Pirika

[kad budu gorjeli gradovi]

protiv pirevine najbolje pomaže duže malčiranje recimo preko zime. pokriješ zemlju bilo čim što će spriječiti rast. zemlja postane rastresita pa korijenje pirevine lako jednom potezom povadiš.

[Zelena Vila]

protiv pirevine najbolje pomaže duže malčiranje recimo preko zime. pokriješ zemlju bilo čim što će spriječiti rast. zemlja postane rastresita pa korijenje pirevine lako jednom potezom povadiš.

Ma ovu moju ni malč nije omeo. 

Prošlu je zimu provela pod kartonom koji je uspio ubiti sve ostale korove tako da je samo dobila još više mjesta da se razbaca. 

[kad budu gorjeli gradovi]

pirevina probija i karton. probaj nešto drugo. najlon, stare deke ili tepisi, daske, bilo šta što će bar pola god biti na zemlji može i duže. kad je zemlja rastresita moguće je izvadit kompletan korijen. kad je zbijena korijen se pokida a i iz najmanjih ostataka rastu novi izdanci.

[Zelena Vila]

Tepih zvuči dobro. Samo, sad sam već nestrpljiva i hoću saditi a ne čekati.

Mislim da ću napraviti usporedni test - na jedan komad tepih, na jedan krumpir (to je fora iz knjige 'Vrtlarski trikovi iz starih vremena') pa javim rezultate.

[kad budu gorjeli gradovi]

sa pirevinom ti je najbolje žrvovati prve godine urod a posle si mirna, nego da se godinama mučiš posle....

[Zelena Vila]

Mislim da bi i krumpir mogao učiniti zemlju rahlijom. Jedan komad zemlje je već prekopan, pa mi ga je lako sada posaditi. Vidjet ću kako će se sve skupa ponašati pa ako pirika i dalje bude živa nakon što izvadim krumpir lijepo ide sve pod tepih. Koji će do tada pokrivati drugi komadić zemlje. U svakom slučaju, daljnje kopanje obustavljam.

[kad budu gorjeli gradovi]

hoće al će ga pirevina dosta gušiti, računaj da će urod bit upola manji možda i više...

[Zelena Vila]

Ma neka ga, smatrat ću to eksperimentom a ne nekim ozbiljnim uzgojem. Volim gledati kako se biljke bore za prostor, može se tako puno naučiti.

[kad budu gorjeli gradovi]

krompir protiv pirevine nema šansu. ne zaboravi da su kultivisane biljke u stvari invalidi - selekcionisane su isključivo na prinos, ne i na bilo kakvu borbu. mogu rasti samo pod specifičnim uslovima njege od strane ljudi, bez nje propadaju. ako samo 2 god. ne obrađuješ baštu u njoj skoro ništa jestivo nećeš naći.

[m2]

Možeš probati i sa kartonom... rješio sam se trnja tako.
pogledaj si filmiće od Geoff Lawton-a na youtube-u on se koristi i starim novinama,  sadi iste godine.

[Dzionik]

Nema šanse karton i novine pa i bilo kakav malč, sve je to na radosti pirevini.... Malč može da pomogne samo u smislu da je lakše isčupati koren kao što kaže 'k.b.g.gradovi' (smanji malo nick:-), ali i to je pitanje kada je koren pola metra duboko u teškoj glini kao što je to slučaj kod mene.
Ja sam stavio najlon i pesak u kojem sam radio rasad, tako je stajalo godinu i po dana. Ali kada sam izvadio pesak i najlon dole je sve bilo prekriveno korenjem i te kako živim. Ni tako naglo izlaganje najačem suncu i letnjoj žegi nije joj naškodilo. U pitanju je zubača, slično pirevini samo što nije lekovita :-( pa nema ni tu koristi. Isto važi i za vrtni slak....

[Zelena Vila]

Nema šanse karton i novine pa i bilo kakav malč, sve je to na radosti pirevini....
Ja sam stavio najlon i pesak u kojem sam radio rasad, tako je stajalo godinu i po dana. Ali kada sam izvadio pesak i najlon dole je sve bilo prekriveno korenjem i te kako živim.

Tako je otprilike bilo i kod mene - karton, novine, sloj "kamenčića" od graševinskog otpada, sloj počupane trave i sličnog vrtnog otpada. Stajalo dugo, mislim pola godine.  Onda sam skužila da pirika probija, raskopala sve skupa i otkrila gusti splet korijenja koji sam mogla samo psovat jer je tada već bila suša, a zemlja kao beton. 

Što je najbolje, na mjestu gdje je pirika rasla izmiješana sa šumskim jagodama, dobričicom i drugim biljem ostala je samo pirika. Sva sreća da to nisam radila na većoj površini.

A evo i jedna zanimljiva stvar: na sunčanoj kosini gdje je rasla slična  kombinacija biljaka (u kojoj je bila i pirika) povadila sam korijenje (ne previše precizno) i napravila "kamenjar" gdje sam posadila malo metvice. Razmnožila se je kao luda, pa sam je povadila i presadila, a na "kamenjar" posadila začinske biljke (kadulja, ružmarin, majčina dušica). Kroz rupe se tu i tamo probije malo metvice, ali od pirike ni P, tako da sad imam mali začnski vrt u kojem mi je metvica korov, a to mi paše jer i nju koristim kao začin i čaj.

[Dzionik]

Zavisi koja je vrsta Mente u pitanju, većina je invanzivna naročito divlje vrste. Ja sam napravio ogradu od Matičnjaka (Melisa) izmedju bašte i travnatog puta sa puno rizomskih trava i to solidno funkcioniše. Dešava se da zubača baci vazdušne rizome kroz žbun matičnaka. Ove godine sam zasadio gusto ječam na delu koji je zakorovljen zubačom pa ću videti da li ima nekog efekta.

[Zelena Vila]

Evo da nastavim s krumpirom, sad tek vidim kako to ustvari funkcionira.
Istina,  krumpir nema šanse protiv pirike u ravnopravnoj borbi - negdje sam čak našla podatak da vrh podanka pirike može probiti krumpir.
Fora je zapravo u sljedećem - krumpir zahtijeva puno prekapanja, okopavanja i iskopavanja, a sve to je prilika da se izvadi i poslijednji ostatak pirike.
Sve sam fino prekopala prije sadnje krumpira, jednom ga nagrnula a u međuvremenu i vadila pirku kad god bih vidjela da je negdje provirila. Prilično sam sigurna da do kraja sezone od pirike više neće ostati ni p.
Preporuka da se krumpir sadi dvije godine na istom mjestu služi kao dodatno osiguranje za ziheraše - mislim da je jedna sezona dovoljna da se pirika totalno zatuče, a nakon dvije godine krumpira zaista nema nikakve šanse.
Naravno, sve to vrijedi samo za klasični uzgoj krumpira, a ne metode sa slamom.

[buza]

Svaki rizom, pa i onaj kod pirike je ustvari podzemno stablo koje služi za širenje, vegetativno razmnožavanje i prezimljavanje. Da bi mogao da obavlja ove svoje funkcije on mora da bude opskrbljen dovoljnim količinama hranjivih materija (šećer, skrob,...) koje omogućavaju rast mladim izbojcima dok ne izniknu iz zemlje, ne počnu da obavljaju fotosintezu i sami sebi stvaraju hranu. Sav višak hranjiva koji se proizvede u novim nadzemnim dijelovima biljke odlazi u podzemlje i služi za punjenje rezervi u postojećem i rast novih rizoma.
Prema tome, na malim površinama kao što su povrtnjaci i cvijetnjaci na okućnicama ne bi trebao biti prevelik problem riješiti se pirike, samo moramo biti redovni i uporni. Ako redovno uklanjamo novoiznikle nadzemne dijelove biljke, oni neće imati vremena da stvore rezervnu hranu za stvaranje novih rizoma, a postojeći rizomi će se vremenom iscrpiti stvarajući iznova nove izbojke. Ako još usto i iščupamo pokoji rizom, uspjeh ne bi trebao izostati.
Problem jedino može biti prodor novih rizoma sa strane iz okolnih travnjaka ili neodržavanih, zakorovljenih površina. Tu bi uski betonski temelj dubine nekih pola m mogao biti od pomoći.