Zapamti

"Ako čovjek ne mijenja mišljenje, ili je vrlo mudar ili je budala."

Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 ... 10
1
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Ergonomija unutar prostora kreativnosti
« Zadnji post od fazy u 21 Travnja, 2026, 22:35:36 »
Odlična ideja!
Podsjeća me na označavanje pojedinih strujnih osigurača u elektro-razvodnom ormaru!  :clap:

Zidni kuhinjski - zidni elektro:
ormarić!
2
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Ergonomija unutar prostora kreativnosti
« Zadnji post od Harp u 21 Travnja, 2026, 17:35:33 »
Kuhinja... kuhinjski zidni ormaric... unutra mi se nalaze lakse plasticne posude, za miksanje, mijesanje, kruh... ono sto sam u mnogim situacijama uvidio je da mi ucestalo treba nesto precizno izracunati, a smjesa je vec u posudi... koliko da sada izvadim smjese a da bude tocno pola, ili trecina itd...?

Rijesenje je jednostavno: s unutrasnje strane vratiju ormarica zapisu se mase praznih posuda... bonus je i poredak koja posuda ide u koju pa da sve stane u ormaric...  ::)

Tako kada trebam sada nesto izracunati, samo pogledam koliko pojedina posuda tezi... isplatilo se mnogo puta  :001_cool:
3
Uzgoj biljaka / Odg: Uzgoj povrća bez kopanja
« Zadnji post od Harp u 24 Ožujka, 2026, 16:05:05 »
Iza svakog uspjesnog vrtlara krije se prikolica gnojiva  ::)

Odrziv je onaj princip gdje mozes "zatvoriti krug" a da pritom dobijes viskove zeljenih resursa (vise nego sto ti je potrebno, zaliha) od svog utrosenog vremena, rada, brige, zadovoljstva, novca?... Dakle, ako si vec zaposlen, i to trebas ukalkulirati u svoj vrt, jer kompost se nije od nikud pojavio, a kako vidis odigrao je kljucnu ulogu.
4
Uzgoj biljaka / Odg: Uzgoj povrća bez kopanja
« Zadnji post od Duje27 u 20 Ožujka, 2026, 10:45:46 »
Evo da oživim malo ovaj dio foruma.
Već treću godinu imam nekih 200 kvadrata vrta po metodi Charlesa Dowdinga. To se pokazalo dosta uspješno, pogotovo u usporedbi s prijašnjim stanjem kad nije bilo tolikih količina komposta, a tlo je glinasto. Ljeti se doslovno u beton pretvori, nikad nije rahlo da bi se sijalo u njega itd. Ova metoda je donila baš veliki uspjeh na tom zemljištu, sve to čak i vizualno savršeno izgleda (postat ću sliku), ali nakon 3 godine mi se pokazalo neodrživo. Iziskuje velike količine komposta koje je sam (bez da imam životinje) nemoguće napraviti, a kupnja komposta je lutrija, doslovno ima svega i svačega, a u ovim vremenima je i dosta skupo, barem kod mene. Onda sam malo gledao soil food web školu dr. Elaine Ingham, napravio uspješno jedan kompost po njihovom receptu (koji sad odležava), ali i to mi se čini sve dosta komplicirano, previše teorijski a premalo praktično za svakodnevni život i vrtlarenje. Svaki materijal za takav kompost se mjeri u jupol signjima, pa se okreće u točno određen sat ovisno o temperaturi komposta, što je za nekog tko živi prosječan život, odnosno tko je zaposlen gotovo nemoguća stvar. Sad sam u potrazi za nekim održivijim načinom u koji bi mogao uključiti i preostalih 500injak kvadrata vrta, a opet da to bude pristup regenerativan, da obnavljam tlo itd. Bio bih zahvalan ako netko ima neke smjernice na literaturu, videa, predavanja ili bilo što.
Dowdingova metoga je stvarno polučila uspjeh ogroman. U jednom djielu tog vrtla je troskot (pirika) bio glavni korov. Moja obitelj ga se nikad nije mogla rješiti, nekada su koristili i herbicide i sve što se prije koristilo. Dowdingovom metodom smo se u godinu dana rješili. Nevjerojatno je to izgledalo, ali za širenje površine vrta praktički neodrživo. Sa svojim zalihama komposta još nekako i mogu ovih sadašnjih 15 gredica održavati, ali proširiti se nema šanse. Upravo radi tog me zanimaju neki novi pogledi, ideje, primjeri ako je netko voljan podijeliti i diskutirati.
5
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 22:11:16 »
Zanimljivo, bilo bi dobro i to isprobati.
Razumim razmišljanje u smjeru nekih autohtinih vrsta koje su se pokazale stoljećima korisnima ili otpornima. Moje razmišljanje je išlo u nekom malo drugom smjeru(moguće da sam u krivu). Imam problem zbijenog, glinastog tla, mislio sam neovisno hoće li se saditi maslina ili neka voćka, da bi određeni usjevi nakon nekoliko godina mogli pomoći upravo jer bi se nekakav radijus od 1.5 metara malčirao i gnojio stajnjakom pa je pretpostavka bila da ne bi smetala ničem, neovisno radilo se o maslini ili voćki, a s druge strane bi se polagano rješavao problem zbijenog tla. Dakle, fokus nekakav je bija na tlu, a ne na kulturi koja bi se sadila, jer mislim da ovako jako zbijeno tlo mogu rješavati(barem po iskustvima s interneta) određene trave, žitarice, leguminoze itd. koje nisu autohtone u onom što mi poznamo kao maslinik.
6
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Harp u 17 Ožujka, 2026, 19:57:59 »
Nemam iskustva ali imam razmisljanja...  ::)

Koliko znam masline vole, odnosno dobro uspijevaju u vrlo kamenitom tlu, zato su se sadile na otocima. Primjetio sam da i zuka voli tvrda  tla, to je neka grmolika grahorica trajnica, pa je ne trebas odrzavati ako planiras s njome.

Mozes napraviti eksperiment, npr jednu maslinu okruziti grmljem zuke i vidjeti da li to ima smisla za maslinu i za tebe... mozda ti ustedi vrijeme odrzavanja.

Od grana zuke se mogu dobiti vlakna slicna konoplji ili ih direktno koristiti za pletenje kosara, jer su vrlo cvrsta. Ne znam da li je pcelama cvijet zanimljiv, mislim da je previse zatvoren...
7
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujka, 2026, 18:37:57 »
Slažem se sa svim navedenim. Raž i grahorica, dobra kombinacija za jesensku sjetvu. U proljeće onda pokositi ili polegnuti prije sušnog razdoblja.
8
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 16:53:40 »
Hvala na dobrodošlici i odgovoru.
U jednom masliniku starom nekoliko godina imam dio gdje je bijela djetelina zasijana i prekrila je sve, vidi se kako je snažno suzbila korove. Ali, budući da se radi o nekakvom zbijenom, glinastom tlu koji je jako slabo propusan(a takva su sva tla gdje imam mogućnost sadnje), zadržava puno vode preko zime, a ljeti bude tvrdo ko beton. Upravo zato sam mislio da bi raž, daikon rotkva, neke djeteline, rauola itd. bili sjajni za prorahrliti to tlo i poboljšati ga.
9
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujka, 2026, 16:36:05 »
Pozdrav i dobrodošao na forum! Ja nemam iskustva sa pokrovnim usjevima u masliniku ili voćnjaku, ali sijao sam pokrovne usjeve u blizini voćaka starih 5-10 godina. Nisam primjetio negativne utjecaje, a pozitivni su bili mnogi. Povećanje organske tvari u tlu, rahlije tlo (više zračnih kanala), bolje zadržavanje vlage, suzbijanje agresivnih korova, itd.

Neki kratki video:


Teoretsko razmatranje:

https://orchardpeople.com/cover-crops-and-fruit-trees/

Moje mišljenje:
U prirodi se rijetko radi o izoliranom stablu (recimo masline) kojem treba osigurati idealne uvjete. Češće se radi o ekosustavu koji funkcionira bolje ili lošije, a razne biljke su onda stanovnici i suradnici tog ekosustava. Ako bi govorili o stablu kruške, trešnje, očito je da ona pripadaju šumskom ekosustavu. U permakulturi, regenerativnoj poljoprivredi i sl. za njih je idealno formirati dizajnirane šumske ekosustave. Tipični cover crop mi ne bi bio prvi izbor oko klasičnih voćki.

Maslina je drugačija. Ona izvorno pripada ekosustavu makije (mediteranske zimzelene šikare) ili rijetke mediteranske šume. Dakle, nije biljka za prerije, tj. klasične livadne biljke ispod stabala. A nije ni šumska biljka. Mislim da pametno odabrani pokrovni usjevi poput djeteline mogu biti daleko bolji od golog tla, i daleko bolji od nasumičnih samoniklih korova. Ali ja bih osobno eksperimentirao i sa niskim grmljem, recimo lavandom, timijanom, kaduljom, smiljem... Imaju plitko korijenje, ne guše maslinu, a prirodni su joj sustanari. I imaju mnogostruke koristi.

10
Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 13:53:49 »
Pozdrav,

Ima li tko iskustva s pokrovnim usjevima u trajnim nasadim (maslinici, vinogradi, voćnjaci...)? Planiram upravo sadnju mladog maslinika, a kako već nekoliko godina u kućnom vrtu isključivo koristim no dig (no till) sistem, tako sam mislio podići maslinik bez oranja, frezanja i ostale mašinerije. Mislio sam odmah po sadnji mladih maslina posijati određeni proljetni pokrovni usjev (prvenstveno da probije malo glinasto zbijeno tlo), a onda na jesen za mješavinom raži, djetelina i još nekih stvari, ovisno što bude dostupno. Nakon dosta čitanja, na pragu sam nekakvog razmišljanja da bi takvi pokrovni usjevi bili izrazito dobri u trajnim nasadima kao što je maslinik uz redovitu košnju u nekom radijusu od 1.5 metara od masline dok su još mlade kako ne bi bile konkurencija. Zanimaju me vaša iskustva ili razmišljanja ili možda neki internetski članci, videa itd.
 Str: [1] 2 3 ... 10
Powered by EzPortal