Dizajniram komad zemlje i tražim prijedloge

[Macolla]

Izmjerio sam i nacrtao kartu dijela zemlje kojega sam rezervirao za permakulturne pokuse. Stavit ću je u privitak/attachment i kako budem napredovao sa dizajnom postavljat ću novije verzije sa objašnjenjima. Molim administratora da ponekad baci oko na ovu temu i postove sa novim detaljima dizajna reda jedan iza drugog.

EDIT: Strelica označava ulaz. Pokušat ću kartu obojati.

[Macolla]

Malo sam obojao kartu i opisat ću malo samu parcelu.

Klima je po meni veoma gruba. Ljeti se temperature penju obično do 35C a vrlo rijetko na više. Tijekom ljeta redovno vlada prilično jaka suša (iako je bilo godina sa ne baš jakim ljetnim kišama). Znao sam viđati pukotine široke po 3-4 cm u zemlji. Zimi se temperature redovno spuštaju ispod nule a najniža koju sam ja zabilježio bila je -17C prije 5-6 godina, a po mnogim susjedima nitko se ne sjeća niže. Taj minimum je vrlo rijedak. Proljeća i jeseni su često kišoviti. Od rijetkih velikih pljuskova do čestih slabijih kiša.

Parcela se većinom sastoji od na oči veoma plodne crnice. Moguće da je i u davnoj prošlosti korištena za uzgoj jer je okolina sva u kamenu, pa je najvjerovatnije kamen ručno vađen iz ovoga dijela. Teren je pod nagibom u smjeru Sjever-Jug, viši dijelovi na Sjeveru. Nacrtao sam izohipse. Sa lijeve strane nalazi se šumica koja se sastoji od domaćih vrsta visine najviše 7 metara. Ispod terena nalazi se red drveća i žbunja nešto manje visine, pretpostavljam do 5 metara. Jedna grupa nalazi se u samom terenu zdesna, jedno drvo i par grmova, najviše 5 metara visine. Navodim visine radi sjena. Crna linija je zidani kameni zid visine 60cm sa pletenom metalnom žicom od dodatnih 1.5 metara. Moguće da može poslužiti kao akumulator topline. Ostali rubovi zemljišta sastoje se od niskog šalovanog betona visine 10cm iz kojega također idu metalni stupovi sa istom pletenom žicom. Pad cijelog terena je stoga u cijelosti omeđen niskim betonom te pretpostavljam da se može iskoristiti za skupljanje vode.

Sredina parcele je višegodišnje orana zemlja koja je dosad služila za uzgoj raznog povrća. Gnjojena najviše kravljim i ovčijim izmetom te kozjim vrlo malo. Vjerojatno su korištena i kupovna gnjojiva. Orano područje je svake godine rotirano, znači jedna vrsta nije bila na istom mjestu sljedeće godine.

Ostala zemlja u ograđenom terenu je najvjerovatnije sličnog sastava no u njoj ništa nije sađeno od kad je u posjedu moje obitelji.

Mislim da sam naveo sve a ako se sjetim još nečega dodat ću u sljedećim postovima.

[Nikola]

Izgleda gotovo savršeno. Šteta što ona šumica nije na istoku umjesto na zapadu, radi mraza, ali bar imaš onaj grm koji zasjeni dio vrta ujutro. Vjerojatno imaš već neku sliku kako želiš da se ovo razvija, ali ja ću napisati što meni prvo pada na pamet, pa ti možda da kakvu ideju.

Ne znam kolika je visinska razlika, ali mislim da bi u svakom slučaju najpraktičnije bilo vodu sakupljati i akumulirati u vrhu posjeda (na sjeveru) i od tuda gravitacijom navodnjavati vrt. Ona najviša izohipsa, zamisli da tu iskopaš jarak u kojem možeš stajati, recimo pola metra dubine. Stojiš u jarku, ispred tebe je zid, a između tebe i zida je zemlja koju možeš dohvatiti gotovo bez saginjanja. Između zida i jarka položiš štapove ili nešto slično i pokriješ najlonom, staklom, plastikom... Napraviš si niski staklenik. Ovdje bi vjerojatno mogao uzgajati mnogo stvari puno prije nego u vrtu, iz mnogo razloga. To je vrh parcele i hladan zrak je otišao dolje. Zid štiti od vjetra i akumulira toplinu. Zbog jarka, zemlja se brže zagrijava, jer je uzdignuta. A pored svega, još je i natkriveno.

Sa staklenikom si dobio veliku površinu za sakupljanje kišnice. Kiša ide niz krov u jarak, za koji se nadamo da nije jako propusan. U nastavku te izohipse, možda u sredini ili istočnom dijelu, napraviš akumulacijsko jezerce. Sa njim bi problem suše vjerojatno bio bitno smanjen.

Imaš li još zemlje, ili je to to? Misliš ovo koristiti samo za uzgoj hrane ili još nešto?

[Macolla]

Nisam to zamislio kao komad zemlje gdje bih sadio puno gredica sa jednogodišnjim biljkama, možda bi i taj staklenik bio dovoljan zato. Jednostavno želim taj prostor pretvorit u nešto što izgleda lijepo, pruža duhovni mir, i iziskuje jednotjedni dolazak radi održavanja. Moguće je da ne bih čak ja dolazio uvijek jer je ovaj prostor korišten kao bašta od strane mojih roditelja, te bake i djeda. Kad bi ih bar mogao prisvojiti nekim rezultatima rado bi održavali i proučavali PC. Do sada su veoma skeptični.

Nikola molit ću lijepo za prijedloge jer ja nemam ama baš nikakvog iskustva u PC dizajnu. Kako budem imao vremena za dodatni rad na dizajnu tako ću i ažurirati temu ovdje.

[Nikola]

Bi li te zadovoljio šumski vrt, kao recimo onaj Robera Harta (Forest Gardening with Robert Hart )? Mislim da je on raspolagao vrtom slične površine kao tvoj.

Nažalost treba vremena da se takav vrt formira, i da susjedi ili rodbina vidi prednost ovakvog vrtlarenja pa vjerojatno još dugo ne bi dobio priznanje da to što radiš ima smisla. Sa jednogodišnjim biljkama bi puno brže ostvario neke rezultate, samo to je očito ono što ne želiš.

Ako kreneš u smjeru šumskog vrta, a ja bih vjerojatno baš to odabrao, onda je vrt kao stvoren za dizajn u obliku potkove, tzv. "sun trap". Posadi se najviše drveće na sjevernim, istočnim i zapadnim rubovima. Tako dobiješ pojas u obliku potkove.

Prem sredini sadiš sve niže i osjetljivije biljke. U sredini napraviš jezerce, ako ti se voda sviđa. Jezero reflektira sunce i grije cijeli vrt, a vrlo je dekorativno i zabavno. Mislim da bi na taj način mogao uzgojiti i ono što tvoji susjedi ne mogu.

[Macolla]

Ovo mi se čini puno bliže onome što ja želim postići, a pogotovo jezero u sredini. Može li se nekako tu negdje ukomponirati prostor za boravak, recimo stol i stolice, ili pak mjesto za ležaj. Naime, želim napraviti prostor prepun zelenila i raznolikosti sa tim boravišnim prostorom u sredini. Biram sredinu jer mjesto duhovnog mira zamišljam kao mjesto koje je okruženo i obgrljeno zelenilom gdje god bacite pogled.

Oblik potkove mi dosta odgovara no želim znati koliko je moguće, i koliko će to utjecati na floru same potkove ako ispod nje posadim neke voćke, raznih veličina?

Koliko treba biti udaljeno od dna potkove kako te voćke ne bi bacale sjenu na biljke u potkovi?

Je li moguć uzgoj bilo kakve ribe u jezeru koje bi bilo u uvjetima opisanima u mome postu iznad?

Trebam li ovaj šumski vrt planirat u sedam slojeva kao što to opisuje G. Lawton u svojemu videu?

Postoje li još neki oblici koji zadovoljavaju ove uvjete koje sam opisao ako već oblik potkove ne bi odgovarao?

[zemljak]

nemam za sad nikakav pametan prijedlog, izvan općenitih okvira permakulturne srži. No... To je nekih 100 kvadrata? meni se čini mala površina za šumu/potkovu + jezero + mjesto za 'permakulturne pokuse'.?

Sjenu možeš najbolje sam procijeniti, čak i zabilježiti do kud baca neki štap određene visine u kojem dijelu godine (ako ti se ne žuri)..

Šteta što ona šumica nije na istoku umjesto na zapadu, radi mraza, ali bar imaš onaj grm koji zasjeni dio vrta ujutro.

Ovo me iznenadilo. Zar nije bolje da sunce ujutro što ranije ogrije plodove?

[Nikola]

Kombinacija jutarnjeg sunca i mraza je ono što uništava mnoge biljke, tako bar kažu knjige.

Meni se čini kao parsto kvadrata? Ako je tako, onda je taman dovoljno za mnogo stvari, najbolja površina. Macolla, sljedeće stvari bi trebao definirati:

1. Je li prioritet uzgoj hrane, i je li uopće bitan ili bi došao samo kao sporedna stvar?
2. Treba li ti tu zatvoreni objekt tipa kućice, ili samo natkriveni otvoreni prostor, ili ništa od toga?
3. Želiš li pogled na nešto izvan terena ili se želiš zastititi od pogleda?
4. Koje divlje životinje možeš očekivati, a koje želiš privući u vrt (ptice, žabe, kukce...)?
5. U koje doba godine će se boraviti tu, i koliko ljudi očekuješ?
6. Nagib terena?
7. Ulazi li se vozilima na teren?

A odgovori na tvoja pitanja...
- Misliš li napraviti prsten umjesto potkove? Naravno, zašto ne, pogotovo ako ti je estetika ispred uzgoja hrane.
- Možeš uzgajati zlatne ribice, ako napraviš jezero dovoljno duboko da se dno ne zamrzne zimi.
- Slojevi sami nastaju ako ne radiš ništa. Npr. ako odlučiš da ćeš imati samo visoke voćke, onda ćeš ostatak života kositi livadu ispod njih. Ako maksimalno ispuniš prostor između njih, onda je posla puno manje, i svede se na rezuckanje grana koje ti smetaju dok šećeš vrtom. Mi smo u podneblju gdje je prisutna ta slojevitost (ok, nemamo palme ali drugo imamo), to je ono što priroda želi, pa mislim da je razumno predviditi ju.

[zemljak]

kad smo kod mraza i šumskih vrtova... prije nego doznah za permakulturu itd, palo mi je na pamet da sadim osjetljivo povrće ispod drveća čije su grane dovoljno visoko da omogućuju osunčanost a da (ako) malko zadržavaju toplinu ispod i sprečavaju mraz.
Ima li to smisla?
 Nisam do sad iskušao jer nemam prikladno drveće na prikladnom tlu i položaju, ali budem.
Još između povrća staviti stare bojlere...

Ali meni se bojleri ne bi uklapali u 'duhovni mir'. A mislim da ga remeti i taj neki pritisak dokazivanja bližnjima... preporučam da to što radiš, radiš zbog sebe

[Nikola]

Postoji nekoliko načina kako doskočiti mrazu. Može se formirati gore spomenuta potkova oko malog područja, nekad i samo oko jedne biljke, i to od zimzelenog bilja. Dozvoli se da grane prelaze preko tog mjesta, kako se topao zrak ne bi mogao dizati u visinu. Tako se dobije gusta barijera u svim smjerovima osim onog iz kojeg se očekuje sunce.

Drugi način je saditi osjetljive voćke u hlad. Ako su u rano proljeće zasjenjene, neće tako brzo propupati kao one na otvorenom, pa ih kasni mraz neće pogoditi.

Treći je način staviti toplinski akumulator. Stari bojleri su i meni zanimljivi. Imam mlade smokvice, koje su na granici hoće li prezimiti ili ne. Mislim da ću kupiti plastične kante, staviti kantu uz mladicu, ostaviti da se napuni vodom, i nadati se da će grijati prostor oko sebe. Ljepša (kako kome) varijanta bi bila naslagati prirodno kamenje uz osjetljivo bilje, ili saditi bilje ispod kamenog zidića kakav ima Macolla.

Mraz se može tretirati i kao tekućina. Hladan zrak je težak i uvijek "curi" na najniži dio, pa su obično doline pogođene mrazom. Ako bi recimo Macolla napravio zid i na južnom dijelu perimetra, hladan zrak bi se tu zatdržao. Ovako on curi "nizvodno". Onaj sjeverni zidić ne dozvoljava da mu hladan zrak ulazi sa viših djelova. Sloj hladnog zraka je često samo nekoliko cm visine, pa se na neravnom terenu može ujutro vidjeti kontura tla.

Ako krene ovo u daljnju raspravu, mislim da ću premjestiti u posebnu temu obrane od mraza.

[Macolla]

Ne znam ubraja li se u mraz ali prošle zime pokušao sam kopati po hrpi zemlje visokoj oko 1.5 m. To je bila crnica ostavljena jer su postavljali stubove, tj. iskopali temelje. Morao sam koristiti krampu i mislim da je bila zaleđena 20cm u dubinu. Tvrdo kao kamen te kada sam uzeo grumen u ruku bio je pun kristala leda. Mislim da je cijela okolina bila tako zaleđena. Ima li tome lijeka?

Volio bih potpuno preobraziti komad zemlje o kojemu pričamo ali u isto vrijeme sam student i imam neke druge obaveze stoga ne želim imati obavezu ići svaki dan ili svaki drugi dan. Jednostavno, želio bih da mogu otići gore jednom ili dva puta tjedno (triput?) i uraditi što moram. Naglasak bi stavio na tu šumu hrane, znači voćke a ispod njih manje voćke, pa grmovi te ljekovite biljke (gilde?).

Ostavio bi mjesta i za godišnje biljke i to bi najvjerovatnije održavali roditelji ili baka. Naravno, predložio bi im metode sadržane u PC.

Kada imao vremena odgovorit ću na pitanja koja je Nikola postavio, što znači večeras sigurno. Oprostite ako pišem fragmentirano ili nejasno, u žurbi sam a nisam ni stručan svim pojmovima koji su korišteni na forumu.

[Macolla]

Oprostite na kašnjenju sa odgovorima.

1. Uzgoj hrane mi je bitan tako da bih htio uzgojiti neke količine hranekoje su veće od vrećice rajčica, luka, češnjaka, krastavaca godišnje. Znači što raznovrsnije i više do te granice da mi uzgoj povrća ne prevladava u bašti.

2. Želio bih prostor na koji može stati prosječa stol sa klupama sa strane. Planiram klupe jer bih volio nekad izgraditi dva RMH-a u obliku tih klupa pa da mogu produžiti vrijeme boravka vani što je duže moguće. Natkriveno ne mora biti jer to lako mogu natkriti onim mobilnim malim šatorom, mogu čak i napraviti nešto sam. Četiri tanka stupa od tankih grana i razvući mrežu. Naravno, mislim tu boraviti samo kad nema padalina.

3. Želim vidjeti zelenilo i samo zelenilo, također i vodu ako napravim jezerce. Ne želim pružati pogled van ograde jer je obično ljeti sve suho i žuto. Šteta jer je kvaliteta zemlje dobra.

4. Ljeti viđam lisice, vjeverice, ježeve, "divlje konje", a zimi i vukove. Mislim da mi u vrtu ne bi smetale vjeverice. One sad nemaju stanište tu ali vremenom bi se moglo naći tu kakvo visoko drvo na vrhu. Žabe sam prije rijetko nalazio ali ove godine ih je prava najezda, jednom sam ih prebrojao 15 u jednoj minuti.

5. U kući se boravi cijelu godinu kad god se može, a u bašti bi se moglo boraviti u proljeće, ljeto, i jesen. Važno je samo da nije prehladno i da nema padalina.

6. Na karti sam nacrtao izohipse, voda se slijeva prema jugu sa sjevera. Od oka mislim da je najniži dio ulazna vrata.

7. Ne, prije je ulazila samo freza.

Želim još  nadodati da stvarno želim vodenu površinu. Možda pri vrhu i da je omeđena drvećem i gildama ispod njih. Prostor za boravak nekako smještam pokraj ili ispod, ne znam. Puno bi mi pomoglo kad bi netko skinuo kartu i jednostavno skicirao bilo šta.

[Macolla]

Danas imam što za vidit. Dvadeset ili trideset hrpica po šumi pokraj bašte. Vjerovatno je to iskopala krtica, ne znam što bi drugo. Jesu li one štetne, želim li njih izvan ili unutar bašte?

Uslikao sam par slika sa mobitelom da malo bolje vidite o čemu se tu radi.


To je ulaz, sa lijeva je ta neka šumica domaćih vrsta, ima puno onoga sa plodovima od kojih sam kao dijete pravio lule.


To je desno od ulaza, pretpostavljam višnja, trešnja, drenjina?


Kada se uđe pa desno, odnedavno klupica, neke cijevi od prošlog sustava kap po kap te ona grupa biljaka u istočnom dijelu bašte.

http://i.imgur.com/tnv7zh.jpg
Neću to stavit ovdje jer je panorama. Slikano sa ulaza.


Slikano od klupe prema sjeveru. Tu je prije bio prolaz oko bašte ali je ove godine zelenilo u njemu naglo naraslo. Možda to ima veze sa marginama, valjda se tu spajaju bašta i grmovi. Također, tu smo bacali sav "otpad", tj. tu nam je bila kompostna hrpica. Na dijelu desno od kolaca vegetacija je tako gusta da se tlo teško vidi i kada se vlati razmaknu.


Ona spravica za navodnjavanje, na sredini. Krajem proljeća pomagala je dosta jer su već tad počele vrućine. Ljeti bi oporavila sve biljke ali bi već nakon sljedećeg dana sve bilo suho kao barut, mislim čak i par cm u zemlji.


Slikano sa vrha (sjevera). Vidi se kako brzo sve to preuzme korov, nije održavano možda mjesec, mjesec i pol.

Sada kada imate malo više vizualnih informacija možda imate i još kakav prijedlog?

EDIT: Sjetio sam se da tlo u šumici pokraj puno duže ostaje vlažno, no visoka drveća stvaraju i hlad. Ne znam kako spojiti to dvoje.

[Nikola]

Lijepe slike, jako korisno. Ja bih ti nešto nacrtao samo na žalost ovih sam dana dosta zauzet svojim projektima, tako da ovo mogu malo bolje pogledati tek kad riješim neke stvari.

Ono bi morala biti drenjina. Krtice želiš u vrtu, voluharice izvan njega. Humke obično rade krtice. Da nisu mravi? Kod mene mravi znaju napraviti hrpice, a vidiš ih kad razbiješ hrpicu nogom.

[Macolla]

Razbio sam jednu hrpicu nogom ali nije bilo mrava. Čudno bi bilo da su mravi jer hrpice su doslovno svako metar na poprilično velikom prostoru. Eto ja ću čekati taj tvoj crtež, nekih ideja imam i sam ali nije to tako velik broj da se bacim na fazu crtanja. Palo mi je na pamet da bi možda bilo korisno ograditi onaj dio gdje je drvo i grmovi pokraj njega, ubaciti kokoške unutra da očiste malo onu zbrku?