Prošle godine sam nešto spominjao spremnike za kišnicu od 50 m3, pa me netko pitao što će mi baš toliko. Sad se vraćam na tu temu, da sljedeću godinu dočekam spremniji za suše.
Ono što sam generalno primjetio na svom terenu na bezbroj primjera, jest da voda sve mijenja. Ako usporedimo voćku koja raste i ne raste, vrt koji rađa i ne rađa, čak i livadu koja raste i ne raste, gotovo uvijek se radi baš o količini dostupne vode. Imam rajčice (paradajze) sa navodnjavanjem kap-na-kap, gdje svaka biljka ima svoju kapaljku. Nekad primjetim da od 15-20 biljaka, jedna raste mnogo sporije od ostalih. Provjerim što se događa, nađem upravo njenu kapaljku začepljenu. Drugi put, jedna ili dvije biljke potpuno podivljale. U tjedan dana narasle pola metra, razgranale se na sve strane, prijete da će potpuno preuzeti prostor svih susjednih biljaka. Provjerim što se događa, nađem cijev pukla i voda nekontrolirano curi baš na te podivljale biljke.
Ostale vrtlarske metode koje daju dobre rezultate, poput malčiranja, zasjenjivanja i sl. ponovno utječu baš na vlažnost tla. Najbolji krumpiri rastu u sjeni uz lijesku. Kasnije tu posadim grah, i grah bolje rodi u sjeni nego na otvorenoj livadi. Vjetrobran posađen na južnoj strani imanja je dugo "životario", jedva nekako napredovao. Malo po malo, stabla su bila sve veća, stvarala sve više sjene, i sad konačno rastu odlično. Kako znam da je zbog sjene? Pa evo, ispod tih mladih stabala mi sada raste trava duplo brže nego usred čiste livade.
Drugdje, usred livade sam znao posaditi voćke i grmlje,sve mi se osušilo. Jedine su preživjele voćke koje su imale bar malo sjene od nekog divljeg grmlja. One koje su ipak posađene usred livade sam kasnije temeljito malčirao drvenom sječkom, i te rastu izuzetno dobro. Ispod sječke je uvijek vlažno. Uvijek, čak i za najsušijeg razdoblja usred ljeta. Kada se tijekom ljeta rast svih drugih biljaka uspori, čak i otpornog divljeg grmlja, ove voćke malčirane sječkom ne prestaju rasti.
Sve mi to nekako ukazuje kako voda zaista čini najveću razliku. Pa koliko onda vode da osiguram za vrt, voćnjak, šumski vrt... kako bih postigao najbolje moguće rezultate?
Slušajući američke pod-castove, organski vrtlari često spomenu neki industrijski standard od 1 incha vode tjedno. Neki kažu, 1-2 incha tjedno. Što to konkretno znači? Mjera naravno ne ovisi o površini, jer se ne radi o litrama. Litre dobijemo ako visinu (2.5-5 cm) pomnožimo sa površinom. Za 1 m2 vrta, 2.5 cm znači 25 litara. Znači da ako bih htio maksimalnu produktivnost na nekih 1000 m2, moram tjedno izliti 25 000 litara? Tako nekako.
Znam da voda iz spremnika, izvora, vodovoda, nije jedina voda koja je dostupna biljkama, i biljke prežive i bez navodnjavanja. Također, ima biljaka više ili manje otpornih na sušu, ima onih sa dubljim korijenom koje crpe podzemne vode, ima i onih koje upijaju vodu iz zraka. Znam da zdravlje biljaka jako utječe na to koliko im vode treba, temperatura zraka isto ima veliki utjecaj, pokrivanje tla smanjuje evaporaciju itd. Također, osnovni izvor vode bi trebala biti kiša (u našim krajevima). Ima perioda sa više i manje kiše, i poanta je što više te kiše zadržati na terenu, u tlu, pretpostavljam da se sve te razne vode broje kao "koliko biljkama treba vode". Nije navodnjavanje jedini izvor.
Sad dolazim do mog problema sa vrlo plitkim tlom preko kamene stijene i nagnutim terenom na kojem je teško zadržati značajne količine vode. Navodnjavanje iz spremnika sa vodom je ipak potrebno, što mi se pokazalo kroz razne primjere. 25000 litara tjedno? Koliko dugo? Napamet govoreći, 5-6 tjedana zalihe bi bilo super. Znam da će se dogoditi toliko dugo razdoblje bez kiše, i znam da ako suša potraje i dulje, prihvatiti ću slabije rezultate u vrtu dok ne padne kiša. Nije to tako često. Više bi bilo bolje, samo je pitanje koliko često bi bilo potrebno. Za 6 tjedana, 150 m3 vode u spremniku za 1000 m2 uzgojne površine?
Ili krenimo unatrag. Recimo da imam 15 m3 akumulirane kišnice. Želim biti pokriven za 6 suhih tjedana. Umjesto 1000 m2 vrta, ja ću radije intenzivno obrađivati 100 m2, propisno ih navodnjavati, i vjerojatno imati bolje rezultate nego da trpim sušu na 1000 m2. Ako se investicija u spremnik pokaže adekvatnom, lako svake godine povećavam i akumulaciju i produktivnu površinu.
Za sad mi je važan upravo taj omjer, koliko površine mogu namiriti iz poznatog kapaciteta, ili koliki kapacitet je potreban za neku ciljanu površinu. Jeste li vi došli do kakvog drugog zaključka? Ima li smisla ta preporuka 1''-2'' vode tjedno?