Dizajniram svoje imanje

[Nikola]

zvuči idealno za gljive. nabavi mjerač vlažnosti, pa izmjeri koji put. znaš li koje vrste rastu tamo? ima li sad šta?

Ne poznajem ni jednu gljivu, ali kad tamo ugledam koju, slikati ću pa javiti. Inače, gljive ne poznam jer ih i ne jedem, ne kupujem, ne berem... Vidim da je to područje sa popriličnim potencijalom, pa možda počnem učiti o gljivama kad dođem do malo slobodnog vremena.

Ako mjerim vlažnost, jel mjerim vlažnost zraka ili zemlje?

[kad budu gorjeli gradovi]

ok slikaj pa javi.
literature o gljivama imaš kolko hoćeš.
mjeriš vlažnost zraka naravno. zbog gljiva jer ne mogu rast ako vlažnost nije bar 75%.

[m2]

Možda ovako nekako. Problem sa ovim coppice grmovima je što kad ih piliš, najvjerojatnije svaka grana pada tako da stisne pilu. Treba se dosta vrtiti oko svakog grma, smišljati kako odsjeći svaku granu da se to ne dogodi.

Ako cijeli grm stisnem omčom koju zateže bačva puna vode, onda grmu mogu prići sa donje strane, bez straha rezati i sajla vuče sve što je porezano prema gore. Na bačvi je ručka jer vjerojatno neće sama imati dovoljno snage da izvuče teret, pa po potrebi mogu tu uhvatiti i potegnuti prema dolje. Sva drva se tako izvlače na ravnicu gdje bih ih sušio i vjerojatno pilio. Tamo je zgodno raditi jer ima dosta hlada.

U ovoj šumici ima i većih stabala. Ako ih tamo porušim, izrežem na manje komade (metrice) vjerojatno se istim principom mogu poslužiti za izvlačenje. Sajla vezana za trešnju dohvaća samo dio terena zbog nepravilnog oblika terena, ali ona skupina od 3 javora može poslužiti kod izvlačenja najudaljenijih stabala.

Kako vam se čini? Ima izgleda da to radi?

Imaš trake sa zatezačima za vezivanje tereta na krovne nosače za auto.
"Zategneš" cijeli grm otpiliš sa motorkom i nosi već je spakiran.

[Nikola]

Znači šumicu "kopiciram", stara stabla ne diram ako nije baš potreba, moram si napraviti stepenice s vrha prema dnu da mogu sigurno hodati, pored stepenica jedno "skijalište" kojim vučem teret gore, povlačenje tereta bi bilo vitlom ili nekom sličnom napravom. Sječa šume ide sjekirom, jer je puno brže, lakše i jeftinije ako su grane toliko tanke da ih prekinem u jednom potezu. Ako su deblje, a deblje mi ne trebaju, onda je motorka puno brža i urednije odreže, ne ostaju visoki oštri panjevi koji otežavaju buduću sječu. Grmove mogu razmnožavati povaljenicama ako mi se nakon sječe učini da su prerjetko raspoređeni.

Drva sječem u siječnju i odmah ih vučem gore jer je snijeg po tlu pa lakše klize. Na vrhu ih pilim na kraće komade i slažem, tamo nastaje puno drvenog otpada koji ću uključiti kao "input" kod dizajna neke druge zone. Dobro bi došao prilazni put tom mjestu, ali to je već predviđeno nekim "generalnim planom".

Šumicu koristim i za uzgoj gljiva, taj dio još moram istražiti ali stavljam na listu kao jednu od primjena. U šumicu ide i kućica na drvetu, skoro se sama formirala kad je vjetar srušio jedno stablo. To je valjda to, funkcija terena određena, idem dalje na druge djelove pa ću na kraju vidjeti kako sve ovo povezati.

[m2]

Da, ebbingei je odlična biljka. Ima ih kod nas u svakom boljem rasadniku, ali možda se isplati naručiti vani. Kod nas znaju biti 30-40 kn u kantici od par litara.

Smokve su obično mediteranska biljka. Samo je par sorti poznato po otpornosti na kontinentalnu klimu, a Brown Turkey je najpznatija među njima. Zašto imam u planu naručiti ju vani? Zato što u našim rasadnicima obično na smokvu napišu "smokva". Nemaju pojma što hoću kad sam spomenuo brown turkey.

Na grobniku skoro u podnožiju "Grobničkih alpi" naletio sam na skroz gotovo "crni" plod smokve (što me iznenadilo jer gore zna biti poprilično zima) i bila je njami...

[Nikola]

Na grobniku skoro u podnožiju "Grobničkih alpi" naletio sam na skroz gotovo "crni" plod smokve (što me iznenadilo jer gore zna biti poprilično zima) i bila je njami...

Proguglaj slike za "black mission", je li to to? DOsta cijenjena sorta, i mislim da je dosta otporna.

Idem ja dalje na zonu 3...

Zona 3 je obično područje za uzgoj "glavnih kultura", nešto što se posije u jednom danu, posjeti nekoliko puta i onda pobere u jednom danu. Moji susjedi ovako uzgajaju kupus i krumpir, samo što oni za vrijeme suše svakodnevno bdiju nad svojim vrtom, onda noću bdiju da ih spase od životinja, itd. Ja sad moram smisliti što uzgajati, i kako, a da se to ne pretvori u noćnu moru. Sušu sam već iskusio i debeo malč spašava stvar, to mi nije briga. Životinje jesu. Medvjedi, vjeverice, divlje svinje, zečevi, srne... Neke od njih me ugrožavaju više, neke manje, moram smisliti kako se nosti s njima. Do sad sam razmišljao o sljedećim kulturama i kombinacijama:

Krumpir pod steljom
Suncokret, ne znam ništa o uzgoju ni dobrim kombinacijama
Tri sestre: kukuruz, grah i bundeve
Čičoka, mada je ovo upitno jer ne može stajati na zraku, radije stoji u zemlji pa je možda primjerenija uzgoju bliže kući
Kupus, baš čitam članak o kombinaciji kupusa i rajčice
Pitomi kesten
Orah

Orasi i kesteni idu u drvored koji je sjeverni rub šumskog vrta, ispod njih čistina, put koji vodi prema šumi, berem plodove kad otpadnu sa stabla. Ništa lakše, ne vidim ovdje puno prostora za popravljanje.

Za ostalo imam dva komadića zemlje na raspolaganju, ono naranđasto je postojeći vrt površine oko 250 m2, zemlja nije loša ali je okrenuta sjeveru, i u sjeni iza velike lipe. Ono žuto je relativno ravna livada površine 400 m2, malo nagnuta prema sjeveru, ali plitka zemlja, dosta kamenito, suho. Tu su posađeni sorbusi, stabalca koja još dugo neće bacati osjetnu sjenu, a svi se beru u zimu pa ne traže nikakvu njegu ni pristup tijekom godine.

Znači moram smisliti što ide gdje, od kojih kultura odustajem, i na koji način uzgajam što.

[m2]

...ustvari su četri sestre...

[Nikola]

Četvrta je kod susjeda Ma slažem se, treba misliti i na insekte i sl. ali u mom slučaju, to je najmanji problem. Oko mene su pašnjaci, zapušteni tereni, šuma, susjed drži pčele, još jedan počinje, općenito prilično zdrav eko sustav. Moja "njiva" ne bi bila šira od 10-15m, tako da zaista ne vidim potrebu da se na njoj nalazi neko cvijeće kojemu bih davao posebnu pažnju. "tri sestre" kod mene nisu jedan izolirani sustav, nego dio PK sustava, komad vrta u čijoj blizini bi bila jestiva šuma, gredice sa začinskim biljem itd. Ima li potrebe da još usred tog komadića zemlje imam neko cvijeće?

Još mi se jedan detalj mota po glavi, mislim da od toga neće biti ništa ali da stavim na "papir". Ona crvena zona su drvored kestena i oraha. Između njih bi bila cesta koja vodi do mjesta gdje pilim drva. Plodovi padaju na cestu koja ima pad prema istoku. Ako cestu napravim kao neki prilično široki, plitki lijevak, možda širine 7-8 m, onda bi se plodovi sa prilično velikog područja mogli sami spuštati (kad padne kiša) do nekog mjesta u blizini onih javora i trešnje. Ta cesta može imati još jednu funkciju, sakupljanje kišnice. Ako tamo ispod javora i trešnje napravim veći spremnik za vodu, punim ga slivnim vodama s ove cestice, onda dobijam na njegovoj površini ravnu ploču gdje se bavim drvima, a piljevinu lakše sakupljam i nosim u vrt da pokrijem krumpir. Ispod tog mjesta imam pad od 20-30 m do najniže točke terena. Možda bi se moglo iskoristiti za neku mini hidroelektranu. Ili čak reverzibilnu, umjesto da fotonaponski paneli pune baterije, mogu pumpati vodu. Sa vodom dobivam puno veće snage za pogon el. strojeva.

Ovo je prilično daleko od ostvarivosti, za sad. Izgleda mi kao skup projekt, i nepotreban. Za sad su fotonaponski sustavi puno povoljniji, jednostavniji. Pogon većih strojeva jeftinije mogu riješiti dizel-generatorima. Ali, to je sa sadašnjim cijenama energenata. Rastom cijena el. energije i fosilnih goriva, rasti će i potražnja (cijena) za baterijama, koje su najslabiji dio FN sustava. U određenom trenutku možda postane isplativo raditi hidrocentralu. Tko zna. Ako se pokaže potreba, ja bih ju složio na gore opisani način.

[m2]

Sa FN modulima imaš ulaz ali i izlaz ako smanjiš izlaz (npr. staviš LED) možeš i smanjiti ulaz (manji jeftiniji sustav)
Najbolje je ako možeš struju sa FN koristiti direktno bez akumulatora (gubici "stavi vadi" iz aku. mogu biti i 30% ako se ne varam)
Pero je na http://www.e-vozila.com/forum/ rekao da je koristio struju direktno sa
FN + iz akumulatora koliko mu je falilo dok nije imao dovoljno FN za pokretanje veš makine direktno sa FN (tj. makina radi kad ima najviše struje 11-13h)

i naravno svi uređaji koji troše toplu vodu nebi je trebali zagrijavati sa strujom već je uzimati od solarnih kolektora
ima za kupiti veš makine i za pranje suđa sa ulazom tople vode.

[Nikola]

Mislim da mogu nabaciti prvu skicu dijela koji zovem sorbusarij. To je ono žuto područje iz nekoliko postova više. Tu su posađeni sorbusi (oskoruše i dr.) koji sporo rastu i dozrijevaju kasno u jesen. Razmak među stablima je 6m. Tu je i postojeći, veliki javor koji je više na sjevernom dijelu vrta. Sa južne strane vrt će biti zasjenjen kestenima, ali još je rano za to, tek su posađeni. Možda se ni ne budu razvijali, pa umjesto njih idu orasi. Znači skica prikazuje vrt gledan sa sjevera prema jugu.



Lijevo od vrta je državna livadica, desno je cesta i neka stabla s druge strane ceste. Vjerojatno dosta vjetrovito, tlo je plitko i kamenito, suho. Plan je ograditi vrt nekom mrežom jer divljač dolazi noću i ruje po vrtovima. Ograda se onda moež iskoristiti za uzgoj neke penjačice. Razmišljam o grašku kao jednogodišnjoj kulturi, ili lozi kao trajnoj. Možda i više kultura, ali nastojim maksimalno smanjiti vrijeme koje bih provodio u tom vrtu, to mi je zona 3.

Uz ogradu bi išla staza, koja može fiksirati dušik za vrt, recimo niska bijela djetelina. Oko stabalaca sorbusa krugovi u kojima je začinsko bilje. Nešto što maksimalno stoji u funkciji glavnih kultura u vrtu, a ujedno i suzbijaju korov oko voćaka.

Glavne kulture bi bile krumpir, kukuruz i grah. Krumpir bih uzgajao pod malčem, možda u ovako ravnim gredicama kao na slici, a može zapravo bilo kako, krivudavo, spiralno... ne zamaram se detaljima za sad. Uz gredicu s obje strane ide red kukuruza uz koji se penje grah. Ove tri kulture su označene kao dobri susjedi, nadam se da je tako. Za uzgoj krumpira mi treba puno malča, i za to bih stabljike kukuruza samo položio na tlo. Moguće da neću moći svake godine uzgajati iste kulture ovdje. U tom slučaju ovo je plan za svaku drugu-treću godinu.

[m2]

Lijevo od vrta je državna livadica...
...ako te pitaju što radiš kažeš kosim ambroziju 

Nisi možda razmišljao o grmolikim biljkama (bobice) maline, kupine, borovnice, ribiz, brusnice, aronija, josta...

...na oskorusu se kaleme aronija i skoro svi sorbusi...

[kad budu gorjeli gradovi]

Glavne kulture bi bile krumpir, kukuruz i grah.

kako stalno kukaš da ti je tlo plitko i neplodno nisam siguran da ćeš imati puno uspjeha sa ovim kulturama, bar prvih par god dok ne nabaciš neki sloj organskog materijala... krompir je jako zahtjevan po pitanju vode, ako je nema u obilatim količinama biće jako mali, a po pitanju tla i nije toliko, može rasti i u glini dosta dobro... kukuruz je relativno tolerantan na sušu (jer dolazi iz meksika gdje je navikao na tako nešto), mada bez vode će naravno mnogo sporije rasti, što se tla tiče odgovaraće mu tako nešto što ti imaš naročito za koju godinu kad bude malo plodnije... pasulj s druge strane nije zahtjevan po pitanju vode, jer ne formira veliku zelenu masu, ali jeste po kvalitetu zemljišta, tako da ne očekuj ništa posebno prvih par godina...
biraj što starije sorte. naročito kukuruza. nemoj ni slučajno zuban da siješ, on je najgori. probaj nabavit osmak, to je stara domaća sorta, imam ga ja... krompir biraj sa što većom antocijanskom pigmentacijom, to je obično znak da je sorta stara....
još jedna bitna stvar - ako gajiš krompir blizu mladih voćki, dešava se da krompir popije svu vodu i za voćke ne ostane ništa, pa mogu i da se osuše.
naravno malčiraj što više.

[Nikola]

@ M2: Jesam, ali ne na ovom mjestu nego u šumskom vrtu, bliže kući.

@ : Da, nije idealan teren za uzgoj onih kultura, ali bolji nemam. Znači da mi treba strategija kako ovu livadu pretvoriti u plodni vrt, nije bitno ako potraje. Ovo je dugoročni plan. Alternativa je uzgajati nešto drugo. Loza bi trebala dobro uspjevati, ako se ne varam? Možda, ako vrt kao ideja propadne, ovo bude vinograd.

Čitam "companion plants" za one kulture koje sam naveo kao "komercijalne". Kupus dobro uspjeva uz krumpir, ne voli lozu. Krumpir voli kupusnjače, kukuruz i niski grah. Kukuruz voli bundeve, suncokret, krumpir. Krumpir ne voli suncokret. Izgleda da bih sve ovo mogao uzgajati jedno do drugoga, samo paziti na redosljed. Onda svake godine rotirati. Ove informacije su upitne, ali za sad je to jedino što imam.

Treba mi izvor vode za navodnjavanje. Treba mi izvor malča. Mislim da neće ništa od vrta biti dok to ne osiguram. Do tad mogu podignuti ogradu i zasaditi lozu uz nju.

[kad budu gorjeli gradovi]

ta strategija ti se uglavnom sastoji u nabacivanju što više organskog materijala. naravno ne dolazi baš sve u obzir, recimo lišće od oraha, hrasta kao i borove iglice ti ne bi preporučio. papir može da sadrži ostatke sumporne kiseline kojom se izbjeljuje. sijeno i slama mogu sadržati pesticide, itd. takođe gledaj da što jeftinije prođeš. slama je recimo dobra al je dosta skupa, dok bi se kukuruzovina mogla i besplatno dobiti, sve zavisi. primjetio sam da seljaci uglavnom bacaju granje posle rezidbe voća, nemaju pojma da se od toga može dobti odličan humus za par godina. takođe se baca lišće iz parkova, groblja.....
ovo sa biljkama-susjedima mislim da i nije toliko bitno koliko svi pričaju o tome. ima njih par koje inhibiraju rast jedna drugoj ostalo je zanemarljivo. bar mi se tako čini. nikad nisam vidio da je recimo kupus prestao rast zato što je blizu paprika il tako nešto.

[Nikola]

Moji susjedi spaljuju granje. Ja sam svoje slagao na kup i to su mi prigovorili, kažu da ružno izleda. Ponudio se susjed da će mi on to zapaliti na proljeće ako ja nemam vremena... Jedan drugi mi nudi stajski gnoj, mislim da ću se morati malo bolje upoznati sa ovim drugim

Dok ne osiguram dovoljne količine organskog materijala, imao sam na umu sjetvu lucerke. Ima dubok korijen, višegodišnja je biljka, obogaćuje tlo dušikom... Mislim da prošlogodišnji pokušaj sjetve lucerke direktno u travu nije uspio, ali bila je suša pa nije uspjela ni ona koju sam sijao na golu zemlju. Vjerojatno se moram postupno rješavati trave i zamjenjivati ju lucerkom.

Možda bih morao napraviti i kompostište. Jednom do dvaput godišnje imam otkos trave, imam i punu šumu lišća i granja. Ako pravilno pomješam, mislim da bih mogao brzo dobiti veće količine humusa koji bih raširio po toj livadi.

Onaj javor bih volio iskoristiti. U jesen baci veliku količinu lišća, ali u proljeće ga nema. Valjda vjetar odnese. Ako napravim ogradu oko vrta, vjerojatno će se dio tog materijala zadržati. Ako ispod njega napravim kompostište, u njega trpam lišće i otkos lucerke, onda radim kompost na najlakši mogući način. Možda čak i cestu mogu iskoristiti. Na najsjevernijem dijelu imanja, to je na onoj mojoj skici niži desni kut ispod javora, cesta se spušta, a i teren tako da je tu skoro u razini s cestom, tek mrvicu viši. Ako tu iskopam jarak, dosta kiše sa ceste bi se moglo sliti na moj teren. U jesen ta kiša nosi lišće i granje, puna ga je cesta. Ne znam kako to izvesti, ali mislim da je u duhu permakulture da se o tome razmišlja kao o resursu koji treba nekako iskoristiti, zadržati.