EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO

[Vrtlarica]

Napokon se i kod nas počelo nešto raditi na ekološkom uzgoju vinove loze 

Ima li netko od vas kakvih iskustava na tom području?

http://www.undp.hr/upload/file/294/147419/FILENAME/izbor_sorti_za_ekovin.Maletic.pdf

http://www.e-vinarstvo.com/index.php?article=3319

[zemljak]

nedavno sam saznao da ozloglašeni (a otporni) tudumi i izabele nisu toliko štetni koliko se pričalo, pa sam odlučio posaditi par komada.
Onda sam našao nešto još bolje, al ne znam sorte... susjeda našla na Agronomskom fakultetu pred 20ak godina. Nikad ne prskaju, a još su i u ovo doba potpuno zdravi grozdovi. Fini i za jelo. I crno i bijelo. Na proljeće uzimam reznice.
Meni sve to izgleda isto, ne prepoznajem na slikama iz linka. Svratit ću i na faklutet po saznanja

[Nikola]

Prije par mjeseci je bila neka emisija na radiju, agronom je davao odgovore na pitanja slušatelja, vezano za uzgoj svega i svačega. I dobar dio emisije on mirnim glasom i vrlo stručno odgovara na svako pitanje, dok nije neka žena pitala za Izabelu. Kaže, ima jednu biljčicu koja više-manje divlje raste, bogato rađa, sve super... pa ju zanima, dal' on preporuča da se i to oreže, ili ostavi kako jest.

Tu se on sav nakostriješio, zamišljao sam ga kako mu je pjena krenula na usta dok ju je "prao", kako Izabela nije pravo grožđe, da je to smeće najobičnije, da to treba porezati i posaditi prave sorte... i voditeljica ga je pokušala umiriti, kaže "ma to ljudi imaju za svoje potrebe, ne za vino" ali ne odustaje on, jedva se smirio nakon što je dobro popljuvao i biljku i ženu koja je pitala.

Meni je sve skupa zvučalo bolesno, ne znam odakle takva reputacija tim "nekvalitetnim" sortama.

[Vrtlarica]

nedavno sam saznao da ozloglašeni (a otporni) tudumi i izabele nisu toliko štetni koliko se pričalo, pa sam odlučio posaditi par komada.
Onda sam našao nešto još bolje, al ne znam sorte... susjeda našla na Agronomskom fakultetu pred 20ak godina. Nikad ne prskaju, a još su i u ovo doba potpuno zdravi grozdovi. Fini i za jelo. I crno i bijelo. Na proljeće uzimam reznice.
Meni sve to izgleda isto, ne prepoznajem na slikama iz linka. Svratit ću i na faklutet po saznanja

Javi kad saznaš nešto novo

[Vrtlarica]

Prije par mjeseci je bila neka emisija na radiju, agronom je davao odgovore na pitanja slušatelja, vezano za uzgoj svega i svačega. I dobar dio emisije on mirnim glasom i vrlo stručno odgovara na svako pitanje, dok nije neka žena pitala za Izabelu. Kaže, ima jednu biljčicu koja više-manje divlje raste, bogato rađa, sve super... pa ju zanima, dal' on preporuča da se i to oreže, ili ostavi kako jest.

Tu se on sav nakostriješio, zamišljao sam ga kako mu je pjena krenula na usta dok ju je "prao", kako Izabela nije pravo grožđe, da je to smeće najobičnije, da to treba porezati i posaditi prave sorte... i voditeljica ga je pokušala umiriti, kaže "ma to ljudi imaju za svoje potrebe, ne za vino" ali ne odustaje on, jedva se smirio nakon što je dobro popljuvao i biljku i ženu koja je pitala.

Meni je sve skupa zvučalo bolesno, ne znam odakle takva reputacija tim "nekvalitetnim" sortama.

Po mom mišljenju, sve je to propaganda, nažalost "stručnjaka" čiji su savjeti ponekad zaista zaprepašćujući, kad čujete što se sve savjetuje ljudima 
Imam susjede koji uzgajaju te plemenite sorte loze, ali da vidite što sve koriste u prskanju i  gnojivima, mislim da biste ih nazvali isto kao i ja, trovači! Kako samo smrdi zrak poslije tog prskanja, ja ne mogu proći kraj tog vinograda a da ne začepim nos, užas! Sreća je samo u tome što su ta srdstva sada, za naše prilike, dosta skupa, pa ipak gledaju da što manje prskaju, ako baš ne moraju.
Mi smo još neki dan jeli svoje grožđe i jako se veselim ovim novim sadnicama 

[Fliper 777]

Meni se baš sviđaju te "nikakve"sorte.Svaka ima svoj ukus i nije jednolično za jesti.Ja sve voćke ,pa i vinovu lozu,tretiram biljnim preparatima i gnojim kompostom.

  za sadnice.

[khan]

nego, u lončićima gdje sam posijao sjeme akebije umjesto nje nikle su mi nekakve neidentificirane vinove loze (očito je bilo sjemena u kompostu il nešto). sad mi ih je žao zakinuti, ne volim ubijati biljku kad je već nikla. ima li smisla da ih presađujem negdje u vrt?

[kad budu gorjeli gradovi]

vinova loza se kalemi na američke sorte zbog prevencije filoksere. možeš presaditi ali ako je filoksera napadne osušiće se.

[khan]

a kako preživljavaju naše divlje loze po šumi?

[kad budu gorjeli gradovi]

to se najčešće dešava kada se nadzemni dio loze osuši ili ošteti, pa nikne američka loza iz korijena.

[zemljak]

Svratit ću i na faklutet po saznanja

Bio danas na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Simpatičan gospodin (valjda profesor) mi je dao šture informacije o sortama koje preporuča (crno: Regent, Cabernet cortis; bijelo: Solaris, Bianca). Kaže da g. Branko Čegec iz Zeline ima prvi eko nasad, i vjerojatno cjepove (i kćer 'vinsku kraljicu', tako da moram i kod njega, htio-nehtio).
Ono što je fakultet razmnožavao od otpornih sorti, veli da je kod 'privatnika' koji to ne održavaju kako treba pa nema valjda visokoznanstvena saznanja. Usmjerio me da potražim sadnice u Mađarskoj i Austriji (Vrtlarica je objavila i pozamašan popis iz Slovenije http://www.perforum.info/index.php?topic=368.15)
Kaže da je vino Izabele i sličnog 'zabranjeno za stavljanje na tržište pod izgovorom metilnog alkohola', ali da se stvaranje metanola može spriječiti (ili samo smanjiti?) nekom intervencijom u maceraciji što smanjuje pektin... To ću ga još pitati, dao mi br.tel. i obećao se raspitati za iskustva sa otpornim sortama okolo.

Te nove, otporne sorte, hvali jer 'imaš dobar urod sa samo dva tretiranja..' ali ja znam da Izabeli i Tudumu ne treba nikakav 'tretman', pa mi je i dva previše;)

[andjelkoasa]

Ljeto prošle godine je bilo jednim dijelom dosta kišovito i nezgodno za vinogradare. Imam 'brajdu' izabele, nekih 5 trsova i 1 trs bijelog muškata za jelo. Sve probleme na lišću i grozdovima sam riješio jednako kao i probleme na rajčicama sa najjednostavnijim pripravcima u 3 - 4 prskanja. Radi se o 'čaju' od koprive i preslice i o običnom mlijeku. Mlijeko je veoma dobar preparat za zaštitu, pepelnicu je skoro do kraja zaustavilo i imali smo grozdove za jelo veoma ukusne. Naravno, mlijeko mora biti 'original', ne iz tetrapaka.

[kad budu gorjeli gradovi]

jako bitno za vinovu lozu - ne smije bit lišća pola metra iznad zemlje niti visoke trave, naročito kad je kišovito i vlažno. tako se razvijaju gljivice.

[lujo]

Davno započeta tema ali i nisu neki odgovori dani, pa krenimo. Što se tiće ekološkog vinogradarstva kod nas jako malo je zastupljeno, čast iznimkama poput Čegeca, Bolfana i mnogih. kod ekološkog vinogradarstva problem nastaje kada pojedini ljudi na oznaci Eko žele zaraditi pa tako uzmimo za primjer imaš jedan vinograd od 3 ha sjeverno od imanja i drugi vinograd od 5 ha 20 metara dalje. Prema zakonu u Hrv maximalno dozvoljena količina bakra kod špricanja eko vinograda iznosi 5 kg. Ok, jedan vinograd si tako zaštitio i pridržavaš se zakona ali drugi vinograd si tretirao svim mogučim sistemicima, kupao Nordoxom i Cromosulom.Stvar je ta kada si dobio eko markicu ma neće te niko provjeravat da li si ti štitio vinograd sredstvima koja nisu dozvoljena u Eko proizvodnji, zašto? Pa zato što nikome ne pada na pamet u RH da radi skupe analize na recimo 7 tvojih vina koje proizvodiš da bi se svake godine utvrdilo da si ti "Eko proizvođač".
Drugo rad u vinogradu kao eko proiz, je enormno težak i rezultati i nisu tako bajni pogotovo ako je godina kao ova. Postoje metode primjena čajeva, uvaraka sa preslicom i urticom ali čim padne prva kiša to je problem osim ako imaš 100 panjeva. Silicijev dioksid je fantastična stvar a ima tu i raznih načina pojačavanja perikarpa kožice samo skidanjem lišča u određenoj fazi itd.
Što se tiće tuduma, noje ili ti direktno rodnih hibrida kao što je Izabela po zakonu u hrvatskoj od nje se nesmije praviti vino za prodaju jer dijelom prilikom vrenja mošta dolazi do stvaranja metanola koji je sam po sebi i večoj dozi otrovan i uzrokuje slijepilo i smrt,međutim u jednoj boci vina ga nema toliko
Današnja vinova loza je nastala cjepljenjem europske loze na američku podlogu ukratko jer je američka podloga otporna na štetnika filokseru-trsov ušenac. Međutim postoje još uvijek područja u Rh gdje se uzgajaju loze na svom vlastitom korjenu npr. Susak ali o tome drugi put.
Izobela samam po sebi meni nije neka sorta čak štoviše njen miris koji podsječa na lisicu "foxi" ne podnosim dok ga neko obožava, super, međutim brajda koja se može stvoriti od nje je otporna, sa debelim liščem i predstavlja super način za napraviti hladovinu. Svi hibridi iz te skupine su poznati po tome što su manje-više otporni na osnovne kriptogamne bolesti vin.loze pepelnica, peronospora  i botrytis pa se sa njima može izvrsno ekološki gospodariti.
Otporne sorte , zapravo još nisu postale sorte ali: Petra, Ljana, Storgozija itd.
kao što je i rečeno prije u odgovorima vlaga u doba zriobe je veliki problem za kultiviranu lozu pogotovo u eko proizvodnji. Ja bi napravio slijedeće-1.varijanta- čim se formirala bobica kad je skroz sitna do prvim 4 koljenca skinuo bih svo pravo liščei ostavio samo zaperke 2.varijanta-kad je bobica dosegla punu veličinu i počela sa šarom skinuti 5-6 listova u zoni grožđa zbog prozračnosti ali naravno na onoj strani gdje sunce ne lupa cijeli dan.
Mogao bih vako još ali mislim da sam i sa ovim tekstom pretjerao.

[Nikola]

Ni govora pretjerao, forum posjeti bezbroj ljudi kako bi nesto samo procitali, rijetki su koji se uopce predstave a kamo li sa nama podijele ovako vrijedne informacije.

Ja cu izgleda posaditi bas Izabelu pred kucu kako bih malo zasjenio juznu terasu, a plodove i miris volim.