Šumski vrt a la Nikola

[TB]

zgodan je taj šumski vrt, kako to da ne sadiš trešnje i breskve?

I stvar koja me zanima jest kaloričnost plodova. Osim oraha, sve ostalo je niskokalorično i neizdašno za prehranu, da li postoji nešto kao višegodišnji kukuruz ili pšenica što bi se dalo posaditi između drveća?

[m2]

zgodan je taj šumski vrt, kako to da ne sadiš trešnje i breskve?

I stvar koja me zanima jest kaloričnost plodova. Osim oraha, sve ostalo je niskokalorično i neizdašno za prehranu, da li postoji nešto kao višegodišnji kukuruz ili pšenica što bi se dalo posaditi između drveća?

Riža?
http://www.geofflawton.com/fe/60662-cold-climate-permaculture?r=y

Of topic
TB slika na "avataru" ti je nekakav centrifugalni separator?
Za što ?

[zemljak]

postoji nešto kao višegodišnji kukuruz ili pšenica što bi se dalo posaditi između drveća?

najbliže tome što sam ja našao je http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lupinus+polyphyllus
Plava lupina, vučika.. Mahunarka je, utoliko bolje (proteini, fiksira Duška...)
Pfaf joj daje slabu ocjenu iz jestivosti, ali naš ekspert za žitarice i zrnate mahunarke (Miro Gagro) i http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/7/lupina-neopravdano-zapostavljena/7610#.UvJF32JdWxc su joj naklonjeniji.

Sad sam baš naručio nešto sitno sjemenja.. ljudi to imaju za ukras, i sjeme je skupo.  Ako se uspijem priviknuti na okus i savladam preradu, pokušat ću je umnožiti

[TB]

hm, moglo bi i to proći ako je zaista jestivo i kalorično.

Problem svih permakulturnih vrtova, šuma i hidroponike jest da ako nemaš krumpir, rižu, pšenicu ili kukuruz ne možeš se hraniti dulje od 2 dana koliko god veliko imanje bilo jer ostalo voće i povrće nema dovoljno kalorija. Znači da bi u osnovi šumski vrt u našim krajevima trebao biti orah, lješnjak, bambus(?), hrast-žir pa tek onda voće i povrće.

(slika je spiralna hidrocentrala prema Schaubergeru)

[zemljak]

mudro zboriš. ne zaboravi kesten.

Ali ne treba zanemariti ni vrijednost koštice marelice ili breskve, to je kao badem;)
Možda čak i neka druga koštica.. je li netko probao šljivinu rastepsti? Od nje rade ulje.

A i sama šljiva i marelica je ok energetski (i suha), i smokva..

[TB]

kesten se ne može dugo skladištiti poput oraha ili se varam?

dobra ideja, suhe marelice, breskve i šljive imaju dosta kalorija.

[kad budu gorjeli gradovi]

ako je pokupljen po suvom vremenu kesten može da stoji recimo pola godine, ali se suši pa je posle par mejseci podesan samo za kuvanje. jedan dio će se sigurno pokvariti a zna biti i crva (mnogo više kod gajenih nego kod samoniklih). za klijavost ne znam tačno ali bi trebalo biti najmanje godinu dana. kesten najviše opadne kad je neka jača kiša u oktobru ili novembru, ako ga tada pokupite pojedite ga u roku od nekoliko dana jer će se pokvariti.

[zemljak]

pisao sam već negdje o tome.. i sirovog ga možeš jesti osušenog. malo je žilaviji, ali se razmoči u slini. jako fino i slatko. moj mali (2,5 god) ih obožava. sam ih guli, kora mu raspuca.

[zemljak]

ne potcjenjuj smokve, to raste i u Sloveniji;)
a na tlu gljive , i njih možeš sušiti

[Medo]

ne bi li bilo dobro ovdje posijati šparoge? Koliko znam, dobro podnose sušnu, paše im ocjedito tlo (možda dodati malo pijeska ako fali..) i zajamčen urod kojih 10-15 godina

[Nikola]

Pita me Zemljak nedavno, zar odustajem od sadnje. Da, odustajem

To naravno ne znači da odustajem od šumskog vrta. Počinjem primjenjivati permakulturna načela. Nema glavom kroz zid. Nema više borbe protiv prirode. Priroda je po mojoj livadi rasipala bezbroj sjemena, uglavnom divljih jabuka, krušaka i trešanja. Ja ću joj malo pomoći, pa pljucnuti koju šljivu, baciti koji orah i sl. Ono što je priroda kod mene posijala, to jako dobro uspjeva. Do sad sam kosio livadu kako mi ne bi svašta nicalo po njoj. Sad prestajem i s tom aktivnošću, za kratko.

Plan je pričekati do sljedeće godine s bilo kakvim radovima, pa se prošetati, označiti svaku korisnu biljku. Ostalo počupati, pokositi ili na neki drugi način destimulirati u rastu. Osim spomenutih, imam tu samoniklih trnjina, na koje se isto može cijepiti svašta. Imam svib, na koji kažu ide drijen. Imam mnogo lijeske, može se cijepiti, ili ostaviti divlja. Uz rub se na dosta mjesta pojavljuje kupina, za nju se i ne moram brinuti, samo ću malo poduprijeti grane da se ne spuštaju do tla. Šumskih jagoda ima mnogo uz rub šume, ne znam na koji način da ih dodatno stimuliram u rastu. Dal da ovdje redovitije kosim, ili ne radim ništa.

Znači, krečem ozbiljnije sa samoniklim. Pa šta bude. Kad se samoniklo malo razraste, vjerojatno će i vjetra biti manje, pa možda nešto posadim u zavjetrinu. Ili kakvu nižu biljku u sjenu ovih samoniklih stablašica. Već od pomisli na to se osjećam slobodnije

[malus]

Nikola, ako te tko razumije sa problemom vjetra razumijem te ja.


Ja se već 10 g. s tim problemom nosim, bure su prejake i dosta štete pričinjavaju, ali već kako se počelo zašumljavat, primjetno je da je i manje šteta.


Ne znam jesam li već pisao, ali po mom iskustvu slijedeće bilje dobro podnose vjetrove:


Dud ili murva: Super podnosi jake vjetrove, niti u rastu niti u plodonošenju im ne smeta. Pogotovo crni dud (morus nigra). Ako nisi provao, obavezno testiraj. Nije za plitko tlo.
Dunja: Vjetar ne smeta, niti otpadaju plodovi niti lomi grane, može malo se iskriviti u rastu, ili otući koji list, ali to je to. Otporna na sušu i plitka tla.
Višnja: Isto jako otporna biljka na vjetar. Ne na mraz, i ako ima proljetnog mraza izbjeći.
Lijeska: vjetar apsolutno ne utiče na biljku i plodonošenje. Za bujnije stablo pogledaj na podlozi Corylus colurna.  Bujna, podnosi hladnoću i relativno plitka tla.
Drijen: Možeš s njim gdje hoćeš. Ni mraz ni vjetar ni suša mu ne mogu ništa.


Zavjetrinu možeš raditi od dudova, pa iza njih saditi manje otporne biljke.

[Nikola]

Imam tri mlada duda, ali na žalost posadio baš na plitko tlo. Živi su, ni vjetar ih ne polomi kad polomi sve ostalo, ali slabo napreduju. Puštam ih neka se bore, možda i bude nešto od njih.

ima li što od duda?

Zanimljivo mi je drvo jer daje puno plodova bez održavanja pa kad su zreli bi se mogla skupiti veća količina za sušenje. Znaš li koji je bolji po okusu - crni ili bijeli?

[Dzionik]

Šta su amule?? Jesi li probao nešto brzorastuće vrbe, topole....

[Nikola]

Ne može ništa brzorastuće jer je tlo plitko i suho. Amule, to je lokalni naziv za džanariku, zerdeliju. Prunus Cerasifera.