Objasnite mi to s ugljikom...

[Nikola]

Jesam ja jedini na svijetu koji ne kuži što se toliko priča o ugljiku u atmosferi? Nisam za sječu šuma, stvarno nisam. Nisam ni za nerazumno korištenje fosilnih goriva. Ali što svi imaju nešto protiv ugljičnog dioksida? Biljke ga vole. To im je hrana, od njega grade svoja tijela. Više ugljika, brže rastu biljke koje ga asimiliraju. Na kraju krajeva, otkud sav taj ugljik u tlu? Meni se čini da baš lijepo kruži. Prvo, u davna vremena, imali smo atmosferu bogatu ugljikom. Pojavije su se alge, pa biljke, koje su koristile ugljik gao građevni materijal i stvarali atmosferu bogatu kisikom. Životinje su jele biljke, i tako izgradile svoja tijela tim istim ugljikom. Životinje su ugibale, zajedno s biljkama gradile tlo bogato ugljikom. Tlo, mrtve biljke i životinje su se mjestimično pretvarale u naftu, ili ugljen. Ugljik je tako čekao milijune godina. Onda je čovjek izvukao to na površinu i spalio. Oslobodio je ugljik koji je nekad već bio u atmosferi. I sada će ga živuće biljke asimilirati i stvarati neku buduću naftu.

Što bi se dogodilo da čovjek nije otkrio taj resurs, ili da čovjek nikad nije nastao? Bi li s vremenom sav ugljik otišao pod zemlju, a život na površini potpuno izumro? Osjećam se kao crna ovca s ovakvim razmišljanjem, pa zato i pitam.

[pajcek]

bok,
mislim da si sam sebi dao odgovor i da tu ne trebaju posebna objasnjenja. uvijek pricamo o nekim balansima u atmosferi i u tlu. Covjek je svojim djelovanjem napravio kurslus u tim balansima (i naravno kruznim tokovima) a ugljik je samo dio price.

Danas se u raznim granama znanosti proučavaju razni kružni tokovi, za klimatske promjene su, primjerice, važni kružni tokovi vode i ugljika, a za poljoprivredu kružni tokovi dušika i vode. Prije postanka ljudske civilizacije priroda je kružne tokove regulirala sama dok se u modernom svijetu čovjek preduboko umiješao u prirodu. Priroda je milijunima godina gomilala organske ostatke te ih na neki način sačuvala u obliku fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin). Ugljik pohranjen u tim nalazištima se posredstvom čovjeka nevjerojatnom brzinom vadi iz litosfere i seli u atmosferu. Ta je brzina danas presudna u promatranju antropogenih učinaka na promjenu klime. Količina ispuštenog ugljičnog dioksida se u atmosferi naoko neznatno podiže, međutim zbog činjenice da biljni svijet ne uspijeva iskoristiti toliko CO2, to direktno utječe na globalno zatopljenje. S jedne strane, količine CO2 rastu, a Zemljin kapacitet da taj CO2 apsorbira se smanjuje. Biljni svijet se u načelu razlikuje od ljudskog i životinjskog; biljke koriste CO2, vodu, hranjiva i Sunčevu energiju kako bi proizvele organsku materiju. Životinje i ljudi nemaju sposobnost  usvajanja energije iz Sunca, već potrebe za energijom namiruju iz organizama koji su tu energiju stvorili raznim kemijskim procesima. Ovdje se radi o kružnom toku gdje životinje i ljudi jedu biljke ili životinje, a njihove ostatke opet razlažu određeni organizmi koji ostatke te energije iskorištavaju i proizvode nova hranjiva za biljke. Čovjek je u ovom slučaju također stvorio određene anomalije koje utječu na Zemljin kapacitet očuvanja prirodnog balansa.


Možda to ne zvuči šokantno, no uzmimo na primjer samo grad Zagreb u Hrvatskoj. Manje od milijun ljudi godišnje proizvede otprilike 300.000 tona "nečega" što se nikada neće vratiti u prirodne kružne tokove. Naravno, ovdje pričamo o otpadu. Ako uzmemo u obzir da je od tih 300.000 tona 75% organskog otpada, dolazimo do zaključka kako godišnje grad Zagreb Zemlju izbacuje iz balansa za 225.000 tona organske materije i 75.000 tona drugih materijala. Izgubljena organska materija direktno osiromašuje zemlju, degradira poljoprivredna tla, siječe šume, crpi nagomilane naslage ugljika (nafte, plina...), kreira socijalnu neravnopravnost u zemljama odakle ti proizvodi dolaze, potiče klimatske promjene i slično. Replicirajmo sada te brojke na milijardu stanovnika i doći ćemo do beskompromisnog zaključka kako su ljudi danas iznimno štetna bića. Tvoja je teorija da ce te biljke nekada u buducnosti tvoriti naftu (uzmi za primjer zagrebacko odlagalište kao bazen nafte), no prirodni procesi u danasnjim uvjetima su ipak nesto drugaciji te se u anaerobnim uvjetima tvori plin metan koji pronađe način da pobjegne iz tijela odlagališta i dodatno tvori probleme i nikada neće ostati toliko zaštičen da će se stvarati zalihe ugljika na tim mjestima...

nek ovo bude dosta od mene za početak (za prvi post), ali spreman sam za daljnja objasnjenja.

[Nikola]

To razumijem. Kako sam rekao, nisam za sječu šuma, a još manje za spaljivanje fosilnih goriva. Samo, nije mi jasan detalj o kruženju tvari prije pojave čovjeka. Ugljik je bio u atmosferi, biljke su ga asimilirale i s vremenom izgradile tlo i podzemne slojeve bogate ugljikom. Kako bi se taj ugljik vratio u atmosferu da se nije pojavio čovjek?

Mene osobno puno više brine gubitak tla koji nastaje sječom šuma, i to govorim nakon što sam prošao svijetom i vidio beskrajne pustinje, kao i afričke šume koje se sjeku kao kod nas livade. U tom kontekstu mi je priča o ugljiku dosta nejasna. Možeš li mi objasniti što točno ja radim ako u svojoj šumi srušim stablo i spalim ga u peći koja je udaljena 100m? Hoće li se ugljik koji sam oslobodio vratiti u tu (ili neku drugu) šumu?

Taj detalj mi treba i zbog znatiželje, ali i zbog dizajna kojim se bavim, znači buduća kuća će u određenom omjeru koristiti energiju sunca i drveni ogrijev za zagrijavanje i kuhanje, a taj omjer možda bude ovisio i o mom shvaćanju koliku štetu radim prirodi u kojem slučaju.

[pajcek]

Kruzenje tvari i energije prije pojave covjeka je pretpostavljam bilo pravilno Pretpostavljam da bi s vremenom na neke nacine taj ugljik nalazio nacin da izadje na površinu... ali u to se ne razumijem. Moras uzeti u obzir da priroda nije stvorena na načina da podrzava neogranicen rast tako da ne postoji slucaj kada ce biljke asimilirati sav CO2 jer ce se velike količine CO2 oslobadjati u procesima kompostiranja, disanja zivotinja - ali i disanja billjaka (i biljke disu, i jedan od produkata izgradnje organske materije u fotosintezi je i CO2)

po mom nekom shvacanju - nijedan ljudski postupak nije bez stete. Tvoje drvo koje spalis - odnosno tvoj ucinak na okoliš ovisi o tome koliko ucinkovito koristis to drvo, odnosno koji je omjer prinosa (ukupnog stvaranja organske mase - odnosno asimilacije ugljika) i mase koju ti transformiras u energiju. Ako ce tvoja šuma godisnje asimilirati više ugljika od onog kojeg si ti stvorio onda si u pozitivnoj bilanci... npr. hektar šume asimilira 2.6 tone ugljika godisnje, tako da bi ti teoretski mogao iskoristiti  6,5 tona drva godišnje. e sada sve ovisi o tome koliko ces drva korisiti i koliko sume posjedujes.

[Bruno]

Nikola, istina je da je taj ugljik nekada bio u atmosferi a sada se oslobađa nazad u istu. Problem je u tome što njegovo skladištenje u podzemlje trajalo milijardama godina, a djelovanjem čovjeka oslobađa se nazad u atmosferu munjevitom brzinom. Ovaj filmić to objašnjava vrlo dobro:
There's No Tomorrow

[zemljak]

Na rubu znanosti: Fred Goldberg - Iza vela globalnog zatopljenja
Tvrdi da je višak ugljika izmišljen problem koji odgovara trgovcima, financijarima i znanstvenicima koji od prvonavedenih dobivaju lovu za istraživanja o višku ugljika itd.
Veli da je ljudski utjecaj na globalno zatopljenje zanemariv do nikakav.

http://www.youtube.com/watch?v=lc_3XKUnx-8#

Ide ledeno doba i pripadajuća glad. Tko preživi, neka priča.
Zna neko nekog da prodaje zemlju na području sadašnje Sahare?

[Nikola]

Zanimljivo!

[GricGric]

Ponekad je neke stvari  možda bolje ne znati... Da, vrlo zanimljivo... Otvara prostor za razmišljanje...

[fazy]

Jednostavno objašnjeno, da je "priča" o globalnom zatopljenju u stvari vodeničarski mit, a možda i nešto više.
A također saznajemo, iz jednostavnog i logičnog izlaganja, o razlozima naglih oscilacija klime, iz godine u godinu.
Emisija je emitirana 11.05.2009., ali preporučam da je pogledate, zbog permakulturnih poruka koje nosi.

! No longer available

[fazy]

Evo pojednostavljene verzije kompleksnih znanstvenih teorija: "Solarni minimum":

http://youtu.be/EBIoUontAJQ

[fazy]

Priča o zaštiti okoliša svodi se na pitanje o CO₂, što je postala jedna politička agenda koja nema nikakvog utemeljenja u fizikalnim zakonitostima i dobro je pitanje u ime čega se uopće provodi?

Ugljični dioksid uopće nije neki značajni staklenički plin, nego je to vodena para.
Kada bismo sada i dvostruko povečali količinu CO₂ u atmosferi, (za što nemamo uvjeta jer ne mamo dovoljno goriva), taj bi se dio CO₂ otopio u oceanima.

Vodena para je za učink staklenika odgovorna u omjeru  95%, u odnosu CO₂  od samo 1%, a  a utjecaj čojveka na učinak staklenika je samo 4% od onih 1%!

Zbog čega je onda toliko promovirana ta ideja o ugljičnom dioksidu?

Krajnji cilj je uvođenje elektroničke karbonske valute!

Zbog toga je bilo potrebno ubaciti ideju poput "ugljičnog otiska", jer će se elektronička karbonska valuta u stvari temeljiti na penalizaciji "ugljičnog otiska".

Da bi elektronička karbonska valuta postojala potrebno je uvesti sustav potpune kontrole nad svakim segmentom ljudskog života i to je ono što se na neki način stalno događa.

U konačnici će ljudi biti izmanipulirani zloupotrebom pozitivnih emocija, prema zaštiti okoliša u stvaranju robovlasničkog odnosa prema njima.

Sve nam to kratko i nadahnuto objašnjava Krešimir Mišak u ovom videu:

http://youtu.be/qYN_FogPerk

[TB]

ova tema je iz 2012., sve informacije su lako dostupne pitanje je samo koga zanima.

CO2 može biti jedino indikator količine ostalih plinova npr ako su u proporcionalnom odnosu.