Redizajn 2021

[Nikola]

Prošlo je skoro 10 godina otkako sam prve ideje oko razvoja imanja stavio na papir:
https://www.perforum.info/forum/index.php/topic,362.0
Permakulturni dizajn nije linearni proces, nema početak i kraj, nego se sve vrti u krug (ili spiralu) pa se tu i tamo vratimo na novi početak.
Ovih 10 godina sam iskusio mnogo neuspjeha, rezultat nije ni blizu očekivanjima. Nadam se da sam uspio pohvatati sve uzroke neuspjeha i da ću ih uspješno otkloniti u narednih 10 godina.

Snimka terena prije 10 godina:


Dolje je prošlogodišnja snimka.

[Nikola]

Izgled kuće i okućnice.

[Nikola]

Na crtežu se vidi parcela na kojoj je sada kuća, te još jedna parcela (svjetlo plavo) koja je šuma. Za šumu za sad nemam planove osim da mi treba pristup.
Žuti pravokutnik je kuća, zeleno uz kuću su betonirane terase, bijelo je parking za auto (ulaz sa ceste), a magenta su dvije površine koje se trenutno koriste kao vrt i mladi voćnjak.

Izohipse bi, ako se ne varam, trebale predstavljati visinske razlike od 1m. Lijevo je najviši teren, desno najniži.

[Nikola]

Stari dizajn nije vodio dovoljno računa o karakteristikama terena, što se nadam ispraviti u ovom. Nisam znao da će biti baš toliko nezgodno boriti se sa nagibom terena. Želim teren donekle izravnati u nekoliko velikih terasa koristeći grmlje i drveće koje bi ih držalo, kao na slici (sa interneta).

[Nikola]

Kroz teren sam zamislio put za traktor (plavo) koji mi treba radi prijevoza materijala, plodova, obrade tla itd. Uz zamišljeni put bih onda sadio grmlje (crvene točkice) koje bi držalo terase, kada naraste dovoljno.

[Nikola]

Evo i simbolički obojano da se vide terase.

[TB]

koliko sam primjetio terase se drže same od sebe jednom kad se zamlja slegne i obraste ih trava. Ali ako imaš mjesta za drveća i grmlje to je plus.

[Nikola]

Imam mjesta, dapače, godilo bi mi da se to mjesto malo smanji. Grmlje ne samo što bi držalo terase odnosno usporavalo eroziju, nego štiti i od vjetra, stvara zaštićene zone. Sadio bih vrlo bodljikav "pasji trn" jer imam konstantnih problema sa srnama. Pasji trn mi odlično uspjeva, imam par grmova koji su već preko 3-4 m. Ako bi teren bio ovako ispresijecan takvom bodljikavom živicom, nadam se da bi to konačno motiviralo srne da zaobilaze teren. Usred tog grmlja bih onda sadio voćke koje bi profitirale od fiksiranja dušika, zaštite od vjetra i od divljači.

Pasji trn se inače širi korjenovim izdancima i kada bih ga sadio nasumično po terenu, ne bih ga mogao dobro kontrolirati. Ovako, staza uz grmlje koju mogu redovito kositi dobro dođe.

Jedino što mi trebaju stotine sadnica, ali već sada radim na razmnožavanju ovih koje imam.

[TB]

imaš i vatreni trn (Pyracantha) koji možeš zasaditi po rubovima imanja i on je zimzelen, neporobojan i brzo raste i mislim da se ne širi više od 3m u promjeru. Jedino nije za jelo.

[Nikola]

imaš i vatreni trn (Pyracantha) koji možeš zasaditi po rubovima imanja i on je zimzelen, neporobojan i brzo raste i mislim da se ne širi više od 3m u promjeru. Jedino nije za jelo.

Hvala, vjerujem da će negdje naći svoje mjesto. Za sad se više bavim grubom slikom, ono što zovu "pattern" tj. uzorak. Kad osmislim kako će manji djelovi izgledati i funkcionirati, onda ću u njih ubacivati individualne biljke. Kad spominješ rubove imanja, za sad sam postigao ove dvije barijere (sa slike).
- Crveno je vrlo učinkovita živica samonikle lijeske, kad ju zapustim izraste preko 4-5m. Kad me redari opomenu, porežem na visinu do očiju.
- Plavo su amule, dženarike, kako li ih sve ne zovu. Prunus cerasifera. Trebalo im je dosta da izrastu, sad su uglavnom moje visine. Srne ih obožavaju, pojedu sve one mlade grančice u proljeće. Navodno su vrlo otporne na vjetar, a sa juga je dosta otvoreno i vjetar stvara probleme, zato sam njih tu posadio. Za 2-3 godine bi mogle konačno spojiti krošnje i početi štititi sve što je iza njih.

Rupa među crvenim i plavim je dizajnerska :-) Tu između je vrt i mislio sam da je bolje raditi vjetrobran u krug sa sjeverne i istočne strane vrta, nego sa južne. Sad znam da sam mogao ovo plavo razvući sve do crvenog, ne bi imalo značajan utjecaj na količinu svjetla u vrtu.

[Nikola]

Crtam po geodetskoj podlozi, nadam se da su ucrtane izohipse još uvijek koliko-toliko točne. Kasnije ću sve provjeriti na terenu. Malo sam preuredio staze. Do zime bih zasadio sve te grmove pa trebam znati samo kako će terase izgledati tj. gdje da sadim.

Grmovi su "zamišljeni" promjera 3m, a staza širine 2m. Staza je praktički mjesto gdje se neće ništa saditi, odnosno kada kosim, tuda samo prođem kosilicom, neće nikakvih značajnijih radova tu biti. Ostalo bi s vremenom trebalo biti zasađeno u stilu šumskog vrta, moguće sa mjestimičnim čistinama radi uzgoja povrća.

[Harp]

Vidim da sa stazama potpuno slijedis izohipse, da li ti je bas to cilj? Mislim, imas strmi teren, ovako cca 10%, ako bi putevi bili konstantnog i blagog nagiba 'rasteretio' bi zavoje. Ovisi koliko ti traktor ima luk zakretanja i kakav teret i prikolicu, da te ne prevrne. Zavoji bi ti trebali biti na relativno ravno uredjenom (prosirenom, ukopanom nasipanom, po potrebi) terenu, a ne kao na crtezu.

Ja bih posebnu paznju obratio na krizanju koje nije ucrtano, koje je spoj sume i ide prema kuci, jer je izgledno da ces po tom putu vuci teze stvari, grane, humus, pile strojeve beton kamenje...
Ako su izohipse na 1m, i tvoj put ima konstantni blagi nagib, to znaci da ce sjeci drugu (susjednu) izohipsu uvijek na istoj daljini, sto je jednostavno prenijeti s sestarom, samo hint


Plus jos sam se sjetio da je holcer rekao da se drvece sadi ispod puta, i to zato da radi manju sjenu po parceli, da se eventualni plodovi lakse beru i odrzavaju i da se tu sakuplja vlaga od cijele parcele iznad. Na samu padinu treba saditi neke divlje biljke s jakom korijenom, mada mislim da ti nemas problema s nagibom kao on.

[Nikola]

Hvala Harp! Ove staze su djelomično i iskustvene, jer kako teren ima neka odstupanja od jednoličnog nagiba, na nekoliko mjesta se pokazalo idealno okrenuti se. Jasno, sa nacrtom ću se morati prošetati imanjem i dobro razmisliti može li se nekako bolje isplanirati.

Za staze mi odgovara da slijede rub terasa. I to onaj rub koji bi se kopao, ne onaj koji se nasipa. Razmišljao sam naravno i da ne slijede terase, ili da su terase nekako drugačije raspoređene. Na primjer, kako se krivudava cesta spušta niz planinu, obično formira slovo W, rijetko kad je postavljena kao III. Ali, kod ceste i planine oni trokuti između W nisu terase, nego strmi neprohodni teren. Ja želim da mi je što veća površina donekle ravna.

Sa sadašnjim planom terase bi bile širine 10m i međusobnom visinskom razlikom od oko 2m. Za traktor i prikolicu važno je da se ne voze sa bočnim nagibom. Nizbrdo i uzbrdo podnose prilične nagibe, samo da nije bočno. Zato zamišljam ovakvo rješenje koje osigurava posve ravne terase i sigurnu vožnju.

1. Teoretski nagib od 2m visine na 10m širine
2. Idealizirana slika dvije terase savršeno ravne sa savršenim zidom među njima
3. Kako iz nagnutog terena doći do savršene terase?
4. Na početku slike je izvorni nagnuti teren, na kraju savršena terasa, a između je oblik koji osigurava da se uvijek može odabrati staza koja ne naginje teret lijevo - desno.

[Nikola]

5. Staza bi u tom slučaju ovako išla
6. Po potrebi, može se još malo izravnati terasa

[Nikola]

To je onako crtano kao da ću ja rukama to oblikovati. Neću, nego će vjerojatno doći stroj kad za to dođe vrijeme, i oblikovati stazu tako da bude što ravnija i sigurnija. Do tad bih samo htio uzgojiti biljke na način da budući građevinski radovi ne zahtjevaju njihovo uklanjanje.