Novi Postovi

1

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Recenzije, testiranja i teardown raznih proizvoda

« Zadnji post od Nikola u 03 Lipnja, 2026, 22:36:02 »

Čestitam, lijepo  Nisam koristio lab. napajanje od UNI-T, ali jesam razne druge njihove proizvode. Multimetar, nekakvi testeri za kabele, tragač kabela i sl. i prilično sam zadovoljan, mislim da je ok marka. Nadam se da ćeš i ti biti zadovoljan ovim proizvodom i da će ti pomoći u stvaranju novih vlastitih!

2

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Recenzije, testiranja i teardown raznih proizvoda

« Zadnji post od Harp u 02 Lipnja, 2026, 14:42:49 »

Recenzija laboratorijskog napajanja UNI-T UTP3315TFL-II


Laboratorijsko napajanje je jedan od osnovnih uredjaja koje bi DIY hobist trebao imati, bilo napravljeno ili kupljeno. Na internetu su mnoge sheme iskusnih elektronicara koje prikazuju dobra napajanja s raznim mogucnostima koja odstupaju od komercijalnih proizvoda.

Tako sam i ja koristio razne "adaptere", napajanja od raznih uredjaja, mobitela, laptopa i slicno ponekad povezanih s kineskim modulima za kontrolu napona i struje, dok sam skupljao sheme i znanje da znam sto od ponudjenog odabrati a da ispuni moja ocekivanja... u medjuvremenu, pojavila se prilika da kupim i komercijalni proizvod... samo koji odabrati?

Ono sto sam znao (gledajuci videe iskusnih elektronicara u polju popravka uredjaja) je da svakako mora biti "linearno". To bi znacilo da funkcionira na analognom principu, ne digitalnom. Linearna napajanja se generalno mogu popraviti ukoliko nesto izgori unutra, jednostavnija su po dizajnu, robusnija, i obicno nemaju ugradjeno razna "sigurosna" ogranicenja koja samo smetaju osnovnoj svrsi - isporuciti zadanu struju cak i u kratki spoj. Osnova linearnih napajanja je veliki zeljezni transformator, koji je dosta tezak, za 30V i 5A je oko 4kg. A zna se da tih 4kg materijala, zeljeza i bakra, kinezi bi rado bolje upotrebili...

Switcherska napajanja obicno dolaze s hrpom gumbica i vise vremena i radnji treba da se podesi zeljena velicina. Kada se podesi, moze se memorirati. Naravno, postoje i ona koja mogu isporuciti zadanu struju u kratki spoj, ali se svakako morate u to uvjeriti prije kupnje. Mislim da switcherka napajanja mogu biti prakticna onim ljudima koji cesto dizajniraju na testnim plocicama, eksperimentiraju s elektronikom. Napajanje je lagano, skupa s kucistem oko 1.5kg, i cesto se to navodi kao nesto pozeljno, feature (pogledajte, nije tesko!) dok u naslovu stoji LINEAR lab power supply...

Po obliku, postoje ona "kockasta", genericka napajanja, koja su nekada sva bila linearna i najjeftinija... Sorin je kupio jedno takvo za 50 dolara prije par godina... no danas su cijene za linearna napajanja znacajno skocile. Ono sto trebate znati da u takvim "kockastim" generickim napajanjima danas uglavnom dolaze switcherska napajanja, i fizicki ne moze stati ni 60V/5A, ni 30V/10A "linearnih" unutra. Kod takvih napajanja nikada ne znadete sto je unutra ukoliko pise 30V/5A jer naziv firme postoji samo godinu dana pa se mijenja. O deklaraciji kinezi najmanje brinu i mozete vidjeti da je copy/paste uglavnom prisutan.
Stoga sam odabrao brand UNI-T koji je prisutan vec duze vrijeme, i zna se sto je unutra... recimo, jer se i to mijenja s odrzivim napretkom...

UNI-T UTP3315TFL-II (2025) linear power supply 30V 5A review #2621


Napajanje je doslo neosteceno, i pri prvom ukljucivanju sam cuo ono sto sam i ocekivao... ventilator cijelo vrijeme puse na maksimalnoj brzini. Neka vas ono "low noise" i zvucnik na ambalazi ne zbuni - tako kinezi prevadjaju "niski sum" sto se misli na mali Vripple napon (koji je karakteristican za linearne PSU).

Odmah sam poceo s dizajniranjem malog pametnog kontrolera za ventilator (ali stvarno pametnog), i danas je taj projekt zavrsen uz veliko zadovoljstvo - radi bas kako bi trebao raditi: ventilator se do 30 st.C stalno vrti na minimumu (ne cuje se) i proporcijalno (linearno) mjenja brzinu kako se hladnjak grije, tako da mu puna brzina (maksimum) pocinje na 50 st.C... rezultat je da se dobije ono hladjenje koje je u datom trenutku zaista potrebno bez nepotrebne buke. Cim opterecenje prestane ili se smanji, ventilator se vrlo brzo adaptira na novo stanje... uzitak.

Osim toga, napajanje radi dobro i zadovoljan sam, lako se moze podesiti i napon i struja s grubim i finim potenciometrom (koji glatko klize). Displej je dobro vidljiv iz raznih kuteva i nije presvijetao. Zamjerka je u vrlo malom hladnjaku koji definitivno treba promjeniti ukoliko ga planirate koristiti na vecim naponima i strujama - na srecu, ima sasvim dovoljno mjesta u kucistu za posteni hladnjak - sto ce biti sljedeci projekt

3

Priprema i konzerviranje hrane / Sirup od bazge

« Zadnji post od Harp u 14 Svibnja, 2026, 00:13:34 »

Pocetak je petog mjeseca i bazga vec cvate, vrijeme je da si napravimo sezonsko osvjezavajuce pice - sok od bazge.
Zapravo napraviti cemo sirup, koji se razrijedjuje s hladnom vodom 1:10

Neka vas ne bune recepti s brojem cvjetova, 30 komada, 45, 60... ako su maleni onda vise, ako su veliki, onda manje... branje traje kojih sat vemena, i zasto jos pritom imati brigu za brojanje i usporedjivanje velicine... jednostavno napunite malu vrecicu do vrha i to je to. Ja sam imao onu malo vecu i nabrao 720g cvjetova bazge, a peteljki je bilo 120g - dakle pola kile cvjetova je potpuno ok za oko 3L sirupa.


Sirup od bazge - 3 litre i jos malo

kronoloski:

- prokljucati 2L vode u velikom loncu od 5L, poklopiti i staviti hladiti
- potom, za suncanog dana nabrao punu vrecicu cvjetova bazge, oko 500g je ok, beru se samo potpuno rascvjetani cvjetovi, ne pupovi ili ocvali i to samo oni koji nemaju usenjake na stabiljci
- sada kada znam da ih imam dovoljno** (preko 500g), u jos toplu vodu sipati 2kg secera, dobro promjesati par minuta - temperatura naglo jos padne na oko 40 st.C dok se secer ne otopi
- sada odmah poceti stavljati cvjetove bazge u sirup, i to tako da ih se polegne na vodu i skarama ukloni glavna debela peteljka (pethodno se izbace bube i pauci kroz prozor)
- svako toliko cvjetove potopiti pod vodu kuhacom
- kada je sve gotovo, lijepo poravnati gornji sloj i pustiti 24 sata da se namace
- svakih 8 sati promjesati, gornji sloj da ode dolje, donji gore...

nakon 24h

- oprati boce 2x1L, 1x0.7L, 1x0.5L i staviti ih u iskljucenu pecnicu
- u gnjecilicu vaditi cvjetova bazge i presati sok natrag u lonac, a iscijedjenu pogacu staviti u drugu vecu zdjelu***
- sirup u loncu (ne mora biti potpuno cist bez cvjetica...) staviti na pec da kratko prokljuca (2-3min), i u isto vrijeme ukljuciti pecnicu s bocama na 50 st.C, pa na 100 st.C
- nakon sto je prokljucalo, treba staviti 1c.z. limunske kiseline (30g) i pustiti par minuta da se otopi uz mjesanje

- vruci sirup grabiti sefljom i preko finog cjedila i lijevka sipati u vruce boce do 3/4 visine vrata (grla) da se smanji povrsina u kontaktu s zrakom, stoga boce moraju imati usko grlo i dugi vrat.
- tako vruce boce dobro zatvoriti i polegnuti ili okrenuti naopako, tako da cep bude potpuno pod tekucinom i pustiti polako hladiti u pecnici do sutradan

- sutra, obiljeziti boce, naziv i datum, i odnijeti u spajzu, onu koja se koristi cuvati u frizideru i sto brze popiti
- od ovoga se dobije tocno 3.3L sirupa i jos ga je malo ostalo za degustaciju (oko deci i po)


_____

** da ih nisam ubrao dovoljno, stavio bih ih susiti na sito za caj, a za sirup bi nabrao tjedan dana kasnije
*** u zdjelu sipati 0.75 - 1L hladne vode i dobro promjesati par puta unutar pola sata da se dobro otopi preostali secer iz cvjetne pogace, pa sve jos jednom izpresati i procijediti u case ili bokal za direktno pice. Pogacu baciti u kompost.

4

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Ergonomija unutar prostora kreativnosti

« Zadnji post od fazy u 21 Travnja, 2026, 22:35:36 »

Odlična ideja!
Podsjeća me na označavanje pojedinih strujnih osigurača u elektro-razvodnom ormaru! 

Zidni kuhinjski - zidni elektro:
ormarić!

5

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Ergonomija unutar prostora kreativnosti

« Zadnji post od Harp u 21 Travnja, 2026, 17:35:33 »

Kuhinja... kuhinjski zidni ormaric... unutra mi se nalaze lakse plasticne posude, za miksanje, mijesanje, kruh... ono sto sam u mnogim situacijama uvidio je da mi ucestalo treba nesto precizno izracunati, a smjesa je vec u posudi... koliko da sada izvadim smjese a da bude tocno pola, ili trecina itd...?

Rijesenje je jednostavno: s unutrasnje strane vratiju ormarica zapisu se mase praznih posuda... bonus je i poredak koja posuda ide u koju pa da sve stane u ormaric... 

Tako kada trebam sada nesto izracunati, samo pogledam koliko pojedina posuda tezi... isplatilo se mnogo puta 

6

Uzgoj biljaka / Odg: Uzgoj povrća bez kopanja

« Zadnji post od Harp u 24 Ožujka, 2026, 16:05:05 »

Iza svakog uspjesnog vrtlara krije se prikolica gnojiva 

Odrziv je onaj princip gdje mozes "zatvoriti krug" a da pritom dobijes viskove zeljenih resursa (vise nego sto ti je potrebno, zaliha) od svog utrosenog vremena, rada, brige, zadovoljstva, novca?... Dakle, ako si vec zaposlen, i to trebas ukalkulirati u svoj vrt, jer kompost se nije od nikud pojavio, a kako vidis odigrao je kljucnu ulogu.

7

Uzgoj biljaka / Odg: Uzgoj povrća bez kopanja

« Zadnji post od Duje27 u 20 Ožujka, 2026, 10:45:46 »

Evo da oživim malo ovaj dio foruma.
Već treću godinu imam nekih 200 kvadrata vrta po metodi Charlesa Dowdinga. To se pokazalo dosta uspješno, pogotovo u usporedbi s prijašnjim stanjem kad nije bilo tolikih količina komposta, a tlo je glinasto. Ljeti se doslovno u beton pretvori, nikad nije rahlo da bi se sijalo u njega itd. Ova metoda je donila baš veliki uspjeh na tom zemljištu, sve to čak i vizualno savršeno izgleda (postat ću sliku), ali nakon 3 godine mi se pokazalo neodrživo. Iziskuje velike količine komposta koje je sam (bez da imam životinje) nemoguće napraviti, a kupnja komposta je lutrija, doslovno ima svega i svačega, a u ovim vremenima je i dosta skupo, barem kod mene. Onda sam malo gledao soil food web školu dr. Elaine Ingham, napravio uspješno jedan kompost po njihovom receptu (koji sad odležava), ali i to mi se čini sve dosta komplicirano, previše teorijski a premalo praktično za svakodnevni život i vrtlarenje. Svaki materijal za takav kompost se mjeri u jupol signjima, pa se okreće u točno određen sat ovisno o temperaturi komposta, što je za nekog tko živi prosječan život, odnosno tko je zaposlen gotovo nemoguća stvar. Sad sam u potrazi za nekim održivijim načinom u koji bi mogao uključiti i preostalih 500injak kvadrata vrta, a opet da to bude pristup regenerativan, da obnavljam tlo itd. Bio bih zahvalan ako netko ima neke smjernice na literaturu, videa, predavanja ili bilo što.
Dowdingova metoga je stvarno polučila uspjeh ogroman. U jednom djielu tog vrtla je troskot (pirika) bio glavni korov. Moja obitelj ga se nikad nije mogla rješiti, nekada su koristili i herbicide i sve što se prije koristilo. Dowdingovom metodom smo se u godinu dana rješili. Nevjerojatno je to izgledalo, ali za širenje površine vrta praktički neodrživo. Sa svojim zalihama komposta još nekako i mogu ovih sadašnjih 15 gredica održavati, ali proširiti se nema šanse. Upravo radi tog me zanimaju neki novi pogledi, ideje, primjeri ako je netko voljan podijeliti i diskutirati.

8

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 22:11:16 »

Zanimljivo, bilo bi dobro i to isprobati.
Razumim razmišljanje u smjeru nekih autohtinih vrsta koje su se pokazale stoljećima korisnima ili otpornima. Moje razmišljanje je išlo u nekom malo drugom smjeru(moguće da sam u krivu). Imam problem zbijenog, glinastog tla, mislio sam neovisno hoće li se saditi maslina ili neka voćka, da bi određeni usjevi nakon nekoliko godina mogli pomoći upravo jer bi se nekakav radijus od 1.5 metara malčirao i gnojio stajnjakom pa je pretpostavka bila da ne bi smetala ničem, neovisno radilo se o maslini ili voćki, a s druge strane bi se polagano rješavao problem zbijenog tla. Dakle, fokus nekakav je bija na tlu, a ne na kulturi koja bi se sadila, jer mislim da ovako jako zbijeno tlo mogu rješavati(barem po iskustvima s interneta) određene trave, žitarice, leguminoze itd. koje nisu autohtone u onom što mi poznamo kao maslinik.

9

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Harp u 17 Ožujka, 2026, 19:57:59 »

Nemam iskustva ali imam razmisljanja... 

Koliko znam masline vole, odnosno dobro uspijevaju u vrlo kamenitom tlu, zato su se sadile na otocima. Primjetio sam da i zuka voli tvrda  tla, to je neka grmolika grahorica trajnica, pa je ne trebas odrzavati ako planiras s njome.

Mozes napraviti eksperiment, npr jednu maslinu okruziti grmljem zuke i vidjeti da li to ima smisla za maslinu i za tebe... mozda ti ustedi vrijeme odrzavanja.

Od grana zuke se mogu dobiti vlakna slicna konoplji ili ih direktno koristiti za pletenje kosara, jer su vrlo cvrsta. Ne znam da li je pcelama cvijet zanimljiv, mislim da je previse zatvoren...

10

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujka, 2026, 18:37:57 »

Slažem se sa svim navedenim. Raž i grahorica, dobra kombinacija za jesensku sjetvu. U proljeće onda pokositi ili polegnuti prije sušnog razdoblja.