Novi Postovi

21

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 19:20:50 »

Nulovanje - prema Heatmasteu nije idealno ali statistički puno sigurnije nego ne-nulovanje. Bolje je nulovati na utičnici nego u razvodnom ormaru. Slažete li se?

Chatbot sažetak:
1. Nulovanje na utičnici vs. nulovanje u razvodnom ormaru
   - Nulovanje na utičnici lokalizira problem: ako pukne nula, samo taj uređaj je pod naponom.
   - Nulovanje u razvodnom ormaru može dovesti do toga da svi uređaji u kući budu pod naponom ako pukne glavna nula.

2. Praktične opasnosti prekida nule
   - Prekidi nule mogu stvoriti dodirni napon od 60–90 V ili više na kućištima uređaja.
   - Uređaji mogu nastaviti raditi pod ovim naponom, što povećava rizik od električnog udara.

3. Sigurnosni uređaji i mjere
   - FID (RCD) štiti od struje curenja, ali prekid glavne nule može biti opasniji od same fidovke.
   - Provjeravajte i pravilno stegnite veze u razvodnom ormaru; ne koristiti samo akumulatorske bušilice za stezanje.

4. Praktična demonstracija struja i napona
   - Strujna klješta i voltmetri pokazuju kako struje teku kroz lokalnu i glavnu nulu.
   - Pokazuje se kako zbrajanje struja u glavnoj nuli povećava opasnost od prekida i udara.

22

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 19:02:26 »

Da, statistički je to minimalno. A znam i čovjeka kojeg je pogodio grom dok je spavao na kauču unutar kuće. Nije imao trajne posljedice, a električna šteta nije bila prevelika.

23

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od Harp u 21 Veljače, 2026, 18:17:21 »

često u crnoj kronici

Khm... za referencu si uzeo mjesto gdje se koncentriraju senzacionalni losi dogadjaji... normalno da je to tamo cesto, ali ne predstavlja realnu sliku stvarnosti.

24

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Cijepanje treski za potpalu obrnutom sjekirom

« Zadnji post od Nikola u 21 Veljače, 2026, 18:13:50 »

Kako, treba ti i druga ruka za pridržati drvo?

A je, u većini slučajeva, ali mislim da bih se snašao i da mi je jedna povrijeđena. Polegnem tresku na panj i opalim sjekirom. Moj panj je lagano udubljen na sredini (potrošio se od cjepkanja) pa kad mi je drvce za potpalu predugo, polegnem ga preko te udubine i udarim sjekiricom poprečno, tako da mi prepolovi drvce. Dobijem dvostruku količinu kraćih komada, što je isto praktično.

Ipak, slažem se da argument o jednoj ruci ne stoji, cijepanje nije baš idealan posao za jednoruke

25

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Cijepanje treski za potpalu obrnutom sjekirom

« Zadnji post od Harp u 21 Veljače, 2026, 18:09:34 »

Danasnji svijet je sav nekako naopak... 
Zasto ne izmisliti nesto novo, kompliciranije, a sto fora izgleda i napustiti staro, pouzdano i jednostavno rjesenje...

Priprema drva za loženje #2206

Za mene... nema sanse a da ja ne kontroliram ostricu...

26

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 15:41:16 »

Nisam ništa od toga sebi ugradio ali mislim da su korisni. Jedino ne znam koliko baš korisni, sigurno ovisi o samoj lokaciji i o tome što se misli štititi. Da imam u objektu neku skupu i osjetljivu elektroničku opremu, vjerojatno bih se lakše odlučio na te sigurnosne mjere. Što se tiče zaštite ljudi, mislim da je diferencijalna (FID) sklopka dovoljna zaštita.

Ne mora nužno biti skupa oprema, često u crnoj kronici budu ljudi kojima kuća izgori i ostali su odjednom bez ičega. Udari munje se događaju i kućama u dolini.

27

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Cijepanje treski za potpalu obrnutom sjekirom

« Zadnji post od TB u 21 Veljače, 2026, 15:28:31 »

Da, izgleda da i nije neka sreća.

Kod sjeckanja malom sjekirom, dovoljna ti je jedna zdrava ruka.

Kako, treba ti i druga ruka za pridržati drvo?

28

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od fazy u 20 Veljače, 2026, 09:02:29 »

Nulovanje i FID sklopka, nemaju smisla u slučaju prekida nultog voda, jer sklopka tada ne može reagirati.

Svakako treba postaviti uzemljenje i FID sklopku diferencijalne struje 30 mA.

To je sklopka koja štiti čovjeka od strujnog udara i smrti, jer 120 mA je dovoljno da čovjeka ubije.

FID sklopke diferencijalne struje od 300 ili 500 mA (kakve električari najčešće ugrađuju) ne mogu zadovoljiti tu svrhu.
Ako se i ugrađuju u kućnu instalaciju onda svakako treba odvojiti elektro instalaciju kupaonice, a i kuhinje na posebnu FID sklopku osjetljivosti 30 mA.
Ja koristim takvu za cijeli objekt i radi odlično.

29

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Korisna elektronika DIY: vjecna LED lampa

« Zadnji post od Harp u 20 Veljače, 2026, 01:20:13 »

Evo da i ja napisem bolju (jasniju) verziju kako doci do vjecne LED lampe 

Zaista mi je zao kada na internetu vidim da ljudi "popravljaju" pregorene zarulje a ne razumijevajuci gdje lezi stvarni izvor problema... kao da im nije u interesu znati uzrok zasto zarulje pregaraju svakih par mjeseci, vec samo sanirati posljedice, i to nazivaju popravak. Takvih videa je mnostvo, dajuci drugim ljudima pogresni primjer kako izgleda "popravak" LED zarulje. Tu je u prici popravak poput premostavanja pregorene LEDice, pa do transplantacije, ili cak kupnje novog elementa...

Ovdije zelim istaknuti da stvarni popravak ima smisla raditi iskljucivo i samo na novim, nekoristenim LED zaruljama - razlog sam opisao nesto nize. Novu zarulju treba smatrati poluproizvodom (sto zapravo i jeste), koji nasim popravkom odnosno modifikacijom zelimo nadograditi u konacni proizvod - vjecnu LED lampu.

Dakle, u videu sam nastojao prikazati postupak kako se zaista popravlja LED zarulja a da osigura dugovjecnost, prikazati princip i postupak. Ukratko, radi se o ogranicavanju stvaranja topline, kao i o poboljsanju hladjenja (hladnjak vece mase je bolji, te busenje rupa za cirkulaciju zraka ispod zvona isto pomaze). Ovdije trazimo balans koji zadovoljava uvijet maksimalne temperature na panelu od 60 st.C. Sto je bolja mogucnost hladjenja, moci cemo dobiti vise svijetla.

Postoje tri vrste napajanja LED zarulja:
1. s kondenzatorom koji ogranicava izmjenicnu struju
2. s SMPS napajanjem (ima zavojnicu i diodu)
3. s specijalnim cipom (kombinacija trijaka i PWM)

Kod 1. se struja moze smanjiti smanjivanjem kapaciteta kondenzatora, koji mora biti predvidjen za rad na mreznom naponu. Vrlo tesko se moze pronaci zadovoljavajuca vrijednost, a da natrag sve to opet stane u kuciste.

Kod 2. i 3. struja se jednostavno moze smanjiti promjenom Rsense otpornika na vecu vrijednost. Obicno se nalaze dva otpornika paralelno povezana.
Nova vrijednost se iskljucivo pronalazi eksperimentalno, i to mjerenjem novih karakteristika postignute maksimalne temperature, jer svaki proizvodjac koristi drugaciji cip, broj LEDica i svojstva hladnjaka.

The complete guide of making a lifetime LED lamp #2606

Dakle, temperatura na panelu ne bi trebala prelaziti 60 st.C, jer ce LED elementi ionako biti topliji desetak stupnjeva, a i vise u svojoj jezgri. Ako nemate termometar, onda je to temperatura koju ljeti nakon jednog sata koristenja mozete rukom dirati bez da se specete, ali je sto prije pozelite vratiti natrag.

A sto se dogadja ukoliko koristimo nemodificiranu zarulju (pa koliko da traje - traje), pa tek potom se odlucimo na popravak ili za dijelove?

Degradacija nastupa uslijed pregrijavanja elementa i to na dva nacina. Termalno rastezanje i skupljanje uslijed ucestale i velike razlike u temperaturi moze polomiti tanki metalni vod koji je zataljen na jezgru LEDice. U trenutku kada on pukne nastupa iskrenje i prekid ili otpor unutar tog strujnog kruga. Paralelno ovom procesu odvija se i termalna degradacija silikonskog pokrova koji postaje sve vise i vise krut, postaje mutan te na kraju dobiva pukotine. Kroz pukotinu ulazi zrak i malo po malo oksidira unutrasnjost pri visokoj temperaturi sto obiljezava skori kraj. Zato se modifikacija uvijek radi na nekoristenim zaruljama.

Ako imate zarulju s Rsense, mozete prespojiti (premostiti) pregorenu LEDicu, i tako mozete raditi sve dok se ne izbalansira kolicina stvaranja topline (preostali broj LEDica, koji se smanjuje) i jacina hladnjaka (koja raste), da ih moze zadovoljavajuce hladiti. Kao rezultat, imati cete sve manje i manje svijetla, koje ce sve duze raditi.

Ukoliko zamjenjujete pregorene elemente, pogotovo iz druge vec koristene zarulje, to cete morati raditi sve cesce i cesce...

Modifikacija s smanjivanjem raspolozive struje putem Rsense otpornika povlaci za sobom i manje raspolozivog svijetla, koje se moze kompenzirati dodavanjem vise takvih modificiranih zarulja u paralelu.

Od kada sam modificirao svoje zarulje, niti jedna (nova) do danas nije pregorila, a tome ima vec oko osam godina stalnog koristenja - mislim da to dovoljno govori samo za sebe.

30

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sigurnost strujnih instalacija

« Zadnji post od Nikola u 19 Veljače, 2026, 21:31:38 »

Nisam ništa od toga sebi ugradio ali mislim da su korisni. Jedino ne znam koliko baš korisni, sigurno ovisi o samoj lokaciji i o tome što se misli štititi. Da imam u objektu neku skupu i osjetljivu elektroničku opremu, vjerojatno bih se lakše odlučio na te sigurnosne mjere. Što se tiče zaštite ljudi, mislim da je diferencijalna (FID) sklopka dovoljna zaštita.