Kada je riječ o uzgoju biljaka, zapravo je zanimljivija mikroklima, te eventualni utjecaj na mikroklimu. Moje planinsko podneblje, recimo, karakteriziraju velike razlike dnevnih i noćnih temperatura ljeti. To stvara vrlo povoljne uvjete za razvoj nekog voća, pa onda npr. kruškovača ima posebnu kvalitetu i aromu. Vjerojatno samo voće tada nosi neku nutritivnu vrijednost, ali to se rijetko ispituje pa je teško reći. Sa druge strane, unatoč vrućem ljetu, batat ne uspjeva baš nikako (osim u plasteniku) zbog hladnih noći. Uspoređujem uzgoj svog povrća sa kolegom iz unutrašnjosti Istre. I on ima dosta hladne zime i vruća ljeta kao kod mene, jedino nema tih temperaturnih oscilacija tijekom dana-noći. I biljke nam se ponašaju dosta različito.
Što se tiče USDA klimatskih zona, svakako je to koristan podatak. Najniža temperatura zimi bude do -20°C. Ne pamtim niže. To amerikanci označavaju kao zona 6(b). S tim na umu, kada proučavam novu biljku, samo pogledam za koju zonu je preporučaju. Ako je za zonu 7-8, znam da se radi o preosjetljivoj biljci za moje krajeve. Mogao bih nekako "nategnuti" da ju uzgojim, nađem povoljniju lokaciju, možda zaštitim zimi i sl. ali u grubo, držim se svog klimatskog pojasa.
Eventualne klimatske promjene je teško razumjeti i predvidjeti. Da, moguće da bude toplije, ali znači li to da više nikad neće biti -20? Zime su sa manje snijega, ali snijeg je izolator. Biljka bolje podnosi ekstremne hladnoće kada je pokrivena sa mnogo snijega. Generalno toplija godina također može imati i ekstremno hladne dane, pa se sve smrzne unatoč zagrijavanju. Ili zagrijavanje generalno ne postoji, ili zaobiđe moje krajeve. Previše otvorenih pitanja da bih svoje planove podredio takvim prognozama.
Umjesto toga, uvijek sam preferirao raznolikost kao odgovor na nesigurnost. Uvijek bih sadio bilje koje može opstati samo ako se dogode neki izuzeci, i nekad i opstane. Vrlo suho ljeto odgovara samo nekom od povrća, ali uvijek imam i takvo povrće. Vlažna godina pak pogoduje drugom, imam i takvo. Jaki vjetar će polomiti voćke, ali ne i grmove. Primjetio sam da grmovi zapravo profitiraju od ekstremnog snijega. Snijeg polomi grane, položi ih na tlo, one se tamo ukorijene i biljka se raširi. Znači, takve stvari nema smisla predviđati, ali treba biti spreman na njih.