hvatanje ribe uz pomoć biljnih toksina

[kad budu gorjeli gradovi]

ovaj metod hvatanja ribe koriste tradicionalne zajednice širom svijeta, svaka uz pomoć različitih biljaka koje lokalno rastu. ovo je vrlo učinkovit metod hvatanja ribe iz razloga što one imaju krvotok praktično u direktnom dodiru sa vodom preko škrga, pa kada  toksin iz vode uđe u škrge one doživljavaju šok, i isplivaju na površinu gdje ih možet lako zgrabiti.

sve što je potrebno da uradite je da nađete vodenu površinu bogatu ribom, i biljku koja sadrži toksin djelotvoran na ribe. zatim istucate biljni mateijal i bacite ga u vodu nešto uzvodno od mjesta na kojem ima dosta ribe. na većim vodenim površinama kao i na moru ovaj metod je takođe moguć , samo će vam trebati veće količine toksina kojeg bacate iznad jata riba. vrijeme za koje će ribe bit u šoku i na površini je najmanje nekoliko min. tokom kojih morate bit brzi i pokupit najveće komade, dok će se one manje povratiti u život najčešće bez posljedica...

većina biljaka koje se koriste u ovu svrhu ne raste kod nas, one koje bi se mogle nać su sljedeće:

- divlji kesten (aesculus hyppocastanum) - koristi se sjeme i mladi izdanci;
- američki orah (iuglans nigra) - koriste ga sjevernoamerički indijanci, kod nas se rijetko sreće, uglavnom ponegdje po parkovima. koristi se kora i ljuska;
- divizma (verbascum thapsus) - nadzemni dio;
- duvan (nicotina tabacum) - nadzemni dio;
- kleka (iuniperus communis) - iglice i korijen;
- volovski jezik (anchusa officinalis) - nadzemni dio;
- neke vrste akacija porijekom iz australije, koje se kod nas sade u ornamentalne svrhe (acacia holosericea i acacia ditricha) - list.

osim ovih za koje sam siguran, evo i nekoliko za koje pretpostavljm da bi mogle poslužiti jer imaju iste aktivne supstance kao njihovi rođaci sa drugih kontinenata:

- orah (iuglans regia) - zelena ljuska;
- krompir (solanum tuberosum) i pomoćnica (solanum nigrum) - nadzemni dio.

koristeći navedene biljke, možete bit relativno sigurni da toksini neće djelovati na vaš organizam, jer uglavnom nisu škodljivi u manjim količinama. naravno, postoji veliki broj ostalih, mnogo otrovnijih biljaka čije korišćenje ne bi preporučio, osim ako stvarno znate šta radite. ovdje bi spadali tisa (taxus baccata), ciklama (cyclamen europaeum), dafina (daphne mezereum), bunika (hyosciamus niger), tatula (datura stramonium), divlji krastavac (ecballium elaterium), kojeg ima dosta u dalmaciji, kao i neke vrste filadendrona koje se gaje kao ukrasne biljke. ako se ipak odlučite da ih koristite ribu dobro isperite čistom vodom i odstranite škrge.

jedno sjevernoameričko pleme ima zamiljiv metod - pomješaju vodu od riblje salamure sa kukuruznim brašnom i ostave da stoji jedan dan, pa to koriste kao i gorenavedene biljne toksine.

još jedan zanimljiv primjer dolazi iz rumunije - umjesto biljnog otrova može se koristiti sadržaj žučne kese životinja.

još da napomenem na kraju da ovaj metod može ugrozit brojno stanje ribe ako se korsti u pretjeranom obimu. ja ga ne bi preporučio osim ako niste stvarno gladni... tradicionlne zajednice ovu metodu koriste jednom u nekoliko mjeseci, da bi se brojnost ribe imala vremena obnoviti....
takođe, vodite računa da je ovaj metod u mnogim zemljama zakonski zabranjen, u njemačkoj čak od XII vijeka...

nekoliko izvora koje sam koristio:

http://www.primitiveways.com/fish_poison.html

http://survival.com/fish.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Fish_toxins

http://www.ecofilms.com.au/toxic-plants-around-your-aquaponics-system/

takođe sam koristio knjigu andres von brandt - fish catching methods of the world, koju imam u pdf formatu pa ako je želite javite se na mail...

[didapatak]

..hhmmm..moram..nemrem mučat..
..neselektivan ribolov..strašno..kao da ubiješ jelena zbog šnicle( a ostalo baciš)..a tek posljedice na ostale organizme u vodi..
..ima jednostavnijih a selektivnih načina ribolova..koji su PROTUZAKONITI..ali..ako je cilj preživljavanje može se poslužiti zamkama:
Improvised Fish Trap Video Response
Native American fish trap, Wilderness Survival
 ili samolovkama
Yo Yo Trap- Survival Fishing
..u svakom slučaju veliko hvala na inf. koje biljke nisu poželjne u blizini jezera/bare/ribnjaka..

[kad budu gorjeli gradovi]

ne vidim ničeg posebno strašnog u hvatanju ribe pomoću fitotoksina, napomenuo sam da ove materije uglavnom samo ošamute ribu na nekoliko minuta, nakon čega ona prolazi bes posledica, takođe u prirodi se teško mogu nać veće količine ribe na jednom mjestu pa čak ni ovaj način ne može bit nešto posebno učinovit u hvatanju većih količina... da li ćemo uzeti samo onoliko koliko nam je potrebno da bi preživjeli je samo na nama samima i tome da li nam je stalo do prirode ili ne. ako neko želi da uništi riblji fond na nekoj rijeci ili jezeru koristiće dinamit il nešto slično - ne trebaju mu biljni toksini.

pomenute biljke nemaju poseban negativan uticaj na živi svijet u vodi ako rastu blizu vodenih površina, ako biljni materijal ne dospije u vodu!

[kad budu gorjeli gradovi]

jedna mala ispravka za divizmu - ona sadrži toksin rotenon (relativno toksičan i za ljude), a najviše ga ima u korijenu i sjemenu. rotenon je inače odličan prirodni insekticid, ima ga najviše u korijenu nekih biljaka iz porodice fabaceae koje sve redom rastu u tropskim krajevima, a divizma je koliko ja znam jedina evropska vrsta koja ga sadrži. pošto je u ovom pogledu mnogo zanimljiviji, naročito u pogledu suzbijanja nekih invazivnih insekata-štetnika kao što je murgantia histrionica, možda o tome bude nešto više u drugim dijelovima foruma...

[ppsupercop]

Kao dete sam lovio ribu upotrebom mlečike(mliječ,gorac) lat.euphorbia cyparissias.
Svežanj biljke bih u vodi na ravnom kamenu stukao drugim kamenom,time uzmutio vodu,riba bi zaplovila ošamućena,ne sećam se da je bilo uginulih riba niti da je nama išta bilo!
Ipak,ne bih danas koristio pomenuti način bez prehodne provere sa nekim stručnjakom za bilje!