Brda i terase

[Nikola]

Znam da nije ono sto trazis, ali i mene muce nagibi i razmisljam moram li bas terasirati cijeli teren, ili da samo ukopam ovakve usjeke. Mislim da je jednostavnije, moglo bi funkcionirati bez potpornog zida jer je povrsina konkavna.


Ako ostajes pri terasiranju, daske su relativno jeftin materijal, prirodan, brzo se radi s njima i traju godinama. Kako trunu, tako gnoje vrt. Kad pocnu popustati, mozes ih razbiti i iskoristiti kao malch, ukopati ili baciti na kompostnu hrpu. Sad ti ostaje problem sto moras ponovno graditi zid. Zato u startu izbetoniras stupove kao za vinograd. Svaka 3 ili 4 m. Napravis ih tako da se daske jednostavno umetnu u neke utore. Zamijenis cijeli zid prije rucka.

[Dzionik]

To je potpuno nepotreban trošak, naročito mešanje materijala koji imaju toliko različitu trajnost. Ako nemaš prirodan materijal koji je dostupan besplatno kao kamen onda ne treba ni raditi nikakve potpore jer je i običan zemljani zid dovoljan. Osim toga to je produktivna površina na kojoj se može gajiti malč za terase ili nešto drugo. Ja imam terase sa zemljanim zidom obrasle raznom travom koje traju više do trideset godina. Čak izgledaju bolje nego neke koje sam pokrivao starim crepom jer vegetacija mnogo bolje drži zemlju. U našim uslovima najveći uzrok erozije takvih zidova su ustvari životinje, krtice, miševi, zečevi...ili ekstremne suše kada puca zemlja.

[Nikola]

S time se slazem. Kad sam iskopao jedno jezerce, dobio sam nasip s vrlo velikim nagibom. Tu sam bacio saku sjemena djeteline koja je napravila tepih I najvjerojatnije i zaustavila eroziju.  Nakon par godina, jos tako stoji.

[malus]

Pitanje potpornog zida je  po mom mišljenju pitanje ambijenta u kojem se nalazi. U predjelu bez kamena, kameni zid ne bi tako prirodno i lijepo izgledao. Zemljani pokos je jedna varijanta. Pri tom treba vodit računa o nagibu, koji ovisi o strukturi zemlje. Ja sam određene pokose koje je barger napravio, odmah podsijao sa sjemenom lokalnih trava koje naberem ljeti. Uz ovo sam skupio i sjeme lokalne djeteline, pa kad sve nikne, brzo promreži zemlju i armira je.
Druga varijanta je zid od zemljane opeke, do zemlje se može napraviti zid od betonskih blokova za strukturnu čvrstoću. Na vrhu okrunjen opekama, bio bi estetski sjajan, ali skup.  Međutim, gdje nema prirodno kamena, mislim da je opeka najbolji materijal.



Osobno, kamen nisam zidao u suhozidu oko kuće,  već sam ga u mortu slagao.  Ne volim te šupljine radi poskoka, i ne želim ih oko kuće(ni šupljine ni poskoke ). Do sada sam navukao 50tak tona kamena(i ugradio u zidove) i to sakupljajući ga po kamenjaru. Nisam ga htio kupiti u kamenolomu jer je kamen tamo bijel, a u mom ambijentu kamen je plavkast, Inače cijene drobljenog kamena za zidanje u kamenolomima po dalmaciji su od 50-70kn po toni. Što nije preskupo, ali za moj ukus je presterilno (novo). "Berbu" kamena bi napravio tako da bi s traktoristom išao po kamenjaru i dok on u hladu pijucka hladnu pivu, čudeći se što ja radim i pljucajući pritom u nevjerici u pod, ja bi sa velikim sombrerom na glavi, stenjao noseći kamene od 10-70 kg u prikolicu. Jednom mi je rekao da što je toliko tog kamena kupim okolo, da kod njih u selu, otkako je krčma otvorila, nitko kamen sa poda podignuo nije. i tako već 30 g.


Temeljenje suhozida ovisi o podlozi, ako je zemlja, pogotovo glina, treba ići ispod točke smrzavanja jer se može izvitoperiti, uzrokujući urušavanje. AKo je kamenito tlo, tupina i sl. niije potrebno temeljenje.

[TB]

Znam da nije ono sto trazis, ali i mene muce nagibi i razmisljam moram li bas terasirati cijeli teren, ili da samo ukopam ovakve usjeke. Mislim da je jednostavnije, moglo bi funkcionirati bez potpornog zida jer je povrsina konkavna.

Ako ostajes pri terasiranju, daske su relativno jeftin materijal, prirodan, brzo se radi s njima i traju godinama. Kako trunu, tako gnoje vrt. Kad pocnu popustati, mozes ih razbiti i iskoristiti kao malch, ukopati ili baciti na kompostnu hrpu. Sad ti ostaje problem sto moras ponovno graditi zid. Zato u startu izbetoniras stupove kao za vinograd. Svaka 3 ili 4 m. Napravis ih tako da se daske jednostavno umetnu u neke utore. Zamijenis cijeli zid prije rucka.

Sumnjam da usjeci pomažu jer je stmina i dalje ista. Vidio sam da neki znaju stavljati travnate opločnike ali opet je to preveliki zahvat za 50-100m terasa... Daske također nisu prikladne za velike projekte jer ih ipak treba nabaviti i zaštiti..

Pragovi su praktički besplatni kod nas (HŽ plaća zbrinjavanje 50kn/kom) ali su toksični.. dok englezi od toga rade svakakva čuda:

http://www.railwaysleeper.com/Customers%20ideas,%20photos%20and%20projects.htm

[TB]

To je potpuno nepotreban trošak, naročito mešanje materijala koji imaju toliko različitu trajnost. Ako nemaš prirodan materijal koji je dostupan besplatno kao kamen onda ne treba ni raditi nikakve potpore jer je i običan zemljani zid dovoljan. Osim toga to je produktivna površina na kojoj se može gajiti malč za terase ili nešto drugo. Ja imam terase sa zemljanim zidom obrasle raznom travom koje traju više do trideset godina. Čak izgledaju bolje nego neke koje sam pokrivao starim crepom jer vegetacija mnogo bolje drži zemlju. U našim uslovima najveći uzrok erozije takvih zidova su ustvari životinje, krtice, miševi, zečevi...ili ekstremne suše kada puca zemlja.

Meni se isto čini da ne treba previše odstupati od prirodnog i jeftinog.

Znači bager i neka radi terase širine cca 3m, visine 1m, a na padine trava.

Nadam se da će se održati kosina od 70-80% jer je dosta zgodno sa donje terase obrađivati gornju.

[Dzionik]

Teško da će se održati duže vreme tako oštra kosina, osim toga sama ivica nije baš produktivna jer se brzo isušuje. Dobra je za herbe koje ne vole puno vode. Donja strana zida i deo terase u uglu imaju uvek vlage pa tu može da raste svašta, ali obično korov i to neke neouobičajene vrste jer ste otvorili banku semena od pre ko zna koliko vremena. Svašta interesantno se dešava kad počnete da pomerate zemlju:-) Ako ima drveća u blizini presecanje korena će naterati 'divljake' da bujaju pa i o tome treba voditi računa. Sitni glodari vole stan na 'visini' pa će i oni naneti svakakvog semena.
Opeke su previše skup materijal da bi ih stavljali u zemlju jer tako vrlo kratko traju. Osim ako nisu ozidane jakim malterom na betonskom temelju, malo jači korov može da ih izbaci. Mraz ih uništava za nekolicinu godina, a uz njih vole da rastu mnoge biljke jer uvek imaju vlage, pa ih za kratko vreme nećete ni videti. Ukratko mnoge invanzivne vrste vole takvo okruženje a vi imate veliki hendikep jer ne možete mlatiti kosom po ciglama!
Ovo su neka moja iskustva u kontinentalnoj klimi sa teškom glinom, četvrta klasa zemlje. Ne trošite vreme i novac na podzide osim ako vam baš nije stalo do neke sumnjive estetike i spremni ste da odvojite značajno vreme na održavanje istog.

[zemljak]

evo mojih budućih terasica za začinsko i sl. bilje pod kućom.
drvenina od starog svinjca, cerovina, nadam se da će držati neko vrijeme.
trebale su biti šire terase, ali tako je ispalo (70-80cm). Bit će u redu za hodanje na prstima, uz rub:)
druga tura će biti oko 100cm.

još mislim popikati crepove (imam viška) između zemlje i fosne, 5-10cm.
prekopati tlo, nasuti zemlje, komposta i na to sijeno ili slama... da obeshrabri nerodnu kupinu

[TB]

došao sam do zaključka da terase moraju biti strogo vertikalne jer se inače ne može raditi s donje strane.

Stoga ću napraviti prvo zemljane terase pa ih učvrščivati kamenom, drvom, betnom ili plastikom


za prvu ruku može i ovo poslužiti, našlo bi se vjerojatno i širina od 40cm, a ako se ne lupa po tome može trajati:

[TB]

borovi ili bagremovi trupci za teresiranje:


što kažete ima li smisla to stavljati s obzirom na trajnost, mrave, kiselost itd?

[Dzionik]

Nikada to  nisam radio iz jednostavnog razloga sto mi je vrednije bilo drvo od terasa, ali mogu da ti kazem da se ne isplati stavljati neko meko drvo jer malo traje. Bagrem je naravno bolji ako ga imas, ali valjda ima i kamena kod tebe. To je preveliko posao da bi ga uradio sa materijalom koji kratko traje.

[Nikola]

Drvo koje trune je gnojivo.

[Dzionik]

Naravno ali ako je terasa strma pocne da se urusava pa mora opet da se pravi neka potpora. Po meni preveliki posao.

[m2]

Posadi vrste zbog kojih se ne moraš previše saginjati (npr.: ribizle, borovnice, pomidore, raštiku...) po slojnicama...

[TB]

Imate pravo, drvo se lagano nabavi i postavi ali kroz x godina propadne.

Kamen traje vječno ali ga treba nabaviti u kamenolomu i složiti.

Vrlo je bitna širina zida, zbog dohvata gredice s donje strane.