Evo još jedne kompilacije, ovog puta o bazgi:
Crna bazga (Sambucus nigra) u biljnoj se medicini cijeni zbog plodova i cvjetova. Čaj od bazgova cvijeta potiče znojenje i izlučivanje bronhijalnih žlijezda, pa se u narodnoj medicini od davnina koristi kao sredstvo protiv prehlade, gripe i viroze.
Budući da smanjuje stvaranje sluzi, korisna je i protiv peludne groznice, sinusitisa i upale srednjeg uha. Novija istraživanja pokazuju ljekovito djelovanje bazge. Prema bugarskom istraživanju iz 1990. godine, cvjetovi bazge imaju antivirusni učinak protiv gripe tipa A i B te virusa herpesa simplexa tipa 1.
Čaj od cvjetova bazge također je vrlo dobra protuupalna vodica za ispiranje usta te sredstvo za grgljanje kod bolno natečenoga zubnog mesa i upale grla.
Plodovi bazge još su učinkovitiji u liječenju gripe. Nedavni klinički pokusi iz Izraela pokazali su da ekstrakt bobica bazge upola smanjuje jačinu simptoma i trajanje bolesti ako se uzme tijekom prvih
48 sati bolesti. Dobro osušeni plodovi bazge, koji se mogu čuvati i više godina, rabe se za liječenje proljeva, poput suhih borovnica. Potrebno je više puta na dan uzeti 10-15 osušenih bobica, a može ih se
dodavati i domaćim čajevima.
Osim kao sirup, vino, marmelada i žele, bobe bazge mogu se sačuvati i zamrzavanjem.
Najbolje je bobe vilicom skinuti s peteljke, kratko prokuhati i zamrznuti u plastičnim posudama. U sezoni gripe i prehlade zamrznute bobice možete dodavati čajevima i sokovima od svježeg voća.
Osušena kora rijetko se koristi u čajnim mješavinama, a korijenje još rjeđe. No korijenje bazge moglo bi imati insekticidno djelovanje jer je primijećeno da jazavci snažno trljaju tijelo o korijenje bazge da bi ubili uši u krznu, pa se pretpostavlja da bi preparati od bazge mogli djelovati protiv ušiju u kosi.
Tako se otopina od listova bazge u vrtu rabi za odbijanje lisnih ušiju, crva i gusjenica.
Bazga ima svoje mjesto i u kuhinji. Cvjetovi bazge prže se na maslacu ili ulju uvaljani u tijesto za palačinke. Nijemci iz cvatova priređuju osvježavajuće pjenušavo piće,a postoje i likeri te vino od bazgova cvijeta. Zrele bobe sadrže vitamin C, karoten i vitamin E, a osobito su bogate vitaminom B1. Od njih se u Slavoniji priprema pekmez, u Engleskoj pite i umaci, a Nijemci iz bazgova boba prave kompot, voćni sok, vino, kašu i druga jela. U zemljama bivšega Sovjetskog Saveza iskorištavaju se za pripremanje
octa i likera te kao začin, a u Švicarskoj se bazga uzgaja i prerađuje u velikim količinama.
Cvjetovi bazge beru se u kasno proljeće (od svibnja do srpnja) kad su u punom cvatu. Svake se godine ubiru svježi te suše brzo i oprezno da ne bi posmeđili. Čuvaju se u zatvorenim staklenkama. Bobice se beru kad dozriju, a to je obično u kolovozu ili početkom jeseni.
Bazga je otporna na hladnoću, voli vlažnu, ali dobro dreniranu, zemlju bogatu humusom i
sunčana do blago sjenovita mjesta.
Tema: Bazga (Sambucus nigra) (Pročitano: 7675 puta)
