena. Na donjoj slici vidite jedan koji raste sa lijeva na desno (duga bijela žila). Taj pripada biljci koju sam upravo iskopao. Iznad njega je još jedan koji pripada susjednoj biljci. Biljke su međusobno odmaknute 40-50cm. Upravo toliko im je prostora i trebalo da pruže gomolje jedna prema drugoj, a ne smetaju jedna drugoj. Prostor je tako maksimalno iskorišten, uz odličnu veličinu i kvalitetu plodova.

Za kraj, još samo “pograbljam” rahlu zemlju vilama-grabljama. nađe se još koji gomolj koji je zalutao malo dalje od biljke.

Sadnja za sljedeću godinu

Za čičoku kažu da se jako širi i teško ju je iskorijeniti vađenjem gomolja. Kažu da uvijek ostane fragment korijena u zemlji koji ponovno niče. To može biti slučaj sa nekim sortama, ali ova koju berem nema takve sklonosti. Često bi na busenu ostalo baš svo korijenje i svaki najsitniji gomolj. Koliko god tražio, ne bih ništa više u zemlji našao. Da ne riskiram da sljedeće godine ipak ne nikne, ja sam odmah odradio i sadnju.

Među izvađenim gomoljima, našao bih onaj veličine oraha ili manji. Vratio bih ga nazad na mjesto gdje je rastao i zatrpao rupu. Tako mogu biti siguran da će sljedeće godine nova čičoka niknuti baš na tom mjestu, a ne negdje spontano. Tako mogu održavati pravilne redove i razmak unutar reda.

U nastavku opisujem kakav je prinos bio po biljci, te ukupni za ovu površinu. Prinos uspoređujem sa uloženim radom tijekom cijele godine. Opisujem kako su se pokazale dvije sorte čičoke koje sam testirao i u čemu su razlike. Kakve su razlike bile tamo gdje je rasla jedna stabljika u odnosu na 4-5 stabljika iz istog korijena? Opisujem kako sam čičoku uskladištio da ostane svježa i lako dostupna tijekom cijele zime.

Nastavak je za članove našeg kluba koji podržavaju razvoj ove platforme. Lijepo vas molim da se za nastavak ulogirate ili pristupite klubu na razinu “Sudjelujem”.

Gdje nabaviti čičoku?

Jeste li zainteresirani za nabavku plodova iz mog vrta, dar prirode i mojih ruku djelo? Javite se putem kontakt obrasca. Ja sam u Rijeci ili Gorskom kotaru, pa kome bude zgodno možemo se direktno razmijeniti. Veće količine mogu poslati dostavnom službom, valjda

Objavio: Nikola

Zimnica, kućne zalihe hrane, zalihe u slučaju nužde, u slučaju katastrofe, rata, nestašice zaliha u dućanima… Koji god razlozi bili za spremanje zaliha, ovo bi svakako trebali uzeti u obzir. Suvremeni način života nas je razmazio, uvjerio da je najpametnije da se naše zalihe nalaze u dućanu. Što god nam zatreba, u bilo koje doba dana, jednostavno ćemo otići u dućan i opskrbiti se.

Međutim, što se događalo za vrijeme nedavnih ograničenja kretanja? Trebale su nam posebne dozvole da uopće napustimo mjesto prebivanja. Ponekad bi bili zatvoreni u kuće bez mogućnosti odlaska u dućan. Neki dućani nisu niti radili. Nekih namirnica nije bilo jer su ljudi u strahu sve pokupovali. I to se događalo samo u protekle dvije godine. Ako ste imali sreće, vaš kraj nije pogodio razorni potres, niste doživjeli društvene nemire, nije bilo rata. Koliko smo sigurni da nam se ništa od navedenog neće dogoditi u godinama koje slijede?

Ovdje ću opisati neke primjere i preporuke koje vam mogu pomoći da osigurate vlastite zalihe hrane i drugih namirnica. Iz iskustva, mirnije se spava kada znate da je uz vas sve što vam treba za sljedećih mjesec dana. Preporuke su temeljene na opsežnom istraživanju i osobnom iskustvu. Neke fotografije su s interneta, za potrebe jasnoće teksta. Druge su iz galerije autora i prijatelja i vode na tekstove koji dodatno objašnjavaju prikazane pojmove. Ako je korisno, preporučite i drugima da čitaju. Ako ima grešaka, ne zamjerite, pisano je u najboljoj namjeri. Kontaktirajte me putem foruma i predložite izmjene i dopune.

Što su kućne zalihe hrane i zašto bi ih trebali imati?

Radi se o brižljivo odabranim namirnicama dugog vijeka trajanja koje će vam pomoći da preživite krizno razdoblje. Osim vijeka trajanja, treba imati na umu i hranjivost odnosno upotrebljivost nekih namirnica. Ako živite u kućanstvu sa djecom ili starijim članovima, kućne zalihe hrane su itekako potrebne. Samci će možda lakše napustiti mjesto boravka, useliti se prijatelju ili rodbini, otputovati u sigurniji kraj i sl. Međutim, obitelji nisu toliko fleksibilne i obično ostaju tamo gdje jesu, s onim što imaju pri ruci.

Kada i zašto trebate kućne zalihe hrane

Zapravo, malo je razloga da nemate barem nekakve zalihe. Ti razlozi možda postoje ako često putujete, ako ste negdje nastanjeni samo privremeno. U protivnom, ako planirate na nekom mjestu ostati još godinama, koji bi mogao biti razlog da nemate zalihe? Može vam se dogoditi ozlijeda zbog koje više nije praktično ići svakodnevno u dućan. Isto može biti zbog kvara na automobilu ili drastičnih cijena goriva. U nekim krajevima, snijeg zna prekinuti promet na više dana ili tjedana. Dođe li do ozbiljnijeg štrajka prijevoznika, dućani bi se posve ispraznili u roku od tri dana. Postoji mogućnost gubitka posla, blokade bankovnog računa ili naglih promjena cijene namirnica. Također, tu su i situacije zbog kojih nije sigurno (ili dozvoljeno) napuštati dom, poput prosvjeda, ratova, pandemija i sl. Na te situacije u pravilu nemate baš nikakav utjecaj, ali imate utjecaj na to koliko ste na njih spremni.

Ovdje se radi o situacijama koje znaju iz korijena promijeniti vaš način života. Vaše zalihe hrane i drugih osnovnih namirnica pomoći će vam da uz minimalne prilagodbe prebrodite takve situacije.

Što ako živite u malenom stanu u kojem nema mjesta za dodatne stvari? Svakako, to predstavlja poseban izazov. Tu vam jedino kreativnost može pomoći, pa i tada ste prisiljeni na kompromise. Možda nećete skladištiti hrane koliko bi htjeli, nego koliko je moguće. Možda ćete koristiti neobične prostore, poput dna ormara s visećom robom, ako već nije zauzet. Ili unutrašnjost kreveta, klupe i sl. Ovaj tekst pretpostavlja da ipak imate mogućnost skladištenja.

Kako započeti kućno skladište hrane

Na internetu postoji pregršt savjeta i primjera kako započeti i organizirati vlastite zalihe hrane. Od svih tih savjeta, nekad je teško razabrati što je upotrebljivo, praktično i primjereno za vašu situaciju. Ipak, zaista se ne radi o toliko zahtjevnom zadatku.

Savjeti kako započeti sa vlastitom zalihom hrane

1. Odaberite odgovarajuće mjesto za skladištenje

Nije svako mjesto u vašem domu jednako primjereno za čuvanje hrane. Vaše zalihe morate osigurati od najezde glodavaca i drugih štetočina, te ostalih štetnih utjecaja.

Garaža ili tavan obično nisu idealna mjesta za čuvanje hrane. Tu je moguća velika vlažnost ili čak poplava. Ljeti bi temperature mogle biti suviše visoke, a zimi možda i smrzavati. Čuvanje hrane na takvim mjestima nije pouzdano. Idealno, trebali bi koristiti suhi, hladni prostor.

Prostor dodatno zaštitite klopkama za miševe i žohare, ili barem postavite indikatore. Ostavite im malo hrane i provjeravajte stanje, to će vas uzbuniti ako se ipak nešto pojavi u skladištu.

Izmjerite dimenzije prostora koji ste namjenili za čuvanje hrane. Ta informacija vam treba kako bi mogli isplanirati popunjavanje. Tu će vam vjerojatno trebati i neke čvrste stalaže, ormarići ili police.

2. Započnite s malim količinama

Ako kupujete zalihe, prilikom svakog odlaska u dućan kupite nekoliko stvari s popisa za pohranu, umjesto da kupite sve odjednom. Također, kupite i nekoliko litara vode za piće, voda je jedna od najosnovnijih potreba. Na taj ćete način lakše kontrolirati koliko imate kojih namirnica te učinkovitije iskorištavati prostor.

3. Držite se osnovnih namirnica za slučaj nužde

Vaše kućno skladište nije još jedna kvartovska prodavaonica. U njemu ne treba biti sve što vidite na policama dućana. Razmislite koji bi vam bili prioriteti da nekoliko dana ne možete iz kuće. Hrana koju skladištite trebala bi imati visoku nutritivnu vrijednost. Trebaju vam kalorije, proteini, vitamini… Hrana kojom ćete se zasititi te održati zdravlje i snagu organizma.

Naravno, skladištite samo ono što zaista planirate konzumirati. Ako nemate posebnih zahtjeva što se tiče prehrane, konzervirana riba je odličan izbor. Suha hrana poput riže, tjestenine ili graha može se čuvati mjesecima, ako ne i godinama. Neko voće i povrće dugo ostaje svježe u dobrim uvjetima. Drugo je bolje u obliku konzervi, ili na drugi način prerađeno.

4. Sačuvajte prostor i za namirnice koje nisu hrana

Osim hrane, trebaju vam i sredstva za čišćenje, kupaonski pribor i pribor za prvu pomoć. Također, bilo bi dobro da negdje čuvate i praznu ambalažu koju ćete više puta koristiti. Vrećice za vakuumiranje, staklenke, kutije i sanduci za sigurno i uredno skladištenje. Ne čuvajte hranu zajedno sa sredstvima za čišćenje. Može doći do oštećenja ambalaže, curenja kemikalije i propasti cijele zalihe hrane.

5. Iskušavajte nove namirnice

Ako je neka hrana dobar kandidat za dugoročno skladištenje, a niste s njom upoznati, kušajte! Ako se zaista dogodi da dulje vrijeme ovisite o vlastitoj zalihi, biti ćete sretni što imate veći izbor na raspolaganju. Ako vam se svidi ono što ste kušali, uključite i tu namirnicu u vlastitu zalihu. U protivnom, ne skladištite ništa što vam se ne sviđa ili vam je nepoznato. Nema potrebe da se u kriznoj situaciji prisiljavate na nešto što ne volite ili vam na neki način može naškoditi.

6. Sami pripremajte “zimnicu”

Nema potrebe da sve kupujete gotovo, spremno za skladištenje. Naučite kako da sami konzervirate raznu hranu. To uključuje dimljenje (npr. mesa), sušenje (npr. voća i povrća), konzerviranje pomoću soli, octa, šećera… Ako sami i uzgajate hranu, onda se ovo gotovo podrazumjeva.

7. Držite se vlastitog budžeta

Nemojte se dovesti u nezgodnu situaciju pokušavajući izbjeći nezgodnu situaciju. Ne ulazite u dugove kako bi skladištili namirnice koje si ne možete priuštiti. Radije postupno opremajte svoje skladište, u skladu s mogućnostima. Koristite sniženja u dućanima, ili sami uzgojite / pripremite hranu koju čuvate. Ne prepuštajte se emocijama, ostanite smireni i objektivni tijekom priprema.

8. Odaberite odgovarajuće spremnike

Pazite da je posuda u kojoj držite hranu predviđena baš za hranu, odnosno da ne sadrži štetne sastojke. Ne čuvajte hranu u posudama u kojima se ranije nalazilo nešto opasno, ili vam je porijeklo posude nepoznato. Osigurajte spremnike različitih volumena kako bi učinkovito iskoristili prostor. Neka spremnici imaju zatvarače ili poklopce koji spriječavaju ulazak zraka.

Posude bi trebale biti otporne na mogući napad glodavaca ili kukaca. Kontejneri od metala ili čvrste plastike su mnogo bolje rješenje od kartonskih kutija.

Neke namirnice mnogo dulje traju ako su zaštićene od zraka. Uređaji za vakuumiranje nisu skupi, a na ovaj način možete značajno produžiti vijek trajanja nekim svježim namirnicama.

9. Koristite svoje skladište samo u slučaju nužde

Neka se količina namirnica nikad ne smanjuje ispod planiranog. Stvari koje ste ovdje pohranili trebale bi služiti samo u slučaju nužde. Ako ste već prisiljeni trošiti iz ovog skladišta, nadomjestite što nedostaje. Takva situacija nastaje recimo kada nekoj hrani ističe rok i treba ju potrošiti. U tom slučaju, steknite naviku rotacije namirnica. Kupujte što planirate trošiti sljedećih dana, ali nove namirnice nosite u skladište. Iz skladišta onda koristite one s najkraćim rokom isteka valjanosti.

Razvijte navike ili sustav kojim ćete spriječiti da neke zalihe nestane. To može biti oznaka na zidu koja pokazuje koliko mora biti određene namirnice. Ili možete voditi excel / google tablicu, uz naviku da redovito popisujete stanje.

Obratite pažnju kako namirnice rotiraju u trgovinama. U prvi plan se stavlja hrana kojoj najbrže ističe rok. Za vlastite zalihe, vama treba ona sa što duljim rokom. Potražite prema dubini polica, ili usporedite datume iz više dućana.

10. Kako rotirati namirnice?

Što god pohranili u skladište, s vremenom ćete morati konzumirati ili će propasti. Vodite brigu o isteku roka valjanosti i u prvi plan stavljajte ono što najkraće traje. Kada planirate nešto iskoristiti, nabavite odgovarajuću zamjenu koju onda stavljate na kraj reda. Vodite brigu o vlastitoj potrošnji i prilagodite ju stanju u skladištu. Ako ima hrane kojoj uskoro ističe rok, neka ona bude prioritet kod konzumacije.

Prepoznajte vlastite potrebe i prehrambene navike. Ne gomilajte namirnice koje ne možete konzumirati, kako ne bi nepotrebno stvarali otpad.

Koliko nam treba hrane svakog dana?

Glad je jedna od najvećih briga i opasnosti ako se dogodi krizna situacija. Što zapravo znači da imamo dovoljno hrane? Koliko je dovoljno hrane za pojedinog člana kućanstva?

• Za muškarce, prosječno se preporuča 2500 kalorija dnevno
• Za žene, preporuka je 2000 kalorija dnevno
• Za djecu, ovisi o njihovoj dobi. Djeca u pubertetu trebaju više hrane nego mlađa djeca. Na primjer, dijete u dobi 6-12 godina treba oko 1600 kalorija dnevno. Teenageri trebaju 2500-3000 kalorija dnevno budući da su u fazi ubrzanog rasta.

Prilikom računanja ukupne potrebe za kalorijama, imajte na umu da obroci budu cjeloviti i nutritivno vrijedni! Brza hrana, grickalice, slatkiši i slatka pića nisu primjeren izvor kalorija. Radije neka se obroci baziraju na mahunarke, žitarice, meso, orašaste plodove, povrće i voće.

Hrana (i voda) koju trebamo držati u zalihama

Voda i sredstva za pročišćavanje vode

Osim u uvodu, vodu gotovo uopće nismo spominjali. Ipak, radi se o daleko najvažnijoj stvari koju trebate pripremiti za kriznu situaciju. Nekoliko dana bez hrane još se i može preživjeti, ali bez vode ne može. Koliko nam vode treba? Odrasla osoba treba 2-3 litre vode za piće na dan. Osim pića, vodu koristimo i za pripremu hrane. Kakve koristi od tjestenine, riže, graha ili juha iz vrećice, ako nemate vode? Također, računajte i na potrebu da nešto operete. Pranje neće biti visoko na listi prioriteta za mnoge, ali i to ovisi o situaciji. Obitelji sa malom djecom sigurno će morati brinuti o higijeni najmlađih, te tako trošiti više vode nego su možda planirali.

Bilo bi dobro čuvati zalihe pitke vode barem za 3-4 dana. Ako se opskrba pitkom vodom tijekom tog razdoblja nije ponovno uspostavila, treba pronaći alternativne izvore. Voda s krova (kišnica) ili iz nekog potoka ili rijeke može biti zagađena. Konzumiranje takve vode može biti veoma opasno, pogotovo u kriznoj situaciji. Zato osim čuvanja pitke vode trebate imati i način za sterilizaciju prikupljene vode.

Prokuhavanje vode pouzdano uklanja biološke zagađivače koji se vjerojatno nalaze u vodi iz nepoznatog izvora. Ako prokuhavanje iz nekog razloga nije moguće, treba pripremiti i tablete za sterilizaciju vode, ili posebne filtere.

Tjestenina

Suha tjestenina (pašta) u zatvorenoj ambalaži može trajati veoma dugo. Prema nekim izvorima i godinu ili dvije duže od navedenog isteka roka. Tjestenina spada u hranu koja nije skupa, a odličan je izvor ugljikohidrata. Naravno, za konzumaciju trebate imati dovoljno vode i način da skuhate obrok.

Keksi (krekeri) od cjelovitih žitarica

Ove “grickalice” mogu poslužiti kao zamjena za kruh. Nije potrebno posebno pripremati obrok, što je velika prednost. Idealno bi bilo da nađete krekere od cjelovitih žitarica i sa visokim udjelom fruktoze. Takav brzi obrok će vas prilično dugo držati sitim. Vijek trajanja neotvorenih krekera zna biti 6-9 mjeseci, što možete i produljiti ako ih vakuumirate.

Riža

Radi se o još jednom odličnom izvoru ugljikohidrata koji ne košta mnogo. Riža u vakuumiranim vrećicama može trajati veoma dugo, pogotovo bijela riža. Smeđa riža nije pogodna za višegodišnje skladištenje, ali ako ju preferirate, pazite na istek roka. Smeđa riža sadrži ovojnicu koja je veoma hranjiva i zdrava, ali je sklona kvarenju u dodiru sa zrakom. Procjenjuje se da smeđa riža u otvorenoj posudi može trajati 3-6 mjeseci. 12-18 mjeseci traje ako ju držite u zamrzivaču ili vakuumiranu. Za razliku od toga, bijela (oljuštena) riža traje mnogo dulje. Otvorena, do 5 godina, ili vakuumirana preko 30 godina.

Suhi grah (i druge mahunarke)

Grah je odličan izvor kalorija i proteina. Priprema je jednostavna, ali ponovno zahtjeva vodu i pribor za kuhanje. Grah je moguće čuvati i u konzervama, međutim, suhi grah zauzima mnogo manje prostora. Kada kupite hrah, zamrznite ga na tjedan dana kako bi spriječili razvoj žižaka. Preporuča se čak da se postupak ponovi dva puta. Kada kupite grah, treba pretpostaviti da je on već kontaminiran ličinkama. One nisu štetne za vas, ali je šteta da vam hrana tako propada.

Obroci od suhih žitarica

Kukuruzne ili zobene pahuljice, muesli, još je jedna namirnica koju možete svakodnevno konzumirati. Priprema ne traži kuhanje, ali se obično konzumira uz zagrijano mlijeko.

Brašno, kvasac

Upute za pripremu kruha:

Uz dodatak vode, malo soli i šećera (za razvoj kvašćevih gljivica), svakog jutra možete imati svježe pečeni kruh. Ne treba naglašavati koliku važnost kruh predstavlja u kriznoj situaciji. Nedostatak je, naravno, što ovisite pećnici odnosno nekom obliku energije za pečenje.

Kada kupujete brašno, treba pretpostaviti kako se u njemu već nalaze nametnici, primjerice jajašca moljaca. Brašno od cjelovitog zrna na toplom se zraku kvari (užegne) brže nego bijelo brašno. Kako prostor gdje držite zalihe ne bi dodatno kontaminirali, brašno čuvajte u zatvorenim posudama. Dobar izbor su plastične kutije od sladoleda sa poklopcem. Te posude onda ne otvarajte u prostoru gdje držite zalihe, već tamo gdje pripremate hranu. Alternativno, brašno bi trebalo zamrznuti na -30°C na tjedan dana.

Sjeme za “klicanje”

Svaki preper zna da je najbolja krizna hrana ona koja je sigurna (nepokvarljiva duže vrijeme), kalorična i malog volumena. Zalihe sjemenja, ponajprije raznih žitarica i mahunarki od velikog su značaja. Dvije jušne žlice pšenice su dovoljne za aktivno preživjeti jedan dan. Svakako je dobro imati pohranjenu neku količinu friške (prošlogodišnje) pšenice u vodootpornoj posudi na suhom i hladnom mjestu.

Mesne konzerve

U konzervama možete naći razne vrste ribe, poput tune, lososa i sardine. Također, pileći ili goveđi mesni obroci. Meso je važan izvor proteina i nije ga lako čuvati u svježem stanju. Meso iz konzervi nije potrebno dodatno pripremati, obroci su spremni odmah po otvaranju konzerve.

Pripazite na stanje konzerve. Ako u konzervu uđe zrak, dolazi do kvarenja hrane i postoji opasnost od trovanja botulinom. Konzerve moraju biti udubljene, poklopac ne smije raditi “klik” kada se pritisne prstom.

Konzervirano voće i povrće

Svježe voće i povrće ne može trajati veoma dugo, pa uglavnom nije primjereno za čuvanje u zalihama. U konzervama se može naći mnogo vrsta kuhanog voća (kompoti) i povrća. U kriznoj situaciji, ovo predstavlja neizostavan izvor vitamina i minerala.

Sušeno voće

Suho voće predstavlja zdravu poslasticu koja je uz to bogata vlaknima. Možete pokušati i sami osušiti voće iz vlastitog uzgoja, ili ono koje vam se posebno dopada.

Sir

Tipično, sir se ne može čuvati u kućnim uvjetima veoma dugo. Dulji vijek trajanja ima sir koji je zaštićen voskom, ili vrećice suhog sira (ribanca). Ako se na siru pojavi plijesan, to nije velik problem. Pljesnivi dio se jednostavno odreže, ostatak je još dobar za konzumaciju.

Maslac od kikirikija (ili orašastog voća)

Orašasto voće predstavlja energetsku hranu zbog visokog udjela zdravih masnoća i proteina. Postoje namazi od oraha, badema, lješnjaka ili kikirikija. Radi se o visokovrijednoj namirnici koja ima veoma dug vijek trajanja. Nakon otvaranja, neke je namaze potrebno držati u hladnjaku, dok drugi mogu ostati na sobnoj temperaturi. Kako je u kriznoj situaciji upitna i opskrba el. energijom, uvijek bi trebalo preferirati hranu koja ne ovisi o hladnjaku.

Hrana u prahu

Mlijeko u tekućem stanju, čak i ono “trajno” ne može ostati dobro baš dugo. Tipično, do nekoliko mjeseci. Ako u kuhinji koristite mlijeko, kratkoročno možete osigurati rotaciju i paziti na istek roka. Za dugoročnije skladištenje, mlijeko u prahu (ili konzerve kondenziranog mlijeka) predstavljaju bolji izbor. Osim mlijeka, u prahu možete naći i krumpir, jaja…

Mješavine orašastog i sušenog voća

Popularne poslastice poput “studentskog mixa” odnosno mješavine za izletnike i planinare. Kao i maslaci, ovo je vrijedna energetska hrana. Ne zahtjeva pripremu pa je dobar izbor kada kuhanje nije moguće. Bilo bi dobro da se čuva u vakuumiranom obliku kako orasi ne bi gubili svježinu.

Instant juhe

Priprema je brza i jednostavna, a juha sjajno nadopunjava ostalu čvrstu hranu. Vrećice za pripremu juhe zauzimaju veoma malo mjesta, ali za pripremu ponovno trebate dosta vode.

Kava i čajevi

Ovi topli napici nisu strogo gledajući namirnice za preživljavanje, ali preživljavanje čine ugodnijim! Ovisno o vlastitim navikama, osigurajte si dovoljne količine onoga što volite.

Ulje za pripremu hrane

Ulja su važan dodatak prehrani. Osim nutritivne vrijednosti, koriste se za poboljšanje okusa hrane.

Sol, šećer, začini

Ove namirnice ćete u kriznoj situaciji vjerojatno koristiti u manjoj količini, ali vrijedi ih imati na zalihi.

Što nam treba osim hrane?

Mnoge neophodne stvari još nismo spomenuli. U slučaju krizne situacije, osim hrane kao jednog od prioriteta, trebaju nam i neke druge potrepštine. Prije svega, sredstva za održavanje higijene, ljekovi i pribor za prvu pomoć, rasvjeta za slučaj nužde… U nastavku, detaljnije o svakoj od ne-prehrambenih potrepština u kriznim situacijama.

WC papir

Namirnica koja se praktički može čuvati neograničeno dugo i koju koristimo svakodnevno, a u kriznim situacijama prva nestaje iz dućana. Za vrijeme nedavne “korona” krize, kupci su se gotovo otimali za zadnje primjerke WC papira. Nemojte da vam se dogodi nešto slično u budućnosti. WC papir, istina, zauzima mnogo prostora, ali radi se o toliko osnovnoj potrebi da je i to opravdano. Radi se o svestranom materijalu za čišćenje koji nema adekvatne višekratne zamjene. Postoje situacije u kojima bi umjesto papira mogli koristiti i vodu, brisanje zamijeniti pranjem. Ipak, nestašica vode se događa još i češće nego nestašica papira. Moguće je da nekoliko litara pohranjene vode za piće predstavlja jedinu vodu koju imate pri ruci. Pranje ruku, a pogotovo tijela, u kriznoj situaciji postaje luksuz. WC papir štedi dragocjene zalihe pitke vode.

Izvor energije

U slučaju “blackouta“, ili samo lokalnog nestanka električne energije na par sati, treba vam neko rješenje. Solarni sustavi sa akumulatorima ili benzinski agregati nisu tako velika investicija. Svako rješenje ima neke svoje prednosti u odnosu na ostale, ali svako će dobro doći kada “nestane struje”. Što kada nestane struje? Za neka kućanstva, prestaje raditi i centralno grijanje (plin, nafta, pelet…) jer nije moguće pokrenuti pumpu. Za neka kućanstva, prestaje i opskrba vodom ako se ona crpi pumpom iz bunara.

Električna energija nije jedina niti najosnovnija. U zimskim mjesecima, prioritet je toplinska energija. Možete li grijati dom kada nema struje? Ili kada prestane opskrba gradskim plinom? Imate li dovoljno energenta za cijelu zimu? Naravno da u nekim situacijama nije niti izvedivo da imate vlastiti energent. Možda živite u gradskom stanu bez mogućnosti skladištenja drva ili kuća nema dimnjak. Paljenje otvorene vatre usred takvog stana može biti veoma opasno. Razmislite o vlastitim mogućnostima na vrijeme.

Kako skuhati obrok kada nema opskrbe strujom, plinom?

Prijenosna kuhala za kampiranje s pripadajućim spremnikom plina mogu osigurati dovoljno energije za barem nekoliko obroka. Dugoročnije rješenje je plinska boca za domaćinstvo kapaciteta 10 litara. Ovakvom bocom možete kuhati mjesecima, ili grijati stan neko kraće vrijeme.

Rasvjeta

Svjetlost je još jedan oblik energije, međutim zahtjeva posebnu pažnju. Radovi i potrebe u kućanstvu ne prestaju kada se smrači. Primjerice, kako presvući dijete usred noći kada ne vidite prst pred nosom? Kako zaustaviti krvarenje ako se u mraku dogodi neka nezgoda? Možete osvijetliti mobitelom, jedno kratko vrijeme dok i on ne potroši bateriju. Prema Murphyju, prekid struje će se dogoditi baš kada je baterija na rezervi. Noću možda morate na wc; ili morate nekud autom, a u mraku ne možete pronaći ključ.

Osigurajte dovoljnu količinu običnih svijeća te pribor za paljenje vatre. Imajte na umu da svijeća troši kisik dok gori, što možete osjetiti u obliku neobične pospanosti. Dok gori bilo kakav plamen u stanu, osigurajte dovoljno zraka otvaranjem protora.

Od baterijskih svjetiljki, najzgodnije su one koje stoje na čelu. Uz njih, ruke su vam slobodne pa možete normalno obavljati sve što trebate. Imajte na umu da baterije neće trajati vječno. Treba vam ili dobra zaliha zamjenskih baterija ili način da punite postojeće. Također, postoje i svjetiljke kod kojih zavrtite ručicu i tako punite bateriju.

Također, možete razmisliti o postavljanju komadića fluorescentne trake na ključna mjesta. Ako se usred noći dogodi neplanirani prekid el. energije, kako ćete pronaći svjetiljku? Kako se kretati stanom do vaše zalihe sa svijećama i upaljačem? Fluorescentna traka je vidljiva u potpunom mraku. Komadi trake vas mogu voditi do pretinca u kojem čuvate svjetiljku, ili označiti prepreke kojih se morate čuvati. Npr. ako morate proći stepenicama ili uhvatiti za kvaku koju je teško naći u mraku, označite ih trakom. Najvažnije predmete u slučaju potpunog mraka također zamotajte trakom, tako nećete gubiti vrijeme na opipavanje. Uostalom, trenirajte. Testirajte koliko lako možete doći iz bilo kojeg dijela stana do svjetiljke u potpunom mraku.

Kuhinjski pribor

Tko redovito priprema hranu u kuhinji vjerojatno može preskočiti ovo poglavlje. Ako živite u studentskom domu ili iz nekog drugog razloga ne pripremate hranu kod kuće, razmislite i o ovom problemu. Nema mnogo smisla da skladištite hranu koja se kuha, ako nemate u čemu skuhati. Imate li pribor za jelo? Pribor za rezanje, guljenje hrane, otvaranje konzervi? Većina se neće susresti s ovim problemom, međutim, krizna situacija vas može zateći i u planinskoj kolibi. Možda imate neku “jazbinu” dalje od kuće u kojoj skladištite sve potrepštine. Planirate napuštanje grada u kriznoj situaciji, i tamo ste osigurali sve što vam treba. Razmislite još jednom imate li sve. Lako je zaboraviti na nešto ako zaista niste živjeli na tom mjestu.

Medicinski pribor i sredstva

Ako patite od kroničnih bolesti i potrebna vam je redovita terapija, čuvajte zalihu vlastitog lijeka. Zdravstveno stanje je individualna stvar pa bi svatko za sebe trebao procijeniti što mu treba. Osim individualnih potreba, treba osigurati sljedeće za slučaj potrebe:

• Sredstva za dezinfekciju
• Zavoji
• Sterilne komprese
• Pamučne gaze
• Pribor za šivanje
• Antibiotici
• Sredstva za snižavanje temperature (antipiretici)
• Sredstva za ublažavanje bolova
• Vitamini
• Dodaci prehrani
• Čajevi (za tegobe sa želucem, urološki…)

Ako ste u mogućnosti čuvati, bilo bi dobro imati i štake te kolica za slučaj da niste u mogućnosti hodati. Mala nezgoda poput uganuća gležnja može vas spriječiti da iz kreveta odete na wc ili po čašu vode.

Alati

Ovisno o prirodi krizne situacije, vjerojatno ćete morati povremeno nešto popraviti. Oluja može razbiti prozor ili srušiti dimnjak, može doći do oštećenja kabela električne grijalice i sl. U uobičajenoj situaciji, na raspolaganju su vam majstori, gradske službe, dućani i sl. U kriznoj situaciji ovisite jedino o vlastitim mogućnostima. Osigurajte zaštitnu odjeću i sredstva, prije svega. Ne želite nepotrebne ozljede pogotovo u kriznoj situaciji. Osigurajte dobar set osnovnog ručnog alata, vijke, čavle i sl. Ceradu za prekrivanje u slučaju kiše, ljepljive trake, užad, baterijske svjetiljke.

Knjige

Za slučaj duljeg prekida električne energije, osigurajte si neku razonodu koja ne ovisi o struji. Časopisi, križaljke i sl. su dobar izbor, a knjige još i bolji. Među knjigama, neka budu i one praktične naravi, poput kuharica, priručnika za pružanje prve pomoći, kućanskih popravaka…

Potrebe kućnih ljubimaca

Ne zaboravite na ove ponosne članove vašeg kućanstva. Pripremite i za njih dovoljno hrane i ostalih potrepština.

Koliko dugo trebaju zalihe izdržati?

To bi mogli znati tek ako znamo kakva će biti priroda nezgode, te koliko će situacija trajati. Nažalost, to ne znamo. Može se raditi o jednoj noći bez električne energije, ili nekoliko dana nestašice nekog artikla u dućanima. Može dvotjedna zabrana izlaska iz kuće uslijed pandemije ili slične okolnosti. Možda višemjesečna ekonomska situacija u kojoj si ne možete priuštiti ni osnovne potrepštine. Ili višegodišnje ratno stanje. Sigurno je to da ako imate mogućnost dugoročnijeg skladišta, trebali bi ga osigurati. Više je bolje, i ako optimalno upravljate zalihom, teško se može dogoditi da pretjerate s količinom.

Opskrba tijekom krizne situacije

Kada razmišljamo o tome koliko dugo trebaju zalihe izdržati, zanemarujemo činjenicu da se u svakoj situaciji ipak možemo nastaviti opskrbljivati. Što ako kriza potraje zauvjek? Živimo samo dok ne ispraznimo sve police? Osobno, iz vlastitog se vrta opskrbljujem vlastitom hranom tijekom cijele godine, i tu je izuzetak jedino zima. Znači, hrana koju bih u jesen spremio, nastojim da izdrži do proljeća. Više od toga mi ne treba, čak i da kriza potraje zauvjek. To je 4-5 mjeseci bez uroda u vlastitom vrtu. Tko se priprema za krizu, a nije pripremio vrt, bojim se da se slabo priprema.

Razvijajte kreativna rješenja, vaša smočnica nije jedina zamjena za dućan.

Pripremite sjeme

Potraje li kriza, nećete biti jedini kojem je na um palo da zasije vlastiti vrt. Prazna parcela pred kućom ili livada usred šume ne znače mnogo bez sjetvenog materijala. Pripremite koju vrećicu sjemena salate, rotkvice, mrkve, peršina…

Toplina

Iz vlastite šume (iako je pojam vlasništva u kriznoj situaciji, hmm..) mogu koristiti drva za još mnogo zima. Šumom gospodarim na način da se obnavlja jednakom brzinom kako se koristi. U prijevodu to znači da je količina toplinske energije za naš dom ograničena jedino time koliko mogu raditi. Dok god čuvam vlastito zdravlje, mogu mnogo. Znači, zaliha drva za više od jedne zime zaista nema smisla, čak i kad bi kriza potrajala vječno.

Voda

Znam za nekoliko pouzdanih izvora pitke vode u mom okruženju. Ako se dogodi višednevna nestašica vode, ili zagađenje postojeće, dovoljno mi je da imam pitke vode za 7-10 dana. Tijekom tog perioda osigurati ću si pristup izvoru i dopunjavati zalihu. Imam mogućnost hvatanja kišnice, tako bih osigurao barem vodu za ispiranje wc školjke, pranje ruku, podova i sl.

Zalihe za mjesec dana

Uzimajući sve u obzir, rekao bih da je mjesec dana dovoljan period da se čovjek ili obitelj prilagodi novoj situaciji. Kao što je spomenuto, situacija može biti individualna. Ozljeda ili gubitak posla, blokada bankovnog računa, krađa el. identiteta… Može biti lokalizirana, recimo potres, poplava, prosvjedi, teroristički napad… Može biti mnogo širih razmjera, poput raspada elektroenergetskog sustava cijele europe, ratno stanje i sl.

Tijekom mjesec dana, obitelj bi trebala dobro prepoznati koja je priroda nove situacije i koje se mogućnosti pružaju. Svaka situacija pruža neke nove mogućnosti. U nevolji, ljudi mogu konačno postati skloni da pomažu jedan drugom. Možda nećete morati sami na krov ako se susjed ponudi da pomogne. A možda bude i sukoba, otimačine ili jednostavno ljubomore među ljudima. Tijekom mjesec dana ćete dobro shvatiti kako stojite.

Ako čovjek dočeka krizu pasivan, bez volje da se prilagodi, bojim se da mu skladište hrane malo znači. Ako bude aktivan kao što se aktivno spremao za nju, nije bitno ako kriza potraje dulje nego što traju zalihe. Zalihe su tu da mu olakšaju prilagodbu novoj situaciji.

Napuštanje lokacije

U iznimnom slučaju, kriza može biti takve prirode da je preporučljivo napustiti prebivalište. Takva vas situacija može zateći u bilo koje doba dana, i možda nećete imati vremena za razmišljanje i planiranje. Za takav slučaj, pripremite na vidljivom mjestu plan postupanja. Pripremite popis najnužnijih stvari koje morate ponijeti, uz nekoliko mogućih scenarija.

Napuštanje lokacije može biti vlastitim vozilom, provjerite stanje goriva, možda i čuvajte rezervni spremnik. U vozilu imajte spremno barem nekoliko najosnovnijih stvari. Deke za prekrivanje, koju bocu vode, nešto suhe hrane.

Ako imate drugi objekt u koji se možete skloniti, neka vam je pri ruci ključ i ostalo što je potrebno.

Napuštanje lokacije pješice može biti najzahtjevnije. Može vam trebati zamjenska odjeća, kabanice, prekrivači za slučaj opasnosti. Idealno bi bilo imati već spremne ruksake za svakog člana obitelji. Unutra dovoljno vode i suhe hrane. Pripremite topografsku kartu vašeg područja ako niste dobro s njim upoznati. Sredstva za navigaciju poput kompasa, te svakako pribor za paljenje vatre. Neko oruđe, poput radnog noža, ukratko. Detaljnije upute za napuštanje lokacije već prelaze okvire ovog posta. Javite treba li i to obraditi, ili nastavimo o tome na forumu.

Objavio: Nikola

Transkript emisije Skalanada 13.03.2013.

Uvodno. Generacije koje su prebrodile II svjetski rat dugo su zadržale naviku da u kući drže barem mjesečnu zalihu hrane. Kada bi stigla plaća išlo se u najbližu trgovinu i kupilo brašna, šećera, ulja i drugih namirnica koje se brzo ne kvare za cijeli mjesec, pa i više. Danas se u trgovine ide često, i uzima ono što vam trenutno treba. Da li su kućne zalihe hrane nešto iz „ropotarnice prošlosti“ ili i danas imaju smisla. O tome sa ZS.

Imati doma nešto zaliha hrane izgleda da je uvijek dobro, a u današnjim vremenima i sve potrebnije. Navest ću jedan primjer s početka dvijetisućitih godina. U Londonu je izbio štrajk vozača kamiona (razlog je bio rast cijena dizela). Štrajk je izveden na način da su kamionima blokirane benzinske crpke. Pregovori s Vladom su trajali jedan dan, pa drugi, pa treći… Na treći dan su u Vladu došli i direktori trgovačkih centara i upozorili ju da ih dijeli „tri obroka od kaosa“. Naime, trgovački centri funkcioniraju na principu minimalnih zaliha – radi što manjeg vezivanja novčanih sredstava za zalihe. Zbog toga prakticiraju „just in time“ dostavu robe (upravo na vrijeme). Nakon tri dana zastoja u dostavi roba, zalihe hrane u trgovačkim centrima jednostavno su nestale. Jedan štrajk relativno male grupacije radnika doveo je London na rub gladi.

2. Štrajkovi sigurno nisu jedino što može poremetiti našu opskrbu hranom, na što bi još trebalo misliti kada se razmatra sigurnost prehrane?

Praktično sve što jedemo do nas i naših trgovina dolazi motornim vozilima na benzin ili dizel. Kako se dostupnost nafte i njenih derivata smanjuje, vjerojatnost poremećaja u tom segmentu raste: to može biti iz nekih međunarodnih, ili iz nekih nacionalnih i lokalnih razloga (bankrot obližnjeg trgovačkog centra), ili naprosto zbog visoke cijene. Vjerojatnost socijalnih nemira u vremenima krize također raste, što onda može prouzročiti situaciju kao u Londonu. Ekstremne elementarne nepogode mogu učiniti isto. No ima nevolja i na osobnoj razini: svatko od nas može biti otpušten, može se razboliti, može imati prevelike račune za režije… No, kakva god bila priroda krize koja nas je pogodila (vanjska ili osobna), ako imate što jesti – vi i vaša djeca – kroz krizu se prolazi lakše! Što se događa kada krizna zbivanja pogode lokalni ili nacionalni  sustav prehrane. Za organizirati se u izvanrednim okolnostima vlastima je potrebno neko vrijeme. Ako bi si većina ljudi, barem u prvo vrijeme, sama  mogla pomoći, onda neće nastati kaos. Dakle, obiteljske rezerve hrane su dragocjena praksa, koju bi trebalo poticati na osobnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini.       

3. Koliko i kakvih rezervi hrane bi svatko od nas trebao imati?

O tome možete naći pregršt informacija na Internetu. Time se već bave mnogi u svijetu, tako da ne morate sebe preispitivati da li je s vama sve u redu jer razmišljate o prikupljanju vlastitih rezervi hrane. Dakle, osnovni savjet je: imajte najmanje dvomjesečnu zalihu osnovnih prehrambenih namirnica. Što ćete spremiti na zalihu? To ovisi o tome što volite jesti. Osnova u žitaricama će vjerojatno kod svih biti ista – brašno, riža, razne vrste pašti, a svi će spremiti i  nešto šećera i nekih masnoća u zalihu: ulja, masti ili nešto treće, a vjerojatno i grah ili nešto od te vrste. Na tu osnovu netko će spremiti solidnu zalihu mesnih konzervi i suhomesnatih proizvoda, a vegetarijanci će se vjerojatno opredijeliti za konzervirano povrće i suho voće. Osnovni je princip da ono što se stavlja na zalihu bez problema može trajati nekoliko mjeseci ili godina (konzerve, pašte i sl.). Na to se dodaju još zalihe začina i namaza (pašteta, đemova i sl.) – i, kada je sve to na okupu, vi ne možete biti gladni barem dva mjeseca, u kakvu god krizu upali. 

4. Imati višemjesečnu zalihu hrane ipak dosta i košta, pitanje je tko si to može priuštiti?

Ni u svijetu ni kod nas mnogima nije jednostavno prikupiti sredstva za  višemjesečnu zalihu hrane. No, u poziciji smo da možemo krenuti malo po malo. U Americi su izračunali da si uz izdvajanje 24$ svakog mjeseca, unutar jedne godine četveročlana obitelj može osigurati jednomjesečnu zalihu hrane (s 48$ za 2 mj.). Druga bitna stvar je rotacija zaliha. Ono što redovito kupujete treba staviti u zalihu, a trošiti iz zalihe. Tako ćete biti sigurni da je ono što imate na zalihi unutar predviđenog roka za uporabu i kvalitetno za jesti. 

5.  Što ako se višemjesečne zalihe potroše a krizno stanje još nije prošlo?

Sigurnost prehrane, naravno, ne ovisi samo o spremljenim zalihama hrane. I o tome na Internetu možete naći puno prijedloga, spomenut ću neke:

U proljeće zasadite vrt. Nije nužno da to bude vrt u vašem vlasništvu. Ako budete razgovarali sa susjedima i u lokalnoj zajednici, obično ćete otkriti da zajednica ili crkva ili neki vremešni vlasnici parcela imaju slobodne površine i volju da ih ustupe za proizvodnju hrane.

Kupujte izravno od lokalnih poljoprivrednika. Na taj način ojačavate lokalnu proizvodnju hrane. Fama o okrupnjavanju zemljišta i veliki trgovački centri pridonijeli su propasti mnogih malih poljoprivrednika. Važno je da se taj trend preokrene.    

Naučite si sami procesirati hranu. Spremanje zimnice kod nas ima dugu tradiciju i nikome ne bi trebao biti problem naučiti kako se to radi.

Razmišljajte brižljivo o hrani, ozbiljno planirajte i provodite planirano. Kada je sezona određenog voća ili povrća, može se kupiti jeftino a u većoj količini, i onda procesirati – spremiti u staklenke ili dehidrirati. Slično je i sa mesom, koji se sa prijateljima i susjedima povoljnije može nabaviti u većoj količini i onda procesirati i spremiti. Uštede su moguće i kuhanjem za nekoliko obroka unaprijed (kasnije se samo podgrije) i sl.

Pridružite se kooperativama za hranu ili pomozite da se ona osnuje. Sa prijateljima i susjedima kupujte izravno od poljoprivrednika na vreće namirnica i podjelite ih među sobom.

Skladištite brižljivo svoje zalihe. Mora se spriječiti da insekti i glodavci dospiju do njih. I opet, rotacija je važna. Uradite što možete, s onim što imate, tamo gdje jeste. Kreće se uvijek po malo, ili se ne krene nikako. Za nekoliko mjeseci ipak ćete biti u bitno povoljnijem i sigurnijem položaju u odnosu na trenutak kada ste počeli. Ako još poradite na onoj socijalnoj dimenziji – da se povezujete i kombinirate znanje, alate i uređaje sa susjedima, prijateljima i lokalnim proizvođačima hrane, vaša i njihova sigurnost prehrane u kriznim vremenima bit će zavidna.

Objavio: Zoran Skala

0 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 02/01/2018 21:57 od Harp

Suhe sljive.

Vrsta sljive: neka malena, oko 2.5 – 3 cm promjer, slatka, visina drveta oko 4m, sirina oko 2.5m
Utroseno vrijeme: (branje, ciscenje, polaganje na sito): 1h
Vrijeme branja: 25.8.2017. u 10h ujutro, gotovo su potpuno zrele, niti malo kisele, ali nisu mekane, ima zanemarivo crvljivih
Kolicina: oko 150 komada, stane u posudu od 5L, oko 2.5kg s kosticama, oko 0.5m2 na situ, oko 640g suhih sljiva, oko 1.5L u platnenoj vrecici
Vrijeme susenja: od svakog jutra do veceri, najprije 5 suncanih dana zuta strana, onda 2 dana plava, svaku vecer uneseno u kucu
Okus: izuzetan, aromatican, nema veze s kupovnim

Jednostavno za pripremu uz malo brige (pratiti prognozu radi oborina), preporucam!

0 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 02/01/2018 21:57 od Harp

Objavio: Sa foruma

0 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 13/04/2017 22:24 od Harp

Zmajev rep (za 4 obroka)

Zmajev rep mozete napraviti ukoliko se nalazite blizu zmajeva gnjezda, te imate u vrtu ostale zacinske trave koje rastu u to vrijeme.

Potrebno opcenito:

– 24 sata prethodnog natapanja u vodi (dakle radi se za sutradan)
– prikladni lonac (veci, npr 3-5L) s adekvatnim poklopcem
– drvena kuhaca koja nece moci upasti u lonac
– kuhalo s regulacijom
– noz veci i dascica
– masinica za mljevenje mesa (pozeljno, vrlo pozeljno)
– zdjele
– vaga (potpuno nepotrebna)
– oko 2h pripreme – od pocetka do serviranja

Potrebne supstance:

– 5 kom. bambusovih izdanaka duzine oko 30cm, debljine 5cm (to je cca 500 – 800g ociscenih i natopljenih izdanaka – drugi dan vagano)
– 2 kom. glavice luka fi=6cm (obicna zuta kapula)
– 1 cajna zlicica soli (poravnata s rubom, ne kao planina!)
– na vrh kavene zlicice mljevene ljute paprike (cca volumen suhog zrna kukuruza)
– 23 grancice lisca persina i celera u omjeru 5:1
– 1 snicla od neke zivotinje, recimo govedina (purica), velicine dva dlana (to je samo za aromu)
– ulje (kao suncokretovo) da pokrije tanko dno lonca – cca 50 mL
– voda (samo kao pomocno sredstvo) za natapanje

Postupak.

1. Ocistiti i prirediti bambuse (mozete vidjeti od japanke s velikim santoku nozem video na internetu kako to najlakse napraviti), te ih tako narezane staviti u zdjelu napunjenu vodom da se namacu 24h. Time ce se uviti i postati stakleno krhki uz potpuni gubitak gorcine.

2. Sljedeci dan se neposredno prije kuhanja ocijede od vode, voda baci (zalije se cvijece), bambusi ostanu u zdjeli.

3. Montira se masinica za mljevenje mesa. Najprije se samelje par najdebljih komadica bambusa (samo da zapune slobodni prostor u masinici), pa potom se samelje dva komada ociscenog luka.

4. u lonac se stavi malo ulja da pokrije dno, pec se podesi na umjereno, i u to se ubaci produkt tocke 3., koji se ravnomjerno rasporedi po dnu lonca. Tako se to ostavi (bez poklopca) da se lagano dinsta. Onog trenutka kada se luk pocne lagano rumeniti (smedjkasta boja na dnu i karakteristican miris), ovaj proces je gotov. Vazno: ne smije se na prejako podesiti temperatura da luk ne postane zrtva pozara; ovo treba trajati cca oko 30min.

5. Dok se tocka 4. radi, pripremi se meso, tako da ga se nareze na kockice velicine stranica 7mm.
Kada je tocka 4. gotova onda se meso ubaci u lonac i promijesa, te nastavi dinstati 15min od kada se izgubi crvena boja.

6. Dok se odvija tocka 5., putem masinice iz tocke 3. se samelje lisce persina i celera skupa s pripadajucim grancicama. Potom se masinica razmontira i sve ostatke zelenila iz nje se isto pridruze rezultatu u zdjelici, te potom opere i spremi.

7. Kada je tocka 5. gotova, ubaci se rezultat tocke 6. u lonac, potom se doda sol i ljuta papricica, pa sve promijesa u homogenu smjesu koja se dinsta oko 10 min (jos uvijek nema poklopca). Povremeno se promijesa.

8. Po zavrsetku tocke 7., u lonac se stavi oko pola kolicine iz tocke 2. (pripremljenih bambusa), i dobro promijesa dok ne postane homogeno. Potom odmah se doda i druga polovica i isto promijesa do homogenosti. Ono sto je tu vazno spomenuti, je da se deblje stabiljke bambusa u prvim trenutcima ove tocke kuhacom razlome u komadice od 3cm (krhki su, samo ih se stisne i puknu), kako ne bi bili nezgrapni pri jelu (grijanjem se ubrzo omeksaju i nece se moci tako lako razlomiti!) Sada se to poklopi i dinsta bez ikakvog dodavanja vode oko 30min, uz par mijesanja. To je potom gotovo, odmah za servirati, i dobro pase uz domaci kruh. Moze se i podgrijavati sutradan.

Vazno: iza svakog mijesanja u svim relevantnim tockama, treba poravnati sadrzaj ravnomjerno po dnu lonca, sto se podrazumijeva, kako bi para ravnomjerno zagrijavala smjesu.

Jelo je hrskavo i socno, lagano za probavu i pripremu. Bambus ima specificnu blagu biljno-travnastu aromu, i pogodno je za pripremu u vremneu pupanja bambusove sume hrane.

0 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 13/04/2017 22:24 od Harp

Objavio: Sa foruma

14 komentara na forumu Autor: fazy zadnji komentar: 27/10/2024 20:28 od fazy

Počinje sezona kestena.
Netko voli kuhane, a netko pečene.

Kako najlakše doči do ploda kuhanih?
Ovu sam metodu iskušao prošle godine.

Prvo prerežemo kestene, oštrim nožem na drvenoj dasci:

Tako prerezane kestene stavimo u lonac sa proključalom vodom i djelomično kuhamo poklopljeno dvije minute.
Nikako duže, jer će onda biti previše kuhani.

Nakon dvije minute vadimo ih iz lonca i cijedimo.

Slijedeća faza je, istiskivanje kestena iz ljuske, kombiniranim kliještima, nakon čega imamo očišćene kestene spremne za daljnje kuhanje i konzumaciju ili izradu kesten-pirea.

14 komentara na forumu Autor: fazy zadnji komentar: 27/10/2024 20:28 od fazy

Objavio: Sa foruma

12 komentara na forumu Autor: divergent zadnji komentar: 17/11/2016 07:38 od Dzionik

Evo rezultati eksperimenta; otvorio prvu teglicu.

Prvo, poklopac sam odšarafio bez problema, što znači da zapravo poklopac nije “povukao”, pa baš i nije bilo hermetizirano. Međutim, kukuruz se nije pokvario.

Nije se pokvario gotovo sigurno zbog soli koja se stavlja na vrh. Naime, baš razmišljam, čini se da je to stavljanje soli na vrh odlična metoda. Možda bi to trebalo primijeniti i na kiseljenje kupusa. Znači zaliti vodom, pa prst soli ispod poklopca, pa onda poklopac i kamen.

Uglavnom, osim ove tri male teglice, napravio sam i tri tegle klasične veličine, ali idiot skroz zaboravio sol staviti. Kako sam isto već napravio hermetizaciju, nije mi se dalo otvarati da dodajem sol. Za par dana sve prokuhalo u ostavi, pa morao baciti.

S obzirom da je kukuruz kuhan samo 5 minuta, jestiv je i ovako, samo malo tvrđi. Ja sam ga stavio još 5-10 minuta na kuhanje nakon vađenja iz tegle i bio je odličan. Ne sladak kao iz konzerve, ali s intenzivnijim okusom samog kukruza. Naravno, ima i ostataka dlačica (“kose”), pa sitnijih komadića koji su ostaci od rezanja nožem… ALI MOJ JE!  

Za iduću godinu razmišljam da ću ga probati kominjati, a ne rezati. Prvo, puno toga se rezanjem baca, a drugo, nema tog sitnog “smeća”, koje nije smeće, ali tako “se ponaša”.

12 komentara na forumu Autor: divergent zadnji komentar: 17/11/2016 07:38 od Dzionik

Objavio: Sa foruma

5 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 03/07/2024 12:15 od Harp

Kako naslov kaze, napisati cu par rijeci o susenju korijenja povrca s naglaskom na zacinsko i aromaticno korijenje, s idejom da ga se ima konzerviranog (raspolozivo i nepokvarljivo duze vrijeme) i vec gotovog (samljevenog u prah) u polici s zacinima, iz iskustva par informacija.

Dakle, iznijeti cu podatke za celer, a vjerojatno je vrlo slicno i za drugo povrce.

-neociscen ……………………… 989 grama
-ociscen ………………………… 842 g
-prirodno osusen ………………… 87 g
-dosusen na 100 st.C / 10 min ….. 79 g
-volumen (fini prah) ………….. 144.7 cm3
———————————————–
cca 1 kg prilikom susenja zauzima povrsinu od 1m2, ako je tanko rezan (2mm debljine) i uredno slagan, vrijeme ‘prirodnog susenja’ iznad peci 24 sata.

Dakle uzimam radi lakse racunice, da je gotov prah, kao koncentrat u cca omjeru 1:10 naspram prirodnog stanja.

Procedura:

Potrebno je imati sito na drvenom okviru, mjesto iznad peci ili u drugom toplom i suhom prostoru, da se izbjegne pojava pljesnji.
Korijen ocistiti, podijeliti po potrebi (ja sam celer podijelio na 4 kriske, mrkvu naravno ne), i rezati popreko na rast vlakna. Tako se osigurava maksimalna brzina susenja, jer su vlakna tada najkraca.

Kada se tako prirodno osusi, jos uvijek zadrzava oko 10% vlage, pa je gumenast i ne moze se dobro usitniti ni mljeti. Potrebno ga je ‘umjetno’ dosusiti kako bi postao krt (lomljiv kao staklo), cime postaje vrlo lako obradiv. Ja sam ga dosusio u pecnici na 100 st.C / 10 min, mada mi se cini da bi islo i na nizoj temperaturi ili kracem vremenu. Bitno je napomenuti da svojstvo krhkosti poprimi tek kada se potpuno ohladi, tako da ne prosudite prerano kako ga treba jos susiti ako je gumenast dok je topao.

Kada je ohladjen i kada svi komadici koji se testiraju puknu kao staklo, tada sam ga stavio u muzar i kratko usitnio na velicinu koja odgovara prihvatu rucnog mlinca. Mlin se za prvi put podesi na najgrublje (na slici), gdje se gledaju dobiti svi komadi jednolicni, a za drugo propustanje se podesi na najfinije (prah).

Mlin kojeg imam izgleda kao mlin za mak, ali mi se cini da nije, (jer armarant ispada kroz njega!), tako da ako netko zna cemu izvorno sluzi ovaj mlin moze javiti ovdje. Ulazni otvor je dosta velik, toliko da kaziprst bez problema prodje kroz njega, a u usporedbi s mlinom za mak ne mogu ni mali prst gurnut kroz otvor.

Na ovakav nacin trenutno mi je ideja usitniti celer, mrkvu, persin, (ukljucujuci i suseno lisce ili sjemenke), pastrnjak, paprika, mladi grasak, mozda cesnjak i napraviti domacu vegetu, kao gotovu smjesu.

Na isti mlin sam vec usitnjavao i ‘procesirani’ zir u brasno, kao dodatak kruhu 30% i bio je odlican.

Dodano 15.2.2016.

podaci za mrkvu:

-neociscena ……………………… 997 grama
-ociscena ………………………… 882 g
-prirodno osusena ………………… 91 g
-dosusena na 80 st.C / 10 min …… 85 g
-dosusena na 100 st.C / 10 min ….. 81 g
-volumen (fini prah) …………. cca 150 cm3

Mrkvu sam probao susiti na nizoj temperaturi, i skoro da je uspjelo, ali je falila nijansa da lako puca. Za test, dosusio sam je na 100 st.C sto se pokazalo definitivno too much. Naime, mrkva promjeni boju u sivkastu, i okus joj se promjeni na lagano gorkasto-karamelast-karotenast (ali i dalje vuce na mrkvu), mada nije niti blizu temperature karboniziranja. Dakle, trenutna pretpostavka je  ili 15min na 80 st.C, ili 10min na 100 st.C u oba slucaja u stanju ‘prirodne osusenosti’, nikako jedno plus drugo.
Mislim da cu ubuduce probat na 80 st.C jer mi lijepse izgleda kada ima prirodnu boju u prahu.

5 komentara na forumu Autor: Harp zadnji komentar: 03/07/2024 12:15 od Harp

Objavio: Sa foruma

Mene privlači da ove godine probam osušiti nešto voća koje obično rodi u većoj količini nego mogu odmah pojesti. To mi izgleda kao najsigurniji, ili najkvalitetniji način konzerviranja voća koje ne može jednostavno stajati samo od sebe.

Mislio sam si možda napraviti i solarno sušilo za voće. Znam da ljudi suše začinsko bilje i neko voće (smokve) jednostavno u hladu, kad je lijepo vrijeme. Samo možda se to ne može uvijek primjeniti? Gledam upute za izradu sušila, nije ništa komplicirano…

Ima raznih izvedbi ali očito je poanta da sunce zagrijava zrak koji tada ima manju relativnu vlagu, i koji se radi konveksije podiže gore i prolazi kroz komade voća.

To bi onda išlo nekako ovako:

Izvor: https://www.instructables.com/id/Solar-Food-Dehydrator-Dryer/?ALLSTEPS#step0

Objavio: Sa foruma