Stvaranje samoodrživog šumskog vrta

[Vule od motike]

Pozdrav ljudi Novi sam ovdje, tako da se ispričavam ako je objava loša u ikojem smislu

Ukratko, zanima me kako pristupiti stvaranju samoodrživog šumskog vrta u Slavoniji, sa fokusom na što manje posla potrebnog za održavanje

Da uđem u detalje, roditelji posjeduju veliko zemljište koje je kritično zaraslo do te mjere da su dobili opomenu. Problem je u tome što su roditelji stari i nisu baš više u stanju da se sami brinu za zemljište te veličine, barem ne u smislu klasičnog voćarstva ili poljudjelstva a ja se selim u inozemstvo, pa mi je na pamet pala ideja šumskog vrta kao neke idealne "solucije" i samog stvaranja nekog samoodrživog prostora koje koristi zajednici i prirodi.

Odvojio sam jedan rubni dio zemljišta i površinski ga očistio od divlje kupine. Moram napomenuti da taj dio ima velika stabla bagrema koje sam mislio ostaviti kao fiksatore dušika. Mislio sam posaditi voćke kao sloj nižih stabala i razno bobičasto voće kao sloj grmlja ali iskreno još nisam dovoljno educiran o boljnim gildama da bi mogao smisliti nešto u što mogu biti siguran da će biti izdržljivo.

Moje pitanje je, koje bi mi boljke preporučili imajući u vidu ideju samoodrživosti?
Hvala na čitanju 

 

[Nikola]

Dobrodošao na ovaj forum, baš je lijepo kada se pojavi neki novi član. Nadam se da ćeš ovdje pronaći zanimljivo društvo i korisne informacije!

Za početak, slažem se da je šumski vrt dobar izbor za uzgoj hrane na prirodniji način sa manje stresa. Iz dosadašnjeg iskustva, rekao bih da su šumski vrtovi vrlo osobna stvar. Nisu kao klasični voćnjaci, koji su svi pomalo slični. Šumski vrtovi znaju biti jako kompleksni i vjerojatno nema dva niti slična, a kamo li ista.

Kako krenuti sa formiranjem šumskog vrta... Ja bih rekao da je temeljita analiza postojećeg stanja veoma poželjna. Analiza bi trebala pokazati o kakvom se zemljištu radi (veličina, nagib, nadmoska visina, tip tla...), što ga okružuje (npr. je li vrt usred komercijalnih vinograda, oranica ili u urbanoj sredini, kakva je situacija sa vodom (potoci, kanali, poplave...), sa zrakom (izloženost razornim vjetrovima, mrazovita kotlina...), sa sunčevom energijom (je li teren relativno osunčan ili u sjeni) itd.

Nakon analize stanja, trebalo bi dobro definirati što se očekuje od šumskog vrta. Je li to prirodna oaza za divlje životinje, izvor raznolike hrane, mogućnost da se nešto zaradi, stvaranje prihvatljive okućnice koja traži manje brige (kao što si napisao) ili nešto drugo. Vjerojatno su tebi već odgovori u glavi i misliš da se podrazumijevaju, ali teško je preporučiti bilo što prije nego utvrdimo sve navedeno.

Mogao bih ti preporučiti neke biljke koje su se meni pokazale kao odlične, ali vjerojatno imamo vrlo različite uvjete i očekivanja. Pa bih radije za početak saznao više o samom imanju i planovima.

[Vule od motike]

Evo informacije koje sam pokupio do sada
veličina:  1100m2, znači teren poprilične veličine
nagib:15° cca ako su podatci sa Google mapsa pouzdani haha. Nagib je poprilično slab, smjer jugoistok-jug, zbog čega sunčeva svjetlost ne bi trebala biti problem (ispravite me ako sam u krivu)
nadmoska visina: cca 140m
tip tla: prema karti tla, radi se o močvarnom tlu, iako mislim da je bitno napomenuti da je u pitanju zemiljište na južnim obroncima Dilj gore, vlažnost tla je relativno niska.

Zemljište je smješteno uz cestu u blizini par kuća i manjih vinograda, pošto se radi o zemlji koja je na obroncima brda, nema velikih problema sa zadržavanjem vode i izloženosti vjetrova, jer vjetrovi koji većinom pušu sa sjevera su slabiji zbog reljefa. Manje bitan detalj je da se na jednom kraju zemljišta nalazi barica (od milja, Rupa :P ) promjera cca 5-6 metara koja za kišovitog vremena se napuni vodom.
Što se mraza tiče, poprilično je čest u rano proljeće zadnjih godina.

Što se mene tiče volio bih napraviti vrt koji zahtjeva manje brige i u sebi ima puno raznog voća i bilja koje spriječava da se stvara raslinje bez nekog velikog održavanja. Prije jedno 10ak godina smo imali 2 velike trešnje kojima su se slobodno častili ljudi koji su živjeli u blizini tako da mi to iskreo ne bi smetalo da se zajednica koristi plodovima, također bi volio da se životinje koriste vrtom. U blizini je šuma pa vjerujem da bi srne i fazani mogle jesti.

Ugl to je to, oprostite na zidu teksta :P

[Nikola]

Znači, teren je sada "zarastao" u bagrem i kupinu? Karakteristike terena mi zvuče super, ne pada mi na pamet neki kritičan problem kojeg bi trebalo rješavati. Jedino taj nedostatak vremena ili energije da se intenzivno koristi kao što je u kraju uobičajeno.

Trebalo bi u prirodi naći model koji je estetski prihvatljiv, a relativno statičan bez mnogo ljudskog utjecaja. Kada spominješ "gilde", koncept šumskog vrta kakav se obično prakticira u europi zahtjeva podosta znanja i uloženog vremena. Mislim na precizan dizajn koji ide do detalja pojedine visibabe Takvi šumski vrtovi mogu biti prilično produktivni, pod uvjetom da su dosta otvoreni, tj. propuštaju dosta svjetlosti u prizemni sloj. To onda zahtjeva dosta održavanja jer to nije statično stanje u prirodi. Priroda želi od "mlade šume" napraviti pravu zrelu šumu sa isključivo visokim stablima.

Moj vrt od nekih 100-200 kvadrata mi se recimo pokazuje prilično zahtjevnim za takav dizajn u kojem bih precizno pozicionirao svaku biljku, pa onda još održavao sve to. Uz tvoju selidbu i teren od 1100 m2, mislim da bi to bilo suviše zahtjevno. Umjesto toga, po meni bi trebalo krenuti u smjeru "sintropijskog šumarstva", gdje dizajniraš uglavnom korake održavanja, a priroda se pobrine da sve to nekako funkcionira.

Kako bi to moglo ići, vjerojatno uz povremeno rušenje bagrema i drugih postojećih stanara. Ne trebaju ti fiksatori dušika, to je ideja iz uzgoja jednogodišnjih biljaka (mahunarke u vrtu ili zelena gnojidba oranica). U šumi je potrebna velika količina drvenaste materije koja se razgrađuje na tlu. Ako se uspije osigurati dovoljno takve materije, stvoriti će se idealni uvjeti za razvoj bilo koje voćke.

Sadnja bi trebala ići u smjeru "zatvaranja" prostora, da korisne biljke potpuno zauzmu prostor i da se ne pojavljuju nepozvani gosti. Znači stvaranje sjene i sadnja biljaka koje vole sjenu. Bagrem propušta suviše svjetla i ispod njega će uvijek rasti nešto drugo, suviše je nepredvidiv po pitanju širenja... Ali stvara izobilje biomase. Znači trebalo bi svakako saditi stabla koja će bolje zatvoriti prostor. Možda kesteni ili orasi kao dugoročni plan. Kad oni jednom zauzmu prostor, vjerujem da je briga svedena na minimum. Do tada, može se svakih 5-7 metara posaditi voćka po želji, može to biti raznoliko u smislu 5-10 različitih vrsta, a može biti i sve isto (šljive, jabuke...) Svakako preporučam da se sadi uredno, na pravilne razmake radi kasnijeg održavanja. I onda niži sloj što bolje zauzeti niskim bobičastim voćem koje trpi sjenu. Kod mene se odlično pokazao crni ribiz. Produktivan je u sjeni, lako se razmnožava i ne traži nikakvo održavanje. Samo režem grane na starijim grmovima i ubadam ih gdje god imam prazno mjesto.

Znam da je uobičajena preporuka da se pod stablo jabuke posadi lijeska, pa pod lijesku malina, oko maline možda neko cvijeće, pa penjačica tipa hmelj koji se penje uz jabuku, na tlu gavez, hren, pa lukovice... Mislim da je taj plan otišao suviše daleko i nije primjeren za nekoga tko želi smanjiti brigu o prostoru. Ne funkcionira to tako da se posadi gilda i onda otputuje. Niknuti će kupina, vrba, jasen... ugušiti sve što je posađeno i rezultat će biti kao da nisi ništa radio. Najpoznatiji šumski vrtovi su rezultat jako puno održavanja.

[Vule od motike]

Aha, e super, sad mi je već malo jasnije. Mislim, roditelji mogu obrađivati vrt, ali opet bih volio da se ne radi o nekom ogromnom fizičkom radu naravno.
V
Već imam par biljaka na pameti. Tipa dud i bazga kao neke od bolje prilagođenih biljaka ovdje. Također sam posadio par grmova zibiza, aronije i maline.