strmi teren

[dinko]

Pozdrav svima! Zanima me dali mozda netko zna kakve vocke da posadim na jako strmi teren? Sto bi moglo uspjeti, rasti ravno i usput ono naj bitnije drzati teren? Znaci neka vocka kojoj korijen ide sto vise u dubinu......
 

[Nikola]

Pozdrav i dobrodošao. Prvo, je li taj strmi teren baš jedino moguće mjesto za voćke? Kako im pristupati, kako brati? Možda je stabilizacija tla važnija od uzgoja hrane? Koliki je taj nagib, gdje se teren nalazi, kakvo je tlo? Što sad raste tamo, ako išta? Prvo što mi je palo na pamet kad si spomenuo stabilizaciju tla je bio ovaj grm:

http://en.wikipedia.org/wiki/Hippophae

Jedna od primjena mu je sadnja na obalama rijeka i kanala kako bi držao tlo na mjestu. Mislim da bi ih se još puno drugih dalo naći, a što konkretno posaditi ovisi o puno drugih faktora.

Možda bi teren trebalo terasirati, a ako imaš pristup podnožju tog nagiba, možda bi odgovarala i sadnja oraha, ili kestena? Općenito, plodovi koji sami padaju i kotrljaju se na dno padine gdje se onda lako sakupe? Inače, orah je i poznat po jako dubokom korijenu, ali svaka voćka koja je prilagođena suhim, propusnim tlima, ima dubok korijen.

[dinko]

Hvala Nikola! Radi se o terenu u cucerju u zg strm je negdje oko 45%. Tamo su sad neke stare sljive koje su pregusto zasađene i vec su se sve nagnule nizbrdo, niti to neznam zasto? Valjda bijeze jedna od druge? I sad bi ja to malo uredio razrijedio i posadio nesto novo da raste ravno i da drzi tu zemlju jer je iznad tog "vocnjaka" kuca...

[zemljak]

možda i koji trsek tuduma (njega ne treba špricati a nije ni pola tolko loš ko što kruže glasine;) ili neku plemenitu lozu- dubok korjen.
a smokva?
Pozdrav susedu prek brega

[andjelkoasa]

Nagnule su se voćke zbog 'mela' iliti klizišta.
Gore je tanki sloj zemlje a ispod je kamen ili lapor. I kad pada dugotrajna kiša ili se otapa onako puno snjega, kao ove zime, višak vode koja prođe kroz gornji sloj a ne može kroz podlogu, lagano ispire 'vezu' među njima i gornji sloj klizi nizbrdo.
Šljiva ima dosta plitko korjenje i ne ukopava se u podlogu.

Pokušaj posaditi koji orah. Orah ima korjenje prilično jako i razgranato.
I možda koju višnju, imao sam priliku jednu iskopavati i imala je središnji korjen ravno prema dole.

[dinko]

Imate pravo lapor je ispod! Ne razumijem se u nista sto se tog tice zato i jesam ovdje . Zanima me kada se moze saditi visnja koliki cca mora biti razmak od ostalih stabala i kako da ju posadim s obzirom na taj lapor? I dali ima smisla sadit jabuku krusku ili tako nesto? Hvala susjedu preko brega na savjetu ali nebi bas lozu, smokvu mozda i da ali neznam dali bi uspjela.....

[m2]

Ne zanm dali bi ti ovo pomoglo...
Drveće i munje
 
Zeleno stablo koje je udarila munja

Stabla su česti električni vodiči za munje, provodeći ih do tla.[2] Budući da je biljni sok slab električni vodič, njegov električni otpor uzrokuje snažno zagrijavanje, pretvaranje u paru i eksplozivno izbacivanje kore sa stabla. Ponekad se mogu oporaviti od udara munje. U rijetko naseljenim područjima, kao što je Daleki istok i Sibir, munje su glavni izvor šumskih požara.[3] I u Hrvatskoj je zabilježeno dosta slučajeva pojave šumskih požara zbog udara munje. [4]

Dva su najčešća stabla u koje udara munja: hrast i brijest.[5] Borovi, jele, smreke su isto često izloženi udaru munja, posebno zbog svoje visine. Za razliku od hrasta koji ima dosta plitki korijen, crnogorična stabla imaju duboke korijene, koji često idu ispod slojeva vode. Ukoliko se nalaze uz kuće i nadvisuju krovove, takva stabla mogu zaštiti kuću od udara munje. [6]

Budući da jačina struje vrlo brzo raste kod munja, oko 40 000 Ampera u sekundi, onda dolazi do pojave “efekta kože”, pa električna struja putuje više vanjskim djelovima stabla. [7]

Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Munja

[Zelena Vila]

Ako šljive klize, klizit će i druge voćke pa je zaustavljanje erozije prvi prioritet.
Biljke za tu namjenu sam prije nekog vremena tražila na PFAF-u... evo ih tu
 
http://www.pfaf.org/user/Search_Use.aspx?glossary=Soil%20stabilization

Nažalost, na popisu nema voćaka, a od uobičajenijih biljka tu su medvjetka, maslina, bagrem i vrba.
Možda bi pravljenje terasa riješilo problem, ali s tim nemam iskustva.

[kad budu gorjeli gradovi]

Zanima me kada se moze saditi visnja koliki cca mora biti razmak od ostalih stabala i kako da ju posadim s obzirom na taj lapor?

sve zavisi od vrste vocke i sorte. kad nabavis neku sortu provjeris koliko krosnja ide u sirinu tj koliki je precnik, dodas jos pola metra i to je to. po bosni cesto vidjam vocke po jako strmim padinama velikim stablima ne smeta ne znam samo kako je mlade vocke zasadit. u aziji se dosta teren terasira cime se olaksava znatno sav rad oko vocki i ostalog. holcer na terasama gaji i zito a vocke sadi na obodima terasa ugl. tresnje. uglavnom sve vocke imaju korijen dovoljno dubok da drzi povrsinski sloj zemljista. plitak korijen imaju neke crnogoricne vrste kao omorika npr. orah bi bio idealan jer je sam jako velik pa mu i korijen mora bit takav...

[Nikola]

Misliš li na picea omorika? Jer na PFAF su je ocijenili kao relativno otpornu na vjetar, pa sam mislio da možda ima nešto dublji korijen nego druge jele/smreke. Znaš li koja bi bila malo bolje ukorijenjena?

[kad budu gorjeli gradovi]

picea omorika je panciceva omorika, endemska vrsta koje samo ima u slivu drine. mislim na picea abies, obicna omorika, kod nas je jedna od najcescih vrsta na vecim visinama (preko 800m). ima toliko plitak korijen da je jaci vjetar moze iscupati, odrastao sam u takvoj sumi i ta izvaljena stabla sam vidio milion puta.

bor ima mnogo dublji korijen, njega vjetar prije polomi nego iscupa.