Uzgoj kupina

[Nikola]

Razmišljam kako uzgajati kupine na "permakulturni" način. U klasičnoj proizvodnji, radi se o jako puno posla. Kupina (isto vrijedi za malinu) traži puno sunca, vlage, ali i neprestanu brigu za te grane koje rastu na sve strane. Ako se kupina zapusti, pustiti će duge tanke grane koje se savijaju do poda. Gdje dotaknu tlo, ukorjeniti će se i tu nastaje nova kupina. Takav teren uskoro postaje neprohodan. Zato se kupine uzgajaju na žicama razapetim između stupova, poput žičane ograde, i za to se privezuju ove duge grane. To olakšava berbu i drži voćnjak "urednim". Grane koje izrastu ove godine, roditi će tek sljedeće. Nakon što rode, grane odumiru, a zamjenjuju ih one koje su izrasle te godine. Tako u svakom trenu imamo prošlogodišnje grane koje rađaju, i ovogodišnje koje još ne rađaju. Uglavnom, u ekološkoj ili ne-ekološkoj proizvodnji, puno je posla s održavanjem kupinjaka urednim.

Kako me zanima uzgoj kupina najviše iz razloga što im moja klima vrlo pogoduje, te što su ukusno i vrijedno voće, smišljao sam neko vrijeme kako uzgoj prilagoditi sustavu s minimalnim radom. Za sad mi se sljedeća ideja čini najboljim kandidatom, javite ako znate nešto lakše, praktičnije.

Imam puno granja i drugog drvenastog otpada, i taj otpad stalno nastaje. To slažem na jedan kup, gdje se pomalo sliježe i trune. Razmišljam da napravim jedno brdašce od granja, visine čovjeka, možda iste širine, duljina nebitna. Oko brdašca posadim kupinu. Granje održava tlo vlažnim i bez korova, kako trune tako ga gnoji. Kupina raste ispočetka uspravno, a poslije joj grane padaju na nasumične strane. Jedini posao čovjeka je da ih stalno usmjerava prema vrhu brijega. Kupina će možda i prebaciti preko brijega, i vrhovi grana možda dođu do tla na drugoj strani. Nema veze i ako se tamo ukorjene. Kad kupina prekrije brijeg, biti će to jedna velika zelena lopta prekrivena slatkim bobicama. Berba ne bi smjela biti problem jer je većina plodova u visini struka i očiju.

E sad, da maksimalno iskoristim prostor i vrijeme, od početka granje koristim za malčiranje mladih voćaka. Oko svake voćkice napravim jedno brdo od granja, i oko tog brda posadim kupinu. Kupina prekriva brdo, sve stare grane koje joj odumiru postaju dio tog suhog brdašca, a mlade grane prekrivaju stare. Ovaj malč održava i kupinu i voćku u dobrom stanju, a možda i štiti voćkicu od vjetra, snijega, zečeva itd. S vremenom voćka izraste toliko da zasjeni kupinu, i kupina odumire. To je dobro jer ju je teško na drugi način iskorjeniti.

[zemljak]

zanimljiv koncept, ali mislim da bi mogao imati problema sa nametnicima u kori voćke. I ograničio bi si pristup voćki, i plodovi koji padnu bi se zagubili (a od njih se može dobiti dobar ocat, rakija...).

Imam par kupina, nešto sitno orezujem, nije teško, ni ne zalijevam, nešto grana povalio da se proširi u željenom smjeru...
Kad odrastem/kupim grunt, namjeravam uz sjevernu među posaditi kupine i slično kao živicu- ogradu (po mogućnosti sa trnjem) i zaštitu od prašine jer se plodovi guraju na jug...
Ograničavao bih širenje 'vertikalnom košnjom', a što naraste- dobro naraste. Štajaznam, šumske lijepo rastu bez orezivanja, a i ukusnije su mi. Molim primjedbe:)

[Nikola]

Dobro razmišljaš. Nametnici i mene brinu, a brinu me i zečevi koji jedu koru voćaka. Ako stavim zaštitu protiv zečeva, pa okolo naslažem granje, tako da ono ne dodiruje voćku, možda će u redu. Za voćke je ionako prirodno da imaju grane (vlastite) do tla, i da im je korijen i stablo u hladovini, pa ako je to prirodno, onda je možda gomila mrtvih grana oko debla isto u redu. Probati ću, pratiti što se događa, pa možda i dođem do nekakvog zaključka.

Ovo s voćem koje pada na tlo me ne brine jer u planu imam "šumski vrt" koji nema golo tlo, posvuda po vrtu će nešto rasti, bobičasto voće, povrće, kupine... Sve što padne, hraniti će šumski svijet.

Ovo što planiraš s živicom kupine, nešto slično imam ja. Imam drvenu ogradu oko cijelog vrta i uz nju posađenu kupinu, samo ja planiram grane kupine dizati na ogradu i tu je vezati, da mi ne zauzima puno mjesta na tlu. Ti planiraš (kad odrasteš) to pustiti na divlje? Da kupina leži na tlu, samo kosiš i šišaš u oblik koji ti odgovara? Čini mi se riskantno, jer dosta brzo i agresivno raste, pa bi moglo biti dosta posla s obuzdavanjem širenja. Ali probaj, možda sam u krivu. Ja eksperimentiram s trnovitom i "pitomom" kupinom, imam obje na istom prostoru, još nisam došao do zaključka koja mi je draža, tj. koju ću nastaviti rasađivati po vrtu.

[kad budu gorjeli gradovi]

Gdje dotaknu tlo, ukorjeniti će se i tu nastaje nova kupina

greška u startu. u prirodi svugdje nešto raste pa kupina nema baš toliko šanse kao npr. na parceli koju smo upravo očistili od korova i planiramo na njoj nešto sadit...
u mom selu u centralnoj bosni rastu najkrupnije i najukusnije kupine koje sam probao u životu. nema ih baš svugdje, najviše rastu na ivici šume, vole vlažno tlo i sjenu. penju se po drveću i do 4-5 metara. i ne šire se nikud. mislim da i kad bi uspjele pustit nove izdanke, brzo bi ih obrstile ovce i jeleni.
ovo bi bio jedan primjer iz prirode. naravno mi u glavnom ne živimo baš u priorodi te stvari posmatramo dosta krivo. za nas je kupina napast koja se širi protiv naše volje i treba nam dosta muke da je iskorijenimo kad se jednom proširi... a uz samo malo znanja i truda umjesto da se borimo protiv prirode možemo je samo malo usmjeriti u željenom pravcu (naravno odnosi se samo na mali prostor na kom živimo, sve ostalo je neodrživo i totalno u neskladu sa svim osn. permakulturnim principima...).
"agresivno" širenje kupine je takvo samo u našim očima. to je cijena koju moramo platit jer želimo da na nekom prostoru rastu i žive samo one biljke i životinje koje mi želimo. u prirodi ništa nije agresivno, nema invazivnih vrsta, nema korova, štetočina, sve ima svoje mjesto i živi i raste u skladu sa prirodnim zakonima...



ovo je ok zamisao ako se izuzme ova voćka. u toj gomili bi se brzo naselili razni glodari koji bi joj pojeli koru. voće bi padalo unutra i trunulo što bi bilo idealno za pojavu monilije npr. i raznih drugih oboljenja. tu bi se skrivale preko zime razne muve koje uzrokuju crvljivost voća itd.
ovu gomilu granja sa kupinama preko najbolje je imati npr. na kraju bašte, što dalje od voćnjaka. za 3-4 god. kad grane strunu, možeš iskoristit humus u bašti, nabacat novo granje i preko toga opet prebacit grane kupine...
dakle bez voćke, prebacivanje grana kupine preko gomile granja je super ideja. nešto slično sam dosta viđao u šumi, kad drvosječe odbacuju granje na gomile, preko tih gomila kupina brzo pusti svoje izdanke... možda bi ponekad morao malo da im skraćuješ grane ali u principu odlična ideja.
takođe je dobra ideja sadit kupinu uz ogradu. takva ograda će za koju godinu postat neprohodna.
kao što sam gore spomenuo, moguće je kupinu pustiti da se penje na drvo, u tom slučaju ne bismo mogli ubrat baš sve plodove ali definitivno oko nje ne bi bilo skoro nikakvog posla....

[Nikola]

Ok, znači bez voćke? Imam već jednu gomilu granja koje ostane kad čistim neki dio, posadit ću uz nju kupinu pa da vidim kako stvar funkcionira. Ovakav otpad stalno nastaje kako održavam livadu i šumu, tako da mi se ovo s kupinom lijepo uklapa.

A to što kažeš da se kupina širi samo na prekopanu zemlju, i tu si možda u pravu, znam viđati cijele vrtove obrasle kupinom, parsto kvadrata površine, ali to je moralo nastati kad se obradiva zemlja zapustila, vjerojatno ne bi bilo tako da je tu bila samo livada. Isto nastaje na zemlji koja nije za ništa drugo, recimo kamenitim obroncima gdje skoro da i nema zemlje.

[kad budu gorjeli gradovi]

definitivno bez voćke.
kupina je napast samo na golom i onrađivanom zemljištu. ako je zemljište obraslo malo gušćom i visokom travom, novi izdanci kupine kad dodirnu zemlju nemaju puno šanse da puste korijen i formiraju novi izdanak...

[Fliper 777]

Čitam o ovoj ideji za uzgoj.Ima tu jedan problem:štetočona koja prezimljava u starim i osušenim biljkama,na proljeće izlaze i napadaju nove biljke.Mogu da se prenamnože i unište cijeli nasad.

[khan]

pa nisam vidio baš pšuno štetočina na kupinama. a u starom grmlju prezimljuju i bubamare, zlatooke, krvave stjenice...i korisni a ne samo štetni kukci.

[Fliper 777]

Znam,ali znam i kakva šteta može nastati.Ne samo štetočine već i bolesti.A za korisne insekte naprevljene kućice i funkcionišu.Opekli smo se o maline i kupine davno,bolje reći o sopstveno neznanje.Sve se plaća,sve se vraća.

[Nikola]

Jedno je komercijalni voćnjak, pa bio on i "organske" prirode, a drugo jedan mješoviti, tipa jestive šume, u kojoj postoji nekoliko stotina vrsta biljaka i kupina je tek jedna od njih.

Ajmo ovako, recimo da želimo ponovno pošumiti cijelu europu, i to tako da hrane ima u izobilju i da se za tu šumu nitko ne brine ili možda ulaže minimalne napore da se održi neka produktivnost. Gdje i na koji način bi rasla kupina? Kupina baš voli rasti u obliku nekog neprohodnog trnovitog brda, nisam primjetio da joj to smeta, tj. da samu sebe uguši. Kladio bih se da je baš taj oblik za nju najzdraviji, a naravno i za okoliš.

Ponavljam, komercijalni uzgoj je nešto sasvim drugo, zato i je strašno puno posla sa uzgojem kupina.

[Fliper 777]

Eh,sada ode u priču o cijelom svijetu.Ja pričam o kupini ( i malini ) za jedno domaćinstvo.U svakom slučaju treba birati sorte koje mogu rasti bez armature.Svesti troškove na najmanji nivo.A preventivu dići na najviši nivo.Ima i kod mene divlje kupine,ali nekih godina ne može se ni šaka ubrati.Takvo je područje,kupina je već dobro zaražena i bolestima i štetočinama.Druga je priča u područjima gdje se to još nije ispoljilo.

[Nikola]

Vjerujem da bi se mogla napraviti konstrukcija koja bi ih podržavala, a da traži minimalno rada. Što misliš? Znaš kako naprave šator za djecu koji je zapravo konstrukcija za grah?



I sad to okrenemo naopako, da je dolje usko a gore široko. Kupina posađena u središtu. Grane rastu gore, i kad požele da se spuste na tlo, ne mogu jer ih konstrukcija drži. Mislim da bi funkcioniralo i kod kupina i malina?

[Fliper 777]

Zanimljiva ideja.Vrijedilo bi pokušati i vidjeti kako to u praksi funkcioniše.Ovako je zanimljivo i prirodnije,jeftinije.
Moje imanje je na jednom malom brdu,okolo su veća brda.Tako da sam ja kao u nekom loncu.Slabo je provjetravanje.Početkom osamdesetih komšija je donio sadnice raznog voća,kupine i maline,i donio sve moguće bolesti i štetočine.U našim živicama kupine su rijetke.Ja se sjećam da je bilo kupina more,sada nema toga.

Zato sam za učešće čovjeka u razvoja biljaka i pažnju.Ne možemo znati sve dok se na nekom području ne proba kako sve to svesti na što jeftiniju proizvodnju i dobiti što zdravije biljke.