Analiza strukture tla: Razlaganje tla sedimentacijom

[Harp]

Zainteresirala me slicica u knjizi od Mollisona, pa sam napravio pokus s zemljom iz vrta. Uzeo sam je iz dubine oko 10-ak cm, usitnio, i prosijao kroz fino sito, sipao do pola staklenke, do vrha vodom, dobro promickao u par navrata, i ostavio jedan dan da slegne.

Volio bih vidjeti i kako vasa zemlja izgleda?

[zemljak]

to sam morao napraviti (po savjetu Lawtona) zbog procjene kvalitete zemlje za nasip od jezera. Uzorak je uzet sa 20ak cm, bez prosijavanja, par dana se mućkalo i slijegalo... ali nikako da se pijesak pokaže. To je izvrsno za dno i nasip, ali nije baš za uzgoj...
Morat ću još na par mjesta iskopati, da vidim širu sliku.
 Prije slikanja je voda bila skroz bistra
Slika je mutna, ali nema se ni što vidjeti, sama glinetina.  Da li može netko na osnovi grumena zemlje ustanoviti je li prikladna za žbuku, ciglu ili slično? Ili da izvršim neki test?

[kad budu gorjeli gradovi]

tu gdje živim na nekim mjestima ima zelenkasto-crvenkaste gline koja je za ciglu odlična, sve stare kuće su od te cigle a seljaci je i dalje prave. ali mislim da za keramiku recimo nije dobra. ne znam kakva je za gradnju slamom npr. a što se uzgoja tiče nije nešto dobra al opet se gaji sve i svašta (al uz dodatak đubriva).

[Harp]

Zaostale su mi neke slike od prije:
1. Zemlja koja je dugo vremena bila u toj posudi za sedimentaciju:
 - promjene: po cijeloj povrsini su se pojavili baloni plina, te je poklopac tesko stisnuti (pritisak u boci), voda iznad povrsine se zamutila do neprozirnosti, pri otvaranju strasni smrad na crkotinu...
2. Zemlja, mjesavina zemlje iz vrta, rijecnog pijeska i komposta, nakon jedan dan: primjeti se gornji bijeli sloj, i voda se nikako ne bistri na prozirnije. Iza par dana, i muckanja, sve je isto osim sto taj bijeli sloj se svakim danom smanjuje - pretpostavljam da je taj bijeli sloj upravo to vrijedno u kompostu...

[TB]

tražim glinu za zidanje i cob, pa sam našao ovo:

Slike su uklonjene sa izvorne lokacije (Nikola, admin).

Kod: [Odaberi]

[url=https://postimg.org/image/ow1jqn5lz/][img width=800 height=599]https://s7.postimg.org/uwz8nps8b/image.jpg[/img][/url]

[url=https://postimg.org/image/63pon4m3b/][img width=800 height=450]https://s7.postimg.org/mrh6pmguz/image.jpg[/img][/url]

[url=https://postimg.org/image/uk7uho7fb/][img width=800 height=450]https://s7.postimg.org/jxe1c8za3/image.jpg[/img][/url]

[url=https://postimg.org/image/v9qmtxsif/][img width=800 height=450]https://s7.postimg.org/uk7uhkryz/image.jpg[/img][/url]

[url=https://postimg.org/image/pybq99og7/][img width=337 height=600]https://s7.postimg.org/n48kvtma3/image.jpg[/img][/url]
na dnu je oko 20% pijeska, da li je to prava glina ili nešto treće?

[Harp]

Izgleda da je to "nesto trece", vjerojatno ilovaca.

S wikipedije:
---------------
ilovače su nečiste gline koje sadrže pesak i kalcijum - karbonat. Upotrebljavaju se u ciglarskoj industriji, ako sastav glina nije strogo standardizovan. Peskovita ilovača je nečista glina sa velikim sadržajem peska, kao klastičnog komponenta.

Čiste gline imaju bijelu ili sivkastu boju, a nečiste žutu (od limonita), crvenu (od hematita), zelenkastu od glaukonita, tamnosivu odnosno crvenu (od organskih materijala).
---------------

Sigurno si naletio i na ovu stranicu
http://www.buildnaturally.com/EDucate/Articles/Cob.htm
gdje imas opisana i testiranja.

Ja radim neka testiranja na crvenici, ali pecenoj... no jos nisam zavrsio.

[TB]

da, izgleda da je to ilovača samo što kod tebe ima puno više organske tvari. Odlično što ne moram nabavljati pijesak:

"Ilovača se može koristiti za gradnju kuća. Graditelji mogu staviti sloj ilovače na unutarnju stranu zidova, što omogućava regulaciju vlage u zraku. Ilovača, pomiješana sa slamom, može se koristiti kao sirovi materijal za gradnju zidova."

Suši se bez pucanja, jedino ju još moram staviti na visoke temperature da vidim da li je za gradnju ložišta.



i odličan test video:

! No longer available

[TB]

[Harp]

lijepo je ispala, izgleda da nema pukotina - da li si je prethodno susio?

Bilo kako bilo, sada znas da raspolazes s materijalom od kojeg mozes na razne kreativne nacine izradivati predmete i pomagala.
http://narodni.net/loncarstvo-obrada-gline-svakodnevnica-nasih-starih/


EDIT

Evo sada vidim da gore i Zemljak ima neku 'glinetinu', i pitao je za test, pa ovdje ima par linkova, ako vec u medjuvremenu nije kucu sagradio time i bavi se loncarstvom

[TB]

evo razlike: kupovna ilovača-glina lijevo i random ilovača-glina desno

[Harp]

U zadnje vrijeme radim neka testiranja na crvenici (crvena ljepljiva zemlja), pa cu ovdje opisati svoja iskustva sto se tice analize uzorka sedimentacijom, za one koji nesto smjeraju raditi od zemlje.

Dakle crvenica je neki oblik ilovace, odnosno gline, a sastoji se uglavnom od sitnijih cestica.
Za potrebe ovog testa, napravljena je podjela cestica zemlje po velicini cestica (reference iz knjige Building_With_Earth-A_Handbook.pdf) i to:

pijesak, od 5.00mm - 0.08mm -> sedimentira unutar 1min
mulj, od 0.08mm - 0.002mm -> sedimentira unutar 30min
glina, manje od 0.002mm -> sedimentira nakon 24h


Procedura je u teoriji da se uzme sto uza i sto visa staklena posuda prozirnih i jednolicnih stjenki (posebno u donjem dijelu), te se napuni suhom zemljom do 1/3 ukupno korisnog volumena, a potom se dopuni vodom do 3/4 ukupno korisnog volumena uz kavenu zlicicu soli. Tako sam i ucinio. Odmah mi je bilo jasno da tu nesto ne stima, u odnosu na teoriju iz spomenute knjige...

Crvenicu sam prosijao kroz sito od 1mm, te posto sam nalio vode, trebalo je par sati ucestalog i (vrlo) snaznog muckanja da se grumenje razmoci. Nakon toga je cijeli sadrzaj izgledao potpuno homogen, i nije se primjecivala nikakva sedimentacija ili bilo kakav sloj u niti koje vrijeme. Ostavio sam to tako do sutradan, i osim sto se sadrzaj malo slegao do 2/3 volumena (bistra voda iznad njega), nije se vidno nista odijelilo (sedimentiralo). Pomislio sam kako imam potpuno cistu glinu - sudec po knjizi - ali to je gotovo nevjerojatno.

Posto je time test zavrsio, napravio sam svoj test po intuiciji, jer se rezultat nije poklapao s navodima i slikama iz knjige. Dobro sam promuckao i pricekao oko sat vremena (kao da slegne taj neki mulj) i potom dekantirao pola sadrzaja, a ostatak dopunio vodom. Sadrzaj se bitno razrijedio i odmah sam primjetio da se unutra ipak nalaze cestice koje se taloze!
Dakle, tih 1/3 suhog uzorka je daleko bilo pregusto za moj slucaj, i upravo te fine cestice su blokirale nesmetan prolazak grubljih.
Onda sam opet promuckao, pricekao sat vremena i odlio gornji dio do pola i opet dopunio vodom. Sada je talozenje bilo lagano, brzo, jasno i nesmetano!
Ujedno sam i koncentrirao 4 puta pijesak i mulj, sto se pokazalo korisno.
Posto sam dva puta odlijevao, pomnozio sam "glinu" s koeficijentom 4 u odnosu na ostali sadrzaj i dobio okvirno:


- crvenica -

pijesak 10.5%
mulj 5.3%
glina 84.2%


Ovime sam htio istaknuti da je odabir boce vrlo bitan (omjer visine/sirine) i da radi fizikalnih svojstva tako finih cestica, same cestice odnosno njihova ogromna gustoca djeluju na sam rezultat, odnosno maskiraju ga. A kako je pisac knjige uspio nacrtati da je dobio prvobitnu 1/3 volumena nakon 24h, samo on zna


P.S. Voda i kolicina vode. Na pocetku je bitno da ostane 1/4 prostora slobodno, jer samo tako je moguce izvrsiti snazno muckanje, uz maksimalni volumen vode. Kasnije, kada se sve razmoci, i kada muckanje vise ne predstavlja 'glavnu radnju', nivo vode se moze povisiti i nesto vise (uvijek ostaviti dio zraka u boci!), jer sto je stupac vode visi, to je bolja razlucivost (jasnoca odjeljivanja) pri sedimentaciji, a samim time i jasnije vidljiv rezultat. Ova staklenka je siroka oko 6cm, visina korisnog prostora 20cm, ukupna visina s vratom 28cm, od nekog domaceg sirupa, ali sam vidio da se i ocat u takvima prodaje.

[TB]

to je to! Za zidanje je omjer pijesak:glina 3:1 što znači otprike 1 lopata zemlje i malo više od 1 lopate pijeska.

ja sam radio "test" čvrstoče kupovne ilovače i lokalne jednostavnim bacanjem pečene kuglice.

Kupovna se razbila iz prvog pokušaja, a lokalna iz 4 

[Dzionik]

Ocigledno imas jako glinovitu zemlju, sumnjam i da ima i tih deset posto peska.....
Problem sa tim testom i glinom je upravo to tesko rastvaranje gline koje moze da potraje zauvek:-) Nisam siguran i da to dodavanje soli doprinosi laksem rastvaranju, glina trazi neutralnu reakciju da bi cestice pocele da se odvajaju jer su u suprotnom elektrohemijski vezane. Malo gipsa bi verovatno vise pomoglo nego so.

[TB]

zašto misliš da je rastvaranje problem? Ideja je da vezivo bude što čvršće.

Sad nisam siguran da je 3:1 najčvršća veza, vjerojatno je bolje 1:1. Treba puno tih kuglica napraviti pa testirati

[Dzionik]

Mislio sam da je rastvaranje problem zbog testiranja, grudva gline u vodi moze da se rastvara danima.... Moze da bude problem i kada takvu glinu treba pomesati sa peskom. Sve zavisi u kojem je pocetnom stanju ta glina, ona sveze iskopana je najteza za rastvaranje, zato se takva ostavlja da "izvedri" odnosno da odstoji na otvorenom bar nekoliko meseci.
Trebalo bi te neke osnove uciti iz ozbiljne literature o keramici.