Čišćenje zapuštenih parcela

[Ronin Blinki]

Poštovani,
nov sam učesnik ovog foruma. Vidim da imate podosta dobrih i edukativnih stvari povodom mnogij tema te mislim da biste mogli da mi pomognete oko jednog problema. Naime, imam nekoliko parcela koje su obrasle u korov i na kojima godinama ništa nije rađeno te su poprilično nepogodne za bilo kakav uzgoj voća i povrća. Pošto se u svom radu baziram isključivo na ručni rad i na primenu ručnog alata, da li biste mogli da mi kažete šta uraditi sa parcelama kada se npr. one prokrče i pokose odnosno kako umanjiti šanse da korov ponovo nikne u tolikoj meri? I da li uopšte ostavljati sve što je pokošeno na zemlji ili to nije poželjno zbog mogućnosti ponovnog klijanja?
Unapred zahvalan

[andjelkoasa]

Jesen je idealno vrijeme za takve radove. Sve pokošeno je najbolje ostaviti na mjestu. Tamo gdje se misli na proljeće nešto saditi naveze se gnoja, barem 5 centimetara i prekrije se. Može i sa lišćem, paprati (bujad), sijenom, slamom. Također u debljem sloju.
Do proljeća će većina toga biti razgrađena i dobije se početni sloj humusa.

[Nikola]

Poštovani,
nov sam učesnik ovog foruma. Vidim da imate podosta dobrih i edukativnih stvari povodom mnogij tema te mislim da biste mogli da mi pomognete oko jednog problema. Naime, imam nekoliko parcela koje su obrasle u korov i na kojima godinama ništa nije rađeno te su poprilično nepogodne za bilo kakav uzgoj voća i povrća. Pošto se u svom radu baziram isključivo na ručni rad i na primenu ručnog alata, da li biste mogli da mi kažete šta uraditi sa parcelama kada se npr. one prokrče i pokose odnosno kako umanjiti šanse da korov ponovo nikne u tolikoj meri? I da li uopšte ostavljati sve što je pokošeno na zemlji ili to nije poželjno zbog mogućnosti ponovnog klijanja?
Unapred zahvalan

Jesu li to mlada stabla, grmlje, ili većinom trave? Koji je daljnji plan, kada se recimo taj korov riješi, hoćeš li sve preorati, ili na ruke kopati, ili neku metodu uzgoja bez kopanja? Malo me zbunjuje ono "nekoliko parcela", pa "ručni alat", koliko je to veliko i koliko se rada (vremena) može uložiti u krčenje?

[Harp]

Nikola, usput, imas li mozda podatak koliku povrsinu oranice moze rucno obraditi i odrzavati (dakle cijele godine) jedan prosjecan covjek, tako da uspijeva prirediti zemlju, zasaditi hranu i stigne (uspije) pocupati korov koji se paralelno razvija uz sve to? Dakle ona povrsina koja se smatra prikladnom za obradjivati unutar jednog gospodarstva, ne nekakvi rekordi i slicno...

I drugo, ako znas koja je povrsina potrebna jednom covjeku da si moze uzgojiti hrane tokom cijele godine s minimalnim viskom, vjerojatno dio s trajnicama i vocem + dio za povrce?

[andjelkoasa]

Našao sam da bi za jednog čovjeka trebalo biti 30 m² dovoljno, uz pravilnu izmjenu nasada, kako bi imao dovoljno hrane cijelu godinu.

Ovdje je izračunato koliko biljaka određene vrste može ići na 1četvornu stopu. Omjer je 1 stopa = 30 centimetara.

[Ronin Blinki]

Poštovani,
nov sam učesnik ovog foruma. Vidim da imate podosta dobrih i edukativnih stvari povodom mnogij tema te mislim da biste mogli da mi pomognete oko jednog problema. Naime, imam nekoliko parcela koje su obrasle u korov i na kojima godinama ništa nije rađeno te su poprilično nepogodne za bilo kakav uzgoj voća i povrća. Pošto se u svom radu baziram isključivo na ručni rad i na primenu ručnog alata, da li biste mogli da mi kažete šta uraditi sa parcelama kada se npr. one prokrče i pokose odnosno kako umanjiti šanse da korov ponovo nikne u tolikoj meri? I da li uopšte ostavljati sve što je pokošeno na zemlji ili to nije poželjno zbog mogućnosti ponovnog klijanja?
Unapred zahvalan

Jesu li to mlada stabla, grmlje, ili većinom trave? Koji je daljnji plan, kada se recimo taj korov riješi, hoćeš li sve preorati, ili na ruke kopati, ili neku metodu uzgoja bez kopanja? Malo me zbunjuje ono "nekoliko parcela", pa "ručni alat", koliko je to veliko i koliko se rada (vremena) može uložiti u krčenje?

Što se površine tiče, ima sigurno sveukupno 4-4.5 hektara parcela koje se vode kao njive, oranice, livade i voćnjaci ali stanje na terenu je takvo da više ništa od toga nije za rad, barem ne pre otklanjanja korova. Zato sam i naglasio par parcela, jer mi za početak za osnovne potrebe, uzgoj hrane za tročlanu porodicu nisu potrebne apsolutno sve površine a one za koje sam se odlučio da prokrčim uglavnom imaju prisutnu kupinu, šipurak, koprivu, paprat s tim što mi je najveće pitanje kako najlakše ukloniti kupinu i šipurak pošto imaju izrazit razgranat sistem. Pored toga ima tu još biljnih vrsta a na nekim parcelama ima i već izraslih stabala bazge, oraha, manjih cerova i breza ali stabla bih ostavio, problem predstavlja uklanjanje samo korova. Nakon prokrčavanja bih radio sa ručnim alatom u smislu bez mehanizacije i hemije, u obzir dolaze sve opcije-od no dig metode pa do pravljenja hugekultur, što su moji favoriti.

[Ronin Blinki]

Jesen je idealno vrijeme za takve radove. Sve pokošeno je najbolje ostaviti na mjestu. Tamo gdje se misli na proljeće nešto saditi naveze se gnoja, barem 5 centimetara i prekrije se. Može i sa lišćem, paprati (bujad), sijenom, slamom. Također u debljem sloju.
Do proljeća će većina toga biti razgrađena i dobije se početni sloj humusa.

Za sad smo započeli prokrčavanje dve parcele koje su u zbiru najmanje površinski, nekih 8 ari površine. U suštini imamo svega što ste naveli, čak se može reći da paprati i lišća ima u ogromnim količinama.

[Ronin Blinki]

Mogu vam priložiti i fotografije s tim što je sad opala vegetacija te se možda ne vidi koliko toga zapravo ima za prokrčiti tj. kakva je to džungla bila sve do kraja devetog meseca.

[andjelkoasa]

U tom slučaju sigurno ima dovoljno materijala za barem jednu Hugen gredicu