Čičoka

[Harp]

Mislim da je to losa ideja, evo i zasto: ja sam skladistio ono malo moje cicoke iz par vaza u vlaznoj zemlji, i dobro se to drzi par tjedana, medjutim, cim se vlaznost malo smanji, one povrsinski postanu gumenaste, nisu krte, nisu socne, tesko ih se cisti, pa je potrebno prethodno namakanje.

Problem u bilo kojoj posudi je da one zadrzavaju vodu i nisu prozracne, tako formirajuci optimalnu atmosferu za razvoj gnjiljenja. Zemlja mora biti vlazna, u smislu da kaa je stisnes se moze formirati gruda, ali ne toliko da ti prlja ruke. Tu vlaznost je vrlo tesko odrzavati kroz duze vrijeme i po svoj povrsini zemlje.

Trapovi se ukopavaju u zemlju, gdje se odrzava i optimalna temperatura zimi (ne smrzava) i optimalna vlaznost, a gradjeni su tako da su prozracni i da je relativno lako do sadrzaja. Mislim, nije trap jednako sto i spajza, u trapu bi trebale biti samo glavnina od velike kolicine namirnica, lakse se unutra odrzavaju prirodni uvjeti a ne zauzima prostor u zgradi. U zgradi, dobro je to drzanje u vecim kantama, npr kolicinu koju ces pojesti unutar 2-3 tjedna... jer je prakticno.

Ali znas sto... nikakve stete od stcenog vlastitog iskustva, ti probaj kako si zamislio, pa ces vec vidjeti, ili mozda napravi neki mikro trap za probu pa usporedi s svojim iz bacve...

[Nikola]

Probat ću na više različitih mjesta ili načina.

[Nikola]

Čičoke su u prosjeku 150cm visine, a par komada je i preko 2m. Bujnost im se približno poklapa sa onim kako je krumpir rastao na tom mjestu. Ukratko, gdje je loša zemlja, tu su i čičoke malo lošije, ali ipak mnogo bolje od krumpira na tom mjestu.


Same prilično dobro eliminiraju korov. Vidim da neke biljke koje su mi česte po livadi rastu i ispod čičoka, ali su dosta manje. Buseni obične trave se suše, odumiru. Ima nekog novog korova koji je češći u sjeni, poput sedmolista.


Prošao sam malo srpom između redova, da urednije izgleda. Zapravo je ugodno biti ispod čičoke, kada sunce prži svuda okolo. Stvara lijepu sjenu i ugođaj bujnosti, života.


Čini mi se da je počela s širenjem. Do sad je bila po uedna biljka tamo gdje sam posadio gomolj. Ako je ta jedna bila oštećena, onda bi iz iste rupe naraslo par manjih biljaka. Ali danas primjetim nove biljke koje niču oko 10-20 cm od velikih. I ne znam što bih sa tim izdancima.


Ima jedan izvor koji kaže da je bolje održavati čičoku na nekim razmacima, dakle ne dopustiti da podivlja. Tako bi gomolji na kraju bili krupniji. Ako bih dopustio da niče posvuda, onda bih gomolje kao prvo morao tražiti, više kopati, i bili bi sitniji. Ali vjerojatno brojniji.


Ako bi krenula nicati i između redova, očito bi još bolje eliminirala korov i uskoro tu ne bi bilo ničega osim čičoke, što je svakako privlačno kao minimalni rad. Ali, dok imam volje i vremena, pokušat ću održavati barem jasne redove.

[bambi]

Ako je na fotki tvoj nasad, pa još ako svaka biljka donese približno kao kod mene, pa trebat ćeš prikolicu za natovariti. ;-) (prognoza: oko 200kg).

[Nikola]

Nadam se da si dobro procijenio 

Tako nekako su i moja očekivanja, jedino što nisam siguran da ću sve odjednom izvaditi. Moram naučiti kako ju čuvati u podrumu da ostane svježa.

[bambi]

Ostavi dio u zemlji do ožujka, prije ponovnog proljetnog oživljavanja. A u podrumu može kao trap, zatrpati zemljom u koritima. Ima i na netu dosta savjeta. Ovo je moje iskustvo.

[Nikola]

Imaš li kakvo iskustvo oko prorijeđivanja? Npr. je li po tebi dobro ostaviti da raste gdje god nikne (unutar nekih granica vrta) ili ima razloga da se stabljike prorijede na neki razmak?

Kod mene je kao na slikama. 30cm u redu od biljke do biljke. Redovi na razmaku 100-120 cm.

[bambi]

Mislim da smo spominjali kako se lako širi. Ali se brzo nauči kako izgleda mladica po lišću, Preporučam ju za uz neki rub ograde, pogotovo kao zaštitu dijela vrta/dvorišta od sunca. i da, sredinom kolovoza podrežem na metar i pol. Nema štete. Probaj par komada. Sada bi bilo dobro i zalijevanje. Ja sam povremeno i pognojio sa umjetnjakom za cvijeće.

[Harp]

Sa portala:

Mislim da je čičoka dosta dobar izbor da popuni prostor među takvim grmljem, drvoredom i sl. Koliko je realno da se još nešto uzgaja ispod čičoke, to ne znam ali privlačna je ideja.

Bas ovih vrucih dana gledam jednu biljku, korov... tust, portulak. To je biljka koja raste iskljucivo po ljeti, i ima mesnate listove koji se granaju po povrsini zemlje, stiteci je kao zivi malc. Listovi su jestivi kao salata, i sama se zasijava - nikne kada zatopli gdjegod je zemlja slobodna.

[Nikola]

Zanimljiva biljka, taj tušt. Viđao sam ga po vrtovima nakon što ljudi poberu sve, pa ostane gola zemlja.

Mislim da nije idealna opcija za ispod čičoke. Piše da može rasti samo na potpuno osunčanoj lokaciji. Ispod čičoka je već sada toliko sjenovito da trave odustaju od pokušaja da rastu. Tušt raste upravo ljeti, kada su čičoke najveće, pa mu efekt zaštite tla ne dolazi baš do izražaja. Ako mi bude pri ruci, ubaciti ću ga i tu oko čičoka da vidim kako će se ponašati, ali možda će mu bolje biti negdje drugdje.

Razmišljao sam više o nekoj zimskoj kulturi. Recimo zimski usjev za zelenu gnojidbu, poput grahorice. Slično kao što sam napravio sa krumpirom i sudanskom travom. Prosipam sjeme oko čičoka pa ih krenem vaditi. Dok ja povadim sve čičoke, taman sam isprevrtao zemlju da se sjeme bolje snađe. Nikne taj usjev, čuva polje tijekom zime. U proljeće krene naglo rasti prije čičoke, fiksira dušik. Kad primjetim čičoke da rastu, pokosim taj usjev i ostavim ga kao malč. Iz ovogodišnjeg iskustva, raž i grahorica koji su pokošeni za vrijeme cvatnje nisu više nastavili rasti. Pa onda čičoka krene u ljeto brzo rasti, sve zasjeni i eliminira ono malo korova koji se pojavi.

Također, razmišljam o nekoj jestivoj proljetnoj biljci, poput srijemuša. On jako rano nikne, sve zazeleni, i do proljeća ga već skoro nema. Ne znam jedino što bih sa tolikim lukom, već sam ga naselio u šumski vrt. Čekam da mi se pojavi neka biljka koju baš želim na većoj površini, a da može vegetaciju odraditi u rano proljeće. Ili da je od koristi za samu čičoku i podnosi njeno društvo.

[Nikola]

Čičoka je prilično napredovala. Mislim da je u prosjeku preko 2m, a najviše biljke su 250-260 cm visine. Kad sam sadio, pisalo je da posadim redove na razmak 100-120 cm. Tako sam napravio, misleći da će prve godine to sve biti prazno između. Umjesto toga, redovi su se sada skoro spojili, razmak je dobar.

Još ne cvjeta. Hoće li uskoro?

Btw. konačno da nešto i kod mene raste tako bujno. Lijepo je vidjeti kako je svugdje približno jednako bujna. Ako se sjećate, tu je prošle godine bio krumpir koji je imao velika odstupanja. Bilo je djelova sa vrlo tankom zemljom gdje krumpir skoro uopće nije uspjevao. Čičoka to svojim rastom baš i ne pokazuje, izgleda mi prilično jednolično.

[Nikola]

Čičoka počela cvjetati, ali bio nedavno neki vjetar, sve ih je oborio. Dosta stabljika je i polomljeno, neke samo napola, a neke samo savijene. Vidim da ima i pojedenih vrhova, ne znam jel kakav Jelen skakao na njih pa pomogao u devastaciji, ili (vjerojatnije) zec iskoristio priliku kad su pale.

Šta mislite, oće to utjecati na razvoj plodova? Kako da druge godine osiguram od prevrtanja, dal da skratim grane po ljeti kako to Bambi radi? Ili da ih vežem u snopove? Visina je nekih 3m.

[Harp]

Šta mislite, oće to utjecati na razvoj plodova? Kako da druge godine osiguram od prevrtanja...

Ljudi znaju sjeci cvijet u vjeri da ce im to jos malo doprinijeti povecanju gomolja. Polijeganje isto nece utjecati na gomolje, gomolji su vec formirani... ali ti predstavlja problem za kretanje i na kraju sisanje, odrzavanje, vadjenje. Po stabiljkama zapravo znas gdje treba kopati, tako da ih ne smijes sisati do vadjenja biljki.

Cisto razmisljam... ako bi odmah na pocetku stavio neku mrezu s sirokim otvorima, npr kao armaturna mreza, i kako cicoke rastu da je podizes uvijek negdje na pola biljke, mozda bi to sprijecilo da ti tornado sve ne povalja...
Ili da u toj sumi cicoke, dok je jos uspravna postavis par komada  "zidova" od armaturne mreze, recimo 1.5m visoke, u obliku slova U orijentiranog otvora prema smjeru vjetra, tako da mreza sama stoji na zemlji i drzi sumu od polijeganja... samo krajeve mreze bi klinovima trebalo usidriti na mjesto da vjetar ne izravna "U" u "I" i sve njime poklopi.

[Nikola]

Izvadio jednu biljku za probu. Jedna od onih manjih, prevrnutih ali živih. Vidim da su gomolji već dobro formirani. Izvaditi ću opet jednu (možda baš susjednu) za tjedan-dva pa da vidim da li gomolji još rastu ili je to to.

Na korijenskom sustavu je bilo 8 solidnih gomolja. Najveći je nešto veći od jajeta. Ostali su kao sitno kokošje jaje. Prilikom vađenja, jedan gomolj sam slučajno polomio i dvije polovice ostavio u zemlji. I jedan najsitniji gomolj sam namjerno otkinuo i vratio u rupu iz koje sam izvadio biljku. Kada budem vadio ostale, nastojati ću tako raditi da budem siguran da je iza svake biljke ostao bar jedan gomolj u zemlji.

[bambi]

Nisam imao pristup internetu, pa sad odgovaram. Polegnute ostavljam, ništa im ne bude ako baš nisu fizički "precvikane". Ove tvoje su ljubičaste. Viđao sam i takve, valjda druga sorta? Svoje sam vadio u studenom, a za probu sam ostavio do ožujka. Dobro se drže i tada. Prije ponovnog oživljavanja.