Novi Postovi

21

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 22:11:16 »

Zanimljivo, bilo bi dobro i to isprobati.
Razumim razmišljanje u smjeru nekih autohtinih vrsta koje su se pokazale stoljećima korisnima ili otpornima. Moje razmišljanje je išlo u nekom malo drugom smjeru(moguće da sam u krivu). Imam problem zbijenog, glinastog tla, mislio sam neovisno hoće li se saditi maslina ili neka voćka, da bi određeni usjevi nakon nekoliko godina mogli pomoći upravo jer bi se nekakav radijus od 1.5 metara malčirao i gnojio stajnjakom pa je pretpostavka bila da ne bi smetala ničem, neovisno radilo se o maslini ili voćki, a s druge strane bi se polagano rješavao problem zbijenog tla. Dakle, fokus nekakav je bija na tlu, a ne na kulturi koja bi se sadila, jer mislim da ovako jako zbijeno tlo mogu rješavati(barem po iskustvima s interneta) određene trave, žitarice, leguminoze itd. koje nisu autohtone u onom što mi poznamo kao maslinik.

22

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Harp u 17 Ožujka, 2026, 19:57:59 »

Nemam iskustva ali imam razmisljanja... 

Koliko znam masline vole, odnosno dobro uspijevaju u vrlo kamenitom tlu, zato su se sadile na otocima. Primjetio sam da i zuka voli tvrda  tla, to je neka grmolika grahorica trajnica, pa je ne trebas odrzavati ako planiras s njome.

Mozes napraviti eksperiment, npr jednu maslinu okruziti grmljem zuke i vidjeti da li to ima smisla za maslinu i za tebe... mozda ti ustedi vrijeme odrzavanja.

Od grana zuke se mogu dobiti vlakna slicna konoplji ili ih direktno koristiti za pletenje kosara, jer su vrlo cvrsta. Ne znam da li je pcelama cvijet zanimljiv, mislim da je previse zatvoren...

23

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujka, 2026, 18:37:57 »

Slažem se sa svim navedenim. Raž i grahorica, dobra kombinacija za jesensku sjetvu. U proljeće onda pokositi ili polegnuti prije sušnog razdoblja.

24

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 16:53:40 »

Hvala na dobrodošlici i odgovoru.
U jednom masliniku starom nekoliko godina imam dio gdje je bijela djetelina zasijana i prekrila je sve, vidi se kako je snažno suzbila korove. Ali, budući da se radi o nekakvom zbijenom, glinastom tlu koji je jako slabo propusan(a takva su sva tla gdje imam mogućnost sadnje), zadržava puno vode preko zime, a ljeti bude tvrdo ko beton. Upravo zato sam mislio da bi raž, daikon rotkva, neke djeteline, rauola itd. bili sjajni za prorahrliti to tlo i poboljšati ga.

25

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujka, 2026, 16:36:05 »

Pozdrav i dobrodošao na forum! Ja nemam iskustva sa pokrovnim usjevima u masliniku ili voćnjaku, ali sijao sam pokrovne usjeve u blizini voćaka starih 5-10 godina. Nisam primjetio negativne utjecaje, a pozitivni su bili mnogi. Povećanje organske tvari u tlu, rahlije tlo (više zračnih kanala), bolje zadržavanje vlage, suzbijanje agresivnih korova, itd.

Neki kratki video:

Teoretsko razmatranje:

https://orchardpeople.com/cover-crops-and-fruit-trees/

Moje mišljenje:
U prirodi se rijetko radi o izoliranom stablu (recimo masline) kojem treba osigurati idealne uvjete. Češće se radi o ekosustavu koji funkcionira bolje ili lošije, a razne biljke su onda stanovnici i suradnici tog ekosustava. Ako bi govorili o stablu kruške, trešnje, očito je da ona pripadaju šumskom ekosustavu. U permakulturi, regenerativnoj poljoprivredi i sl. za njih je idealno formirati dizajnirane šumske ekosustave. Tipični cover crop mi ne bi bio prvi izbor oko klasičnih voćki.

Maslina je drugačija. Ona izvorno pripada ekosustavu makije (mediteranske zimzelene šikare) ili rijetke mediteranske šume. Dakle, nije biljka za prerije, tj. klasične livadne biljke ispod stabala. A nije ni šumska biljka. Mislim da pametno odabrani pokrovni usjevi poput djeteline mogu biti daleko bolji od golog tla, i daleko bolji od nasumičnih samoniklih korova. Ali ja bih osobno eksperimentirao i sa niskim grmljem, recimo lavandom, timijanom, kaduljom, smiljem... Imaju plitko korijenje, ne guše maslinu, a prirodni su joj sustanari. I imaju mnogostruke koristi.

26

Regenerativna poljoprivreda / Odg: Pokrovni usjevi

« Zadnji post od Duje27 u 17 Ožujka, 2026, 13:53:49 »

Pozdrav,

Ima li tko iskustva s pokrovnim usjevima u trajnim nasadim (maslinici, vinogradi, voćnjaci...)? Planiram upravo sadnju mladog maslinika, a kako već nekoliko godina u kućnom vrtu isključivo koristim no dig (no till) sistem, tako sam mislio podići maslinik bez oranja, frezanja i ostale mašinerije. Mislio sam odmah po sadnji mladih maslina posijati određeni proljetni pokrovni usjev (prvenstveno da probije malo glinasto zbijeno tlo), a onda na jesen za mješavinom raži, djetelina i još nekih stvari, ovisno što bude dostupno. Nakon dosta čitanja, na pragu sam nekakvog razmišljanja da bi takvi pokrovni usjevi bili izrazito dobri u trajnim nasadima kao što je maslinik uz redovitu košnju u nekom radijusu od 1.5 metara od masline dok su još mlade kako ne bi bile konkurencija. Zanimaju me vaša iskustva ili razmišljanja ili možda neki internetski članci, videa itd.

27

Linkovi / Odg: Umjetna inteligencija (AI)

« Zadnji post od Harp u 09 Ožujka, 2026, 19:04:06 »

Jeste li isprobali koji lokalni AI, vidim da ima vec opensource programa koji tvrde da rade lokalno i bez graficke kartice, ili na "starijem" kompjuteru, npr LocalAI, NanoClaw AI itd...
Bar kod mene, ovo je zanimljiva opcija sve dok program ne zahtijeva da se spaja s internetom (iz bilo kojih razloga, npr "update"), jer ocito za vrijeme rada moze pohraniti mnogo privatnih informacija. Kompjuter na koji bi instalirao taj AI, odnosno OS (ukoliko OS nije free kao npr windows), ne bi nikada smio biti prikljucen na internet, predostroznosti radi. Svi oni dockeri i sandboxovi... neka, ali...

How to built Free local AI Server at Home: Step-by-Step Guide from old Laptop

Koliko mi je poznato, za sada je AIu onemoguceno da kontrolira OS, bar direktno "bez pojedinacnog odobrenja" no, ukoliko je program zaista dobar, u smislu da ne radi bas gluposti i da nije spijunski agent, steta ga je ne koristiti s svim programima kao neki asistent, pogotovo u linuxu za prikupljanje i obradu podataka.

28

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od Nikola u 21 Veljače, 2026, 19:33:46 »

Nulovanje - prema Heatmasteu nije idealno ali statistički puno sigurnije nego ne-nulovanje. Bolje je nulovati na utičnici nego u razvodnom ormaru. Slažete li se?

Mislim da u starim električnim instalacijama niti ne možeš nulovati u razvodnom ormaru, jer su do utičnica vukli samo dva vodiča, fazu i nulu. Pa se "nulovanje" ne može prenijeti do utičnice. Ako su iz nekog razloga vukli trožilne kabele do utičnica, onda kako to da u razvodnom ormaru nema uzemljenja? Pravo rješenje bi tada bilo od nekud povući žicu za uzemljenje do ormara, odakle će se proslijediti do svake utičnice.

Znači, ja bih nulovanje koristio samo ako druge mogućnosti nema, a to je onda jedino u svakoj utičnici. Slažem se da je bolje i nulovati, nego dozvoliti da faza dođe u kontakt sa metalnim kućištem električnog uređaja. Statistički, prekid nule se vrlo rijetko događa. Češće je kvar u uređaju zbog kojeg faza ili nula dolaze u kontakt sa kućištem. Tada je bolje da to ipak bude nula nego faza.

Nulovanje na utičnici lokalizira problem: ako pukne nula, samo taj uređaj je pod naponom.

Ovo nije istina. Sve nule su zajedno spojene u zvijezdu. Ako jedna nula dođe na potencijal faze (što će se desiti ako na ulici netko presječe nulu), onda su sve nule na fazi. U svakoj utičnici, svakom grlu žarulje, u razvodnom ormaru. Svugdje. Samo je jedna nula.

29

Linkovi / Odg: Umjetna inteligencija (AI)

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 19:32:50 »

Da, za pravo nije loš, a upucali su neke spise koji nisu javno dostupni.

Ili za izvući zaključke iz dugačkih videa, evo upravo sam koristio https://audioconverter.ai/ai-youtube-transcript-generator.

Koristan alat ako je pod nadzorom, jer može samouvjereno davati potpuno pogrešne informacije.

I naravno, ulazne informacije su mu iz kontroliranog mainstreama tako da ujedno može služiti i za misinformiranje.

30

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 19:20:50 »

Nulovanje - prema Heatmasteu nije idealno ali statistički puno sigurnije nego ne-nulovanje. Bolje je nulovati na utičnici nego u razvodnom ormaru. Slažete li se?

Chatbot sažetak:
1. Nulovanje na utičnici vs. nulovanje u razvodnom ormaru
   - Nulovanje na utičnici lokalizira problem: ako pukne nula, samo taj uređaj je pod naponom.
   - Nulovanje u razvodnom ormaru može dovesti do toga da svi uređaji u kući budu pod naponom ako pukne glavna nula.

2. Praktične opasnosti prekida nule
   - Prekidi nule mogu stvoriti dodirni napon od 60–90 V ili više na kućištima uređaja.
   - Uređaji mogu nastaviti raditi pod ovim naponom, što povećava rizik od električnog udara.

3. Sigurnosni uređaji i mjere
   - FID (RCD) štiti od struje curenja, ali prekid glavne nule može biti opasniji od same fidovke.
   - Provjeravajte i pravilno stegnite veze u razvodnom ormaru; ne koristiti samo akumulatorske bušilice za stezanje.

4. Praktična demonstracija struja i napona
   - Strujna klješta i voltmetri pokazuju kako struje teku kroz lokalnu i glavnu nulu.
   - Pokazuje se kako zbrajanje struja u glavnoj nuli povećava opasnost od prekida i udara.