
Pročitao sa oduševljenjem od korice do korice, i sad još jednom listam i izvlačim zanimljive stvari. Prije ove knjige pročitao sam još neke iz područja dizajniranja šumskih vrtova, pa sam mislio da ću malo novih stvari saznati iz ove, ali ova se zaista isplatila. Pravi, pravcati priručnik, jako korisno, bilo ljudima koji ne znaju ništa o šumskim vrtovima, bilo onima koji već sade svoj.
Prvo što se vidi kad se uzme knjiga u ruke je vrlo kvalitetna izrada, tvrde korice, jako puno stranica, na svakoj stranici fotografije biljaka u boji. Sve fotografije snimljene su u vrtu Martina Crawforda, što je po meni ogromna prednost ove knjige, autor govori o vlastitim iskustvima i vlastitim rezultatima, i sve je vrlo dobro dokumentirano u knjizi.
Neki djelovi su uobičajeni za ovu temu, pa gotovo da ih nisam ni morao čitati, ali neki su izuzetno zanimljivi i za mene neočekivani, recimo veliki uvodni dio o klimatskim promjenama i razmišljanjima autora o tome kako će one utjecati na uzgoj hrane u klasičnim i šumskim vrtovima. Također, knjiga je prepuna tablica s popisom biljaka prema nekim karakteristikama, recimo fiksatori dušika i sl. Dobar dio knjige ispunjava upravo opis biljaka, poput neke biljne enciklopedije. Biljke su naravno fotografirane u vrtu autora, a opis nije nešto što se može naći na internetu, nego doslovno njegovo osobno iskustvo s tom biljkom, uputa za pripremanje, njegov osobni način uzgoja, i sl.
Posvuda po knjizi su ubačeni zanimljivi praktični savjeti koji meni osobno do sad nisu bili poznati, npr. način zaštite od vjeverica, uzgoj penjačice na stablu, detaljne upute kako od travnjaka napraviti šumski vrt itd.
Generalno gledajući, mislim da je knjiga primjerenija nešto većim šumskim vrtovima, a to mislim jer sve što sam ranije pročitao je bilo s puno posvećene pažnje malim vrtovima. Recimo knjiga Gaia's Garden koja mi je sad druga najbolja iz ovog područja, opisuje biljne zajednice - cehove, s crtežom stabla ispod kojeg se nalazi neki grm, pa par začinskih biljaka itd. Takav nacrt je moguće primjeniti i u vrtu veličine balkona. U knjizi Martina Crawforda ovakvi detalji nisu prisutni, on radije govori recimo o nekom mineralu kao ukupnom kapitalu cijelog vrta, nego da skicira npr. biljku gaveza ispod voćke, i sl. Tako spominje nisko, srednje i visoko zahtjevne voćke, pa daje podatke koliko osnovnih elemenata koja grupa traži. Jedan primjer, prema proračunu koji daje u knjizi, 1/3 površine vrta bi trebala biti zasađena fiksatorima dušika, ako su oni relativno dobro osvjetljeni. S takvim podacima puno je lakše projektirati velike, ili vrlo velike vrtove, nego da se doslovno crta svako stablo i svaka travka u vrtu.
Dio knjige posvetio je i uzgoju gljiva, što je za mene novost i o gljivama ne znam gotovo ništa. Ponovno, i ovdje opisuje isključivo vlastita iskustva, te daje fotografije iz vlastitog vrta.
Tek ponegdje u knjizi spomene da bi se nešto moglo napraviti na ovaj ili onaj način, ali odmah kaže kako to još nije isprobao, što je po meni upravo savršen pristup koji bi bilo tko trebao imati kad nekoga nešto podučava.
Kad budem stigao, neke djelove ili detalje knjige ću posebno opisati u pripadajućim temama.