Darko Znaor: Ekološka poljoprivreda

[zemljak]

Čovjek je mislim, prvi evropski ekološko-poljoprivredno školovan.
Knjiga je baš opširna. Ima i voćarstva i stočarstva.. Izdana 1996. Možda nešto i zastarjelo.
Nije bezuvjetno ni protiv prevrtanja tla, ni bezuvjetno za malčiranje.

Ovdje ću (si) nabacati natuknice, pa možda od pokoje otvorimo i novu temu. A neka saznanja, tko stigne, može i u postojeće.

http://www.perforum.info/index.php?action=dlattach;topic=115.0;attach=762;image

http://www.znaor.eu/ekoloscaronka-poljoprivreda.html

-Površinsko oranje (do 15cm) ne uništi organizme a ispod može podrivač- za prozračivanje.
-Frezanje- ne prebrzo, da ne napravi prašinu.

-Spiralni plug lako prolazi i razrahli (bakreni, ne utječe na magnetsko polje)

-Oranje/sjetva u što kraćem razmaku (noću), da ne ispari voda.

-Zastiranje na teškim tlima- ne prerano, otežava zagrijavanje tla.
-Pjeskovita tla ne treba orati, na jesen zastrti da se ne ispiru hranjiva.

-Ne obrađivati dok je presuho ili premokro. Dobro za obradu- kad se zemlja lomi točno u širini štihače, i ako ostaje jasan otisak đona u zemlji.

-Sve čestice i elementi u tlu imaju el. naboj-> privlačne sile.
Negativni stvaraju kiseline (N, P, S)
Pozitivno nabijeni stvaraju lužine (Ca, Mg, K, Na, Fe, Zn, Cu i većina ostalih mikroelemenata)
Glina, pijesak, ilovača, humus= negativni naboj. Oni privlače pozitivne čestice u tlu.

-Nakon kišne oluje biljke bolje rastu nego nakon navodnjavanja. Zbog sijevanja se dušik pretvara u nitratni oblik koji ulazi u zemlju. Sličan efekt postiže se navodnjavanjem vodom bogatom dušičnim spojevima.

-Bakterizacija tla- opširno str 109 Znaor

-Šećerna repa (i druge korjenaste biljke sa dugom vegetacijom) dobro isisava kalij iz tla. Njeni ostaci (nakon prerade..) su dobri za gnojenje. Drveni pepeo= kalij

-Mikorizne gljive su važne i za opskrbu fosforom i mikroelementima. Biljka je otpornija i na bolesti i na sušu. Fosfora ima i u ribljem i koštanom brašnu.

-Vapno, tj. razrijeđeni kalcij stimulira nicanje pšenice

-Gnoj: kokošji- brzo se iskorištava (do 95% u par mjeseci)
         kravlji- 45% prve godine
     zelena masa- brza i kratkotrajna (80% prve god.) a samo 3% se pretvara u trajni humus
    piljevina- polako se razgrađuje, 25% prve god. 25% postane trajni humus
Goveđi gnoj+ pšenična slama= najbolja kombinacija
Gnoj što prije iznijeti iz staje (i skladištiti sa što manjom horiz. površinom) da ne gubi hranjiva.
Ili miješati sa vodom jer se dušik veže pa ne hlapi.
Pokriti- da se ne ispire i ne hlapi (najbolja plast. folija ali nakon burne fermentacije/ 14 dana. Raskriti kad je suho i toplo?? a sušenje nije poželjno).
Što prije unijeti u zemlju ali ne dublje od 10cm

za hladna i vlažna tla- konjski, ovčji, kozji, goveđi, kokošji.
za suha i topla (pjeskovita)- zelena gnojidba te goveđi i svinjski i to poluzreli zbog velike količine zraka u pijesku

Poluzreli gnoj za biljke koje rastu brzo.
Klaonički ostaci: lako razgradiv dušik.

Biološko-dinamički gnoj/ kompost str. 155 opširno

Zelena gnojidba: neki mikrobi i gliste ne mogu razgrađivati bilje bogato klorofilom, pa treba malo uvenuti ili plitko unijeti u tlo.
Mahunarke- zaorati pri otvaranju prvih cvjetova (ima više N) a starije biljke iscrpe i previše vode iz tla.

Plodored str. 172, 174, 175, 176

Konoplja suzbija (guši) korov.
Predsjetva?   str. 200 -pitanja prije osnivanja eko-godpodarstva

Ograda: grab, krkavina, dren, breza, bazga...
Kadifica (korjen)- tjera nematode.
Propolis- antibakterijsko i antifungi djelovanje + insekticid+ stimulira rast biljke (str. 232, 233, 234 (kore sa lišajevima))

Svinje- za uništavanje korjena korova i štetnika.

Drljače-češljevi i četke za traktor
Termičko suzbijanje (luk otporan)- inače pale plinom, a možda se može primijeniti fresnelova leća?

--Preporuča dvostruko prekopavanje za teška i srednje teška tla (ne kužim)
-- Uvjetno preporuča malčiranje, voli plodored i susjede, hvali biodinamiku
str. 288 kotač života, 300-301 dobri susjedi, 302-303 samohodajuća motika

Voćarstvo
- ne previše gnojiti, ne pregusto saditi (zrak i svjetlo
Rezati da grane u odnosu na deblo budu 45°.
Redovito kositi (pri 15-20cm) travnato-leguminozne, ostaviti malč 30cm od debla

Trave isušuju tlo, pa je dobro ne kositi nakon većih kiša.
Kokoši kompatibilne- kose, gnoje, jedu kukce.

Mlade voćke prve 3 god. držati bez trave.
Gnojiti zrelim stajnjakom ili kompostom. A kad treba potaknuti rast :poluzreli gnoj (N)
Ne gnojiti uz deblo, nego ispod završetka krošnje okolo.

Stočarstvo
-raznolika hrana- ugljikohidrati, proteini, masti, vitamini, minerali

Paša- od ranog proljeća, na početku 2-3 sata, svaki dan dodavati 30min a zimska ishrana se smanjuje pa ukida (sijeno itd)
Krave smiju jesti djetelinu??

-Pokretni svinjci
-Krumpirište svinje počiste, preruju i nema štetnika.

Kravi 10kg slame/dan u dubokim stajama. Svinji 1,5kg. Skupljati tekući gnoj.
Štale svijetle po zimi a u sjeni ljeti.

-Pregon- bolje gospodarenje pašnjakom.
Mješovita ispaša- više vrsta životinja istovremeno.  str. 362-364

-Ovce korisne za travu jer utiskuju korjen nazad u tlo

[Zelena Vila]

To je prva knjiga o uzgoju hrane koju sam nabavila, uz 'Vrt bez motike'.

Ima i zgodan sistem za određivanje tipa tla, a dobra mi je jer ima puno toga o žitraricama i stajskom gnoju, čega obično nema u tipičnim vrtlarskim knjigama.

Uglavnom, malo drugačija je od drugih knjiga i isplati je se pročitati. Inače, autor se jako oslanja na biodinamiku koja meni osobno baš ne leži.

[kad budu gorjeli gradovi]

već duže vrijeme imam knjigu u pdfu al ne znam dal sam je ikad detaljnije pogledao. možda me 470 strana obeshrabrilo. juče sam je malo detaljnije prelistao i mogu reći da je knjiga i pored par nedostataka jako vrijedna i očito je plod dugogodišnjeg rada i truda. prva stvar je što je knjiga stara oko 18 god. znači neke stvari su definitivno zastarjele, naročito dio oko ekonomske situacije u svijetu. ali većina toga je univerzalno znanje i bitne i korisne informacije. i tačno je da se knjiga dobrim dijelom oslanja na biodinamiku, meni su neke stvari iz biodinamike super i praktikujem ih ali držati se svega toga bukvalno je pomalo idiotski. dobro je što su u knjizi navedene razne metode alt. poljoprivrede al nije dobro što je akcenat stavljen na obradu tla (oranje i sl.) jer je argumenata protiv mnogo više nego u odnosu na malčiranje tj. permakulturni metod. takođe autor je veliki dio knjige posvetio životinjama što je po meni promašaj. rekao bih da je knjiga u globalu na pola puta između konvencionalne poljoprivrede i permakulture.

-Površinsko oranje (do 15cm) ne uništi organizme a ispod može podrivač- za prozračivanje.
-Frezanje- ne prebrzo, da ne napravi prašinu.

-Spiralni plug lako prolazi i razrahli (bakreni, ne utječe na magnetsko polje)

tačno ali nepotrebno. malčiranjem se postiže isti efekat uz mnogo manje truda i novca. gliste i razni drugi insekti to obave za nas. ovo za bakarni plug je tačno dokazao šauberger eksperimentalno u bugarskoj al opet nepotrebno.

Klaonički ostaci: lako razgradiv dušik.

puni opasnih bakterija, od kojih neke mogu izazvati oboljenja sa smrtnim ishodom (razni clostridium-i - tetanus, botulizam...). nikako ne preporučujem.

Konoplja suzbija (guši) korov.

konoplja nakon žetve ostavlja tlo potpuno čisto od korova jer raste 3-4 metra pa ni jedan nema šansu, al šta vrijedi kad je zabranjena??

--Preporuča dvostruko prekopavanje za teška i srednje teška tla (ne kužim)

vjerovatno misli na oranje + podrivanje, jer se takve vrste tla pošto su vlažne sabijaju pa zrak ne može prodirati u niže slojeve od oranog.

Krave smiju jesti djetelinu??

samo ako je u smješi sa sijenom il nečim drugim. ne bi preporučio više od 40% djeteline naročito ako je svježa. suva mislim da nije tolko opasna. naročito su telad osjetljiva na djetelinu, kod kojih može doći do letalnog ishoda. djetelina inače izaziva teško nadimanje stomaka kod preživara ako je jedu samu.

-Ovce korisne za travu jer utiskuju korjen nazad u tlo

ovce su mnogo više štetne nego korisne za pašnjake. u praksi su za degradaciju pašnjaka uglavnom one krive. ovce zbog položaja zuba mogu pasti travu do same zemlje pa ona ne može izrast ponovo (krave i konji ne mogu). takođe ovce biraju samo biljke koje se njima sviđaju dok one neukusne ili bodljikave zaobilaze, pa one rastu bez problema. pogledaj bilo koji pašnjak gdje ovce pasu duže vrijeme i vidjećeš da raste gomila ovih biljaka. najčešće je tu zmijska trava (silybum marianum) ili slične bodljikave biljke, na većim nadmorskim visinama paprat i sl.

[zemljak]

Konoplja, koliko znam, samo indijska je zabranjena. Ima neka domaća sorta -Flajšman, bez opijata.

Dvostruko prekapanje- radi se o štihanju, dupla dubina pa zemlju nekako raspoređuje... nisam se udubljivao jer mi je odbojno

[kad budu gorjeli gradovi]

postoje dvije vrste konoplje - indijska i američka, i obje su zabranjenje zakonima skoro svih zemalja svijeta sredinom XX vijeka na inicijativu i ucjenjivanje sjedinjenih država. kasnije su neke zemlje kao npr. kanada i francuska dozvolile uzgoj "industrijske" konoplje, koja uopšte nije posebna vrsta, iako u sebi nema thc-a. thc je u stvari prirodni klima-uređaj kojim se biljka štiti od tropskih uslova u kojima prirodno raste (južna azija, centralna amerika). jednom prenijeta u naše, kontinentalne uslove, nakon 2-3 generacije gubi značajno nivo thc-a.
ne znam kakvi su tačno propisi za balkanske zemlje, čuo sam da je u hr teoretski dozvoljen uzgoj ali vam za to treba toliko dozvola da do sad vjerovatno nikom nije uspjelo da ga sprovede u praksi....

[kad budu gorjeli gradovi]

zaboravih reći da zabrana konoplje nema nikakve veze sa njenim narkotičkim svojstvima (to je bio samo izgovor), nego se poklapa sa pronalaskom najlona i plastičnih masa. pojedine kompanije vlasnici patenata na ove materije su lobirale kod američke vlade da zabrani konoplju jer je u svakom pogledu superiornija kao materijal za izradu stotina raznih predmeta za svakodnevnu upotrebu, od konopaca do kuća i automobila, pa bi njeno daljnje korišćenje značajno umanjilo profit pomenutih kompanija. tu je i njeno antikancerogeno djelovanje što je vjerovatno još više uticalo na zabranu...

[Zelena Vila]

Da, u praksi nema šanse da u Hrvatskoj legalno posadiš bilo kakvu konoplju.

Prekopavanje i oranje stvarno nije nužno na malim površinama (osim možda jednom). Knjiga je više namijenjena tradicionalnim poljoprivrdnicima nego permakulturašima, ali isplati se pročitati jer nije nikakav problem preskočiti ono što te ne zanima ili s čime se ne slažeš.

Mene je potaknula na razmišljanje jer sam paralelno čitala "Vrt bez motike" koji zagovara sasvim drugačiji pristup. Na kraju sam počela raditi nešto sasvim treće što je najbolje prilagođeno mojim uvjetima, a obje su mi knjige (a i mnoge druge) pomogle da dođem do toga.