kemizam tla

[m2]

Život u zemljištu – Ilejn Ingam SRB

http://permaculture.rs/zivot-u-zemljistu/
http://permaculture.rs/wp-content/uploads/2016/01/Zivotna-mreza-u-zemlji.pdf  (ima slika koje na web nema...)

...Pre 50 godina se pričalo da su biljkama potrebna samo 3 elementa: azot, fosfor i kalijum (N, P, K). Posle par
godina došli su do 8 - dodali su sumpor, kalcijum, bor, gvozdje, itd, a posle jos četiri godine proglasili su da
je potrebno 18 elemenata. Onda su počeli da pričaju da je potrebno dodati neorganska djubriva "da bi biljke
bile zdrave i dale dobre prinose". Zašto neorganska? Od kad se to tako radi? Radi se, manje-više, u
poslednjih 60 godina. Kako smo gajili biljke pre 200 godina? Jesmo li uopšte uspevali da proizvedemo biljke
pre 500 godina? Jesmo i hranili smo SVE! Čak i danas postoji više nego dovoljno hrane da se čovečanstvo
obezbedi dobrom, zdravom ishranom, a problem je u politici: Kako nahraniti ljude koji umiru od gladi? Pri
tome čak ne pričam o onima koji umiru od gladi u Indiji, ved o onima koji umiru od gladi ovde u Americi. To
je politički i sociološki problem. Hrana nam ne nedostaje.
A zašto onda Monsanto kaže da se mora proizvoditi GMO jer demo ostati bez hrane do 2025? To je potpuno
besmisleno. Nama nede nestati hrane. A šta de nestati? Nestade života u zemljištu i nestade čiste vode...


https://vimeo.com/album/3132489       ENG

[Dzionik]

Šteta što nema tih njenih predavanja na netu, ovo su samo tizeri iz kojih malo može da se sazna. Možda ima nešto na torentima??

[m2]

http://www.soilfoodweb.com/Video_Links.html

[bambi]

Jutros, na T-portalu pročitah kako EU ne dozvoljava rasipanje stajskog gnojiva po njivama!? Ne kužim ovo da me upucate.

[Nikola]

I ja pročitao, ne kužim

[TB]

smrad? 

mene ne iznenađuje, normalno da EU neće raditi u interesu čovjeka..

http://www.medias.rs/rat-za-koprivu-dve-godine-zatvora-ako-je-javno-pohvalite

[Dzionik]

Nije smrad nego višak azota u zemljištu, koji je jako pokretan i završava u rekama ili podzemnim vodama. Problem imaju mnoge zemlje koje gaje više stoke nego što im zaista treba Holandija Danska.... Višak azota se odražava i na teško vraćanje zemljišta u prirodnu vegetaciju. Engleska daje podsticaje da se takva zemljišta oporave.
Na sreću to malo pogadja naše krajeve jer se kod nas nije toliko trošilo veštačkih djubriva i nemamo toliko intezivno stočarstvo.

[fazy]

Radi se o "Nitratnoj direktivi", kojom se želi zaustaviti i smanjiti onečišćenje dušikom površinskih i podzemnih voda.
Ta je direktiva kreirana 1991. godine.
Direktiva nalaže praćenje količine dušika u vodama i poduzimanje mjera za spriječavanje daljnjeg i smanjenja onečišćenja ubuduće.

Za gnojenje polja, treba smanjiti upotrebu umjetnih gnojiva zbog korištenja stajskog gnojiva (što znam da večina poljoprivrednika ne radi, već samo obilato "sipa" umjetno gnojivo).

Područja na kojima su vodocrpilišta, plavna područja, kao i uz potoke i rijeke, zatim područja sa nagibom, osobito su osjetljiva na onečišćenje, kao i zimsko doba u kojem zbog sniježnog pokrivaća i/ili zaleđenog tla, nikako ne treba gnojiti stajskim gnojem, nego ga treba uskladištiti do povoljne prilike za gnojenje u, a ne na zemlju.
Večina "malih" stočara, nema dovoljno veliko i nepropusno skladište (za 6 mjeseci), pa "gnojidbu" obavlja, razbacivanjem po tlu, u bilo koje doba godine (da napravi mjesto za "svježe" stajsko gnojivo), umjesto da to gnojivo pusti neko vrijeme da odstoji, ili da proizvede glistinac ili ga koristi za proizvodnju bioplina, a sve iz razloga jer stajsko gnojivo ne gledaju kao kvalitetan resurs, u odnosu na umjetna gnojiva, zbog kojih, po mom mišljenju i nastaje onečišćenje.

Kod naših malih stočara i poljoprivrednika, po mom mišljenju veći je problem nedostatak odvodne kanalizacije i septičkih jama jer ima još puno WC-a, smještenih uz štalu.

Evo i nekoliko linkova o Nitratnoj direktivi:

http://www.voda.hr/sites/default/files/nitratna_direktiva_-_91_676_eec_-_1991.pdf

http://www.agroportal.hr/vijesti/20124

http://ec.europa.eu/environment/water/water-nitrates/index_en.html

http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/ono-sto-je-dobro-cinimo-radi-sebe-a-ne-eu/17892

[TB]

borove iglice ne zakiseljuju tlo
voda iz vodovoda nije štetna zbog klora
tretirano drvo nije opasno
https://youtu.be/dYX-lTFLGhI

gnojivo od pepela i urina
https://www.youtube.com/watch?v=_9WoW8Rtp2E&feature=youtu.be&t=4m6s

[Dzionik]

Nazovite me kako hoćete ali ja nisam spreman da verujem debelim ljudima koji brzo pričaju, drže ruke u džepovima i imaju malecku bašticu koja ipak izgleda jadno, pokazuju neadekvatne testove i čak ne znaju kako se uzima uzorak, ponosno se slikaju pored biljaka u saksijama.............................................

[TB]

Nazovite me kako hoćete ali ja nisam spreman da verujem debelim ljudima koji brzo pričaju, drže ruke u džepovima i imaju malecku bašticu koja ipak izgleda jadno, pokazuju neadekvatne testove i čak ne znaju kako se uzima uzorak, ponosno se slikaju pored biljaka u saksijama.............................................

  kritika stoji, ali čovjek se potrudio pa ću uvažiti tvrdnje dok ne naiđem na kvalitetniju infomaciju.

[Dzionik]

Moguće je da je nešto i pogodio ali to je klasičan vloger kojem je samo stalo do broja pregleda pa su kontradiktorne stvari poželjne:-)

[bambi]

Baš čitam što i kako s pepelom. Kako namjeravam najesen ložiti novi kamin, sigurno će biti i pepela. No, koliko vidim, može na kompostnu gomilu. Ali ne i u kojim omjerima. Naime, moje glistice i razne bubice koje uživaju u biljnom otpadu, ne bih želio ugroziti. I kako još iskoristiti pepeo kao otpad loženja?

[Dzionik]

Baci ispod orahak, bolje ce roditi garantovano.

[fazy]

Kažu da je pepeo alkalan i da pomaže kod kiselih tala.
Dakle, Bambi, ako je tlo kiselo, svakako je dobro  posipavati takvo tlo pepelom, jer će popraviti (neutralizirati ili alkalitirati tlo).
(Upravo vršim probu na tu temu).
Rekli bismo, u fazi sam ispred Tebe!