Fiksatori dušika u šumskom vrtu...

[malus]

Možda postoji neki razlog zašto su se tako loše primile. Da im ne odgovara klima možda? Znam da ne vole plitka karbonatna tla. Možda tlo?


vidjet ćemo sa ovim sadnicama kako će ići. Kupio sam 5 komada pa ćemo eksperimentirat.

[Nikola]

To mi je za sad najlogičnije objašnjenje, budući da se ne suše usred ljeta nego uvijek, dakle nije suša. Nije ni vjetar, jer se isto ponašaju u zavjetrini i na vjetru. Mislio sam, možda voluharice, ali nisam ni jednu iščupao da to provjerim, a susjedi misle da nije, oni nemaju takvih problema sa sadnicama. Kažu, neke stvari jednostavno ne uspjevaju tamo. Orasi svima u blizini uspjevaju, kesteni nikome. Ni meni se kesteni nisu primili, sad pokušavam s orasima. I kad pogledam što oko mene raste, uglavnom biljke koje toleriraju plitko karbonatno tlo. Za sad mi je to objašnjenje kojeg se držim, ne sadim takoreći ništa dok ne nađem rješenje tog problema. Zapravo sadim orahe, lijesku i dr. što smatram sigurnim. Sorbusi mi super rastu, a ima ih i samoniklih u blizini (Aria).

Da se vratim na temu, bagreme sam godinama izbjegavao iz razloga koji su poznati svima koji su imali posla s bagremom. Ali, oni stvaraju dosta humusa, koji meni baš nedostaje, pa mislim da ću pokušati s bagremima.

Prošle jeseni sam posadio dosta elaeagnus pungens, uzgojenog iz sjemenki, pa ću ove godine pratiti kako se on ponaša. Nije baš zicer, budući da je malo preosjetljiv za moju klimu, ali ako krenu zime na toplije, biti će mu ok, bar što se zime tiče.

[buza]

Kesten ne voli kalcijum u tlu, kao ni visok pH (a kod tebe je izgleda oboje). Raste ili u područjima gdje je matična podloga nekarbonatna ili na dubljim ispranim i zakiseljenim tlima. Ako za neku biljku nađeš podatak da je "kalcifuga" i da ne podnosi baznu reakciju tla, najbolje bi bilo da je zaobiđeš i ne trošiš uzalud vrijeme i energiju.. Ima toliko drugih biljaka kojima će tvoje zemljište odgovarati.

[malus]

Ja ću ti još jednom par riječi reći o bagremu. Po mom mišljenju; na tvom mjestu, jako bi ga oprezno uvodio u šumski vrt. Meni se prije par godina dogodilo da su mi voćke uz bagremov šumarak zakržljale. Jednostavno nisu htjele rasti, ostale malene. Nakon par godina više nisam htio gledati kako pate pa sam ih odlučio izvaditi i pokušati presaditi. Tada sam vidio razlog zašto su zakržljale, bagremovo korijenje je ispreprelo područje gdje su bile posađene i jednostavno ih gušile. To je područje bilo pognjojeno i prekopano tako da se korijen bagrema tu odlučio skrasit. da samo vidiš debljino tog korijenja. Nevjerovatno.


Druga priča je kad sam iskopao temelje za kuću, tih par kubika zemlje sam odložio pored jednog bagrema koji je usamljeno rastao pored temelja kuće. Nakon ljeta išao sam prebaciti tu zemlju, poplanirati. Nije se mogla kupati od korijena bagrema koji je potpuno isprepleo i "armirao".


Bagrem je izvrstan za proizvodnju drveta, u tako kratko vrijeme se mogu značajnije količine drveta od njega dobiti, ali je jako agresivna biljka sa kojom treba oprezno.


Kažu da je dobar fiksator dušika, što je točno, ali isto tako taj dušik u najvećoj mjeri nije dostupan okolnim biljkama, nego samo i isključivo bagremu. Što se tiče humusa, stvara humus, to je isto točno, ali samo gdje je zavjetrina, jer mu je lišće sitno i vjetar ga lako otpuše. Gdje je zavjetrina, ispod bagrema ima 30 cm humusa kod mene, međutim na vjetrometini nema apsolutno ništa.


Jedna definitivno dobra stvar kod njega je što je medonosna biljka i ako je godina dobra i bez kiša i hladnoća, može značajno i obilno medit.


Nije dobar za domaće životinje jer mu je lišće lagano toksično, neke ga životinje mogu jesti, ali u malim količinama. Razina tanina je prevelika.


Moji osjećaji za bagrem su ambivalentni dobar je i nije dobar. Ja sam odlučio mu prepustiti neka područja neka raste i širi se, ali samo do određenih granica, nakon toga slijede škare sjekira i pila. isto tako nisam ga ja sadio i odabrao, on se sam podsijao i odabrao mene, a ja sam naučio živjeti s njim.




Po pitanju kestena, probaj posijat ili nabavit sadnice hrasta cera, te na njih cijepit kesten. Na plićim karbonatnim tlima, to bi trebalo riješit problem. S druge strane možeš koristit žir cera, kao alternativnu zamjenu za škrob.


Sorbusi se kod nas prilično zanemariju, a rastu ko blesvi i dobro rađaju. Uostalom to su prave šumske voćarice prilagođene rastu i rađanju unutar šume. Klima priobalno-planinskog pojasa im odgovara i koliko znam Oskoruša je najkaloričnije evropsko drvo

[khan]

krenuo sam nekidan bacati ostatke iz svog mini plastenika, i s oduševljenjem ustanovio da su mi se tri reznice caragane ipak primile i krenule tjerati ove godine. A i nekoliko reznica E. angustifolia kao da pupaju, možda ipak bude nešto.

[Nikola]

I ja sam sretan što mi karagane koje sam dobio od Zemljaka lagano pupaju. Nadam se da će ove godine ostvariti bar neki napredak, jer mi je u zadnje vrijeme dosta biljaka koje odbijaju rasti.

[Nikola]

Karagane lijepo rastu, krošnjice se vide izdaleka. To su jedne od prvih biljaka koje su se kod mene zazelenile, i baš me vesele. Sa elaeagnusima, ponovno neuspjesi. Ili ću odustati potpuno od njih, ili ću pričekati dok ne nađem uzrok problema. Jesenas posadio brdo elaeagnus pungensa, uzgojenih iz sjemenki. Zima nije uopće bila oštra, a izgleda da su preživjeli zimu bez problema. U proljeće, kad se sve počelo zeleniti, ove biljčice odbacile lišće, a ono koje je i ostalo na biljkama okrenulo se prema sjeveru. To mi ne ide u glavu, kao da mu sunce smeta. Rekao bih ipak da je problem u tlu, koji dolazi do izražaja tek kad biljka "povuče" u proljeće.

[Bukva57]

Pozdrav.  Raazmisljao sam da posadom u voćnjaku bagrem kao fiksator dusika. Ima li iko iskustvo sa sadnjom bagrema?

[Nikola]

U americi ga strašno cijene. Kod nas ga gotovo preziru, jer je invanzivan i navodno sebičan po pitanju dušika, tj. fiksira ga samo za sebe. Ja sam dugo planirao posaditi ga, odgovarali su me j uspjeli odgovoriti. Nisam baš siguran da je to bila dobra odluka, jer u međuvremenu nisam našao nikakvu bolju zamjenu. Ipak, to ovisi i o samom zemljištu, ako je povoljno za neke druge fiksatore dušika možda bi ipak dobro bilo pokušati sa nečim drugim.

[Goco]

Bagrem je problem, a ne rješenje. Nije dobar susjed, a ima i trnje pa je teško sa njim.

[Bukva57]

Osim lijeski ako je ona uopće fiksator dusika trenutno nemam drugog. Bagrem ima bodlje ali brzo raste, pa bi se mogao orezivati povremeno i sluziti za malciranje voca, a i kao drvo nije los, plus privlaci pcele itd. Ostale biljke fiksatori dusika su mi ili nepoznati ili suvise egzoticni i neodgovarajući za nase podneblje. Holcer spominje vuciku. Probao sam je posaditi iz sjemena ali nije nikla. Da bi vrt postao samoodrziv trebao bi i neki značajniji fiksator dusika.

[Nikola]

Ako imaš dosta vlage, recimo visoke podzemne vode ili rijeka/potok u blizini, joha je odlično stablo. Ja sam ih sadio ali nije bilo uspjeha jer je teren suviše kamenit i suh. Meni se odlično pokazao "pasji trn": https://www.plantea.com.hr/pasji-trn/. Brzo raste, dobro podnosi sušu, mrazeve, a širi se korjenovim izdancima pa ga je lako i razmnožiti.

[Bukva57]

Hvala.  Probacu nabaviti pasji trn. Kako sam razumio zauzima mnogo manje prostora od johe ili bagrema i daje kakav takav rod.

[Nikola]

Tako je, grm ili manje stablo. Pazi da ga ne zamijeniš za "vatreni trn" koji je samo ukrasni grm, vrlo čest u parkovima.

[Bukva57]

Hvala Nikola. Ovo sto sam pročitao na Googlu o pasijem trnu u pogledu njegove ljekovitosti i fiksacije dusika cini se odlično.  Problem su prve pocetne sadnice. Nije bas neka ponuda. Posebno sto izgleda moraju biti i muske i zenske sadnice.