Radim na manjem sustavu koji će mi poslužiti kao model za jedan budući projekt. Imam kućicu s krovom površine oko 8X5 m. Kućica je pod stablima koja rade hlad, ali i mrvicu kompliciraju hvatanje kišnice. Ideja je svu kišnicu koja padne na krov hvatati i njome puniti spremnike hladne i tople vode. Prelijev ovih spremnika ide u vrtno jezerce. Voda koja se koristi za pranje ruku i tijela ide kroz biološki filter u jezerce. WC je zamišljen kao kompostni, znači odvaja se u samoj školjci kruti sadržaj od tekućeg i posebno obrađuje. Kruti se suši zrakom i pretvara u nešto poput malča za vrt. Tekući dio ide kroz pročišćivač u jezerce. Jezerce prelijeva u vrt koji je ispod njega. Vrt je već iskopan u obliku jaraka koji prate konture nagnutog terena, pokriven malčem kako bi se minimiziralo isušivanje tla.
Tako otprilike izgleda ideja gospodarenja vodom na mom terenu, idem sada razraditi sustav malo detaljnije.
1. Spremanje kišniceKako je krov pod drvećem, i najčešće pokriven lišćem, grančicama i sl. Mislim da se većine ovoga rješavam mrežicom za žlijebove:

Ima i sofisticiranijih rješenja, ali ovo sam našao i mislim da će biti u redu. Onda mi slijedi odvajanje sitnijeg otpada, tj. one prve prljave vode nakon što duže nije padala kiša. Postoje gotova rješenja poput recimo ovog:

ali mislim da nešto slično mogu i sam izraditi. Znači kako dulje vrijeme nije padala kiša, krov je prljav a spremnik za blato je prazan. Počne padati kiša i prva voda puni ovaj spremnik s kuglicom. Razina vode se podiže i kuglica zatvara ulaz u spremnik. Sada voda dalje teče u spremnik za čistu vodu. Spremnik za prljavu vodu ima na dnu rupicu, pa nakon nekog vremena ako nema kiše, on se isprazni. Kod nove kiše opet ista priča. Na dnu spremnika za prljavu vodu je čep kako bi se povremeno očistilo nagomilano blato. Ispod spremnika za prljavu vodu mogu posaditi i neku biljku koja traži redovito zalijevanje, budući da iz njega stalno lagano kaplje voda
Čista voda ide u spremnik hladne vode, koji je negdje u kućici (radi problema smrzavanja). Uzeti ću onaj plastični spremnik u metalnom kavezu, od 1000 litara. Mislim da je najpovoljniji omjer cijene i volumena. I to bih ga vjerojatno postavio na neko postolje, da je čim viši, kako bih gravitacijom mogao ispuštati vodu iz njega, a da je ispust na nekoj praktičnoj visini.
2. Topla vodaTuš radim na nešto nižoj poziciji od one na kojoj je kuća, jer tuš baterija mora biti iznad glave, a sve to mora biti ispod spremnika za hladnu vodu kako bi voda tekla u pravom smjeru. Tuš radim kao drvenu kabinu, poput poljskog wc-a, na čijem krovu će biti spremnik za toplu vodu koju grije sunce.

Zamišljam da to funkcionira ovako. Na ulazu u spremnik tople vode je ventil, koji je obično zatvoren, a kad se želi napuniti spremnik, otvori se ručno. Napuni se spremnik (ima neku rupicu za prelijev) i zatvori ventil. Sunce grije vodu. Kada se netko želi tuširati ili samo oprati nešto u toploj vodi, prazni spremnik bez punjenja, jer ako ga istodobno puni, voda bi uskoro mola biti prehladna za tuširanje. Znači, obavi što ima i pri tom isprazni cijeli spremnik ako treba. Kad je završio, otvori ventil i napuni ga.
Zijev... nastaviti ću sutra.