Proljeće u vrtu

[Nikola]

Da, mislim da je dobro rješenje, tj. rekli su mi tako oni koji to koriste. Ja nisam probao.

[andjelkoasa]

Imam 'čak' 2 komada tih spiralnih, dobiveni na poklon. Slažem se da su prektični, ali ...
Taj ali se odnosi na njihovu cijenu. Za mojih 20-25 paradajza bi koštali kao ona
čuvena kajgana pa sam odustao od kupovine.
Osim toga pronašao sam za kupiti samo željezne pa cinčane a ovi koje sam ja
dobio su aluminijski, mnogo otporniji na atmosferilije.
Zato paradajze sadim u trokut i tako postavljam i kolce koje u gornjem dijelu spojim špagom
pa se sami drže i ne treba ih previše duboko zabijati u zemlju.
Prošle sam godine isprobao i varijantu sa mrežom za ogradu.
Susjedu je ostalo 2 metra varene plastificirane mreže za ogradu sa velikim okom.
Zabio sam sa svake strane po jednu letvu od 1,5 m i na njih špagom pričvrstio mrežu.
Paradajze (cherry) sam posadio dosta gusto ispred mreže i kad su počeli rasti prvo sam ih dolje privezao
a kasnije su se sami zapetljavali.

[Nikola]

Ako govorimo o praktičnosti i maloj cijeni, meni je za sad favorit špaga koja visi uz biljku i oko koje se biljka mota dok raste.

[TB]

vidio sam i te ideje ali što god stavim kasnije moram razmontirati, i ponovno postavljati. Ako stavim kolce u trokut onda kada biljka naraste su mi predaleko za vezati. Uglavnom našao sam online te pocinčane spirale za 17kn/kom pa ili to uzmem ili ću kupiti pocinačanu/alu ili inox šipku fi 6mm, mislim da se da namotati ručno oko neke cijevi da dobijem spiralu.

[andjelkoasa]

Sa špagom sam radio jedne godine i to je praktično, ali ...  Kao što TB kaže, na jesen je muka to rastavljati.
Kada jednog dana postavim staklenik ili plastenik tamo se može postaviti konstrukcija koja se ne treba skidati
nego samo svake godine vežeš novu špagu.

Moji kolci u trokut su do 1 metra za učvršćenje a kasnije samo špagom zaokružim paradajze i sami se međusobno podržavaju.
To je ionako tropska biljka, oni bi najradije puzali po tlu samo što mi nemamo dovoljno mjesta za takav uzgoj.
Da imam dovoljno mjesta pustio bih ga da se valja po slami, kako bi rastao tako bi nastirao oko njega, do pola metra a onda neka zalegne .
Vidio sam u Istri, paradajz za konzerve (vjerojatno neka vrsta šljivara) raste po poljima bez kolaca. Berbu rade sa kombajnima.

Pocinčane spirale za 17kn/kom x 20 paradajza = toliko paradajza ne rodi u dvije godine, jednostavno ne želim ulagati toliko novaca u ,kolce'.
Možda neki DIY projekt sa betonskom željezom, barem 10 mm. Trebalo bi izmisliti kako ga saviti a onda ga se zaštiti temeljnom bojom i  barem 2 sloja lak boje. 6 mm šipka mi izgleda pretanko da bi mogla držati stabljiku volovskog srca ili cherrya punu plodova kada izraste 1,5 m.

[fazy]

Sa špagom sam radio jedne godine i to je praktično, ali ...  Kao što TB kaže, na jesen je muka to rastavljati.
Kada jednog dana postavim staklenik ili plastenik tamo se može postaviti konstrukcija koja se ne treba skidati
nego samo svake godine vežeš novu špagu.

Tako ja radim bez plastenika.
Nakon što najbolja supruga na svijetu uzgoji flance i posadi ih od 15. svibnja (ne prije, zbog mogućih iznenadnih mrazeva), nastupa moj dio posla - vezanje vrpci na metalnu cijev (omčom) i paradajza čvorom odmah uz tlo. Naknadno slijedi omatanje biljaka oko špage, kako paradajzi napreduju, i istovremeno uklanjanje zaperaka, i donjih listova uz tlo.
(Fotka je u 44. odgovoru na dnu 3. stranice ove teme).
Dakle, metalnu konstrukciju, koju sam postavio, ne uklanjam na jesen, nego samo uklonim vrpce.
(I dalje sam lijen svake godine zabijati kolce, sa kojih spadnu stabljike paradajza koliko god ih vezao, jer jaki naleti vjetra naprave nered i polegnu kolce, kad kiša omekša tlo.)

[Nikola]

Evo linka na taj post:

https://www.perforum.info/forum/index.php?topic=1251.msg10050#msg10050

Slika sve govori, i meni ovo izgleda baš praktično.

[fazy]

Kako spasiti tek procvjetale voćnjake i probuđene vinograde ili poneku rascvjetalu voćku u vrtu od kasnoproljetnog mraza, na čiju prijetnju zbog prodora hladnog arktičkog zraka narednih dana upravo upozoravaju meteorolozi?

Ivan Jakobovića iz Donje Bebrine nedaleko od Slavonskog Broda, predlaže nam svoje rješenje ( koje je i patentirao).

Evo link:

https://net.hr/danas/hrvatska/meteorolozi-najavili-zestoki-prodor-arktickog-zraka-u-nase-krajeve-inovator-otkrio-kako-mozete-spasiti-svoj-vrt-posasti/

Znajući da je u zraku otprilike 78 posto dušika, prirodno hladnog plina te samo 18 posto kisika koji inače balansira temperaturu, a da biljke noću kisik iz okoliša pretvaraju u ugljični dioksid, Jakobović je zaključio kako bi od mraza bile zaštićenije kada bi ih potaknuo na proizvodnju kisika. S obzirom na to da upravo kisik štiti tek procvjetale biljke od hladnoće pred naletom dušika koji se noću spušta iz viših slojeva atmosfere prema tlu, Jakobović je svoj vrt osvijetlio uličnom svjetiljkom s led žaruljom i tako obrnuo prirodni postupak izmjene tvari.
Pojašnjava kako i mi živimo u svojevrsnom oceanu vode, samo u plinovitom stanju u kojem koncentracija vlage ponekad prelazi i 90 posto! Kada noću temperatura pada, molekule vode spajaju se u kapljice i najteže su na 4 stupnja Celzija. Kada one u obliku rose padnu na tlo i prekriju rascvjetale voćnjake i povrtnjake, ako naglo zahladi ispod ništice, nastaje mraz koji uništava pelud i onemogućuje oplodnju voćke. Pred jutro je u zraku najmanja koncentracija kisika, a najveća dušika koji dodatno rashlađuje i nanosi štetu voćnjacima.

“Čim svane i pojavi se svjetlost, počinje fotosinteza i biljka stvara kisik koji istiskuje dušik i hladnoću u gornje slojeve zraka. Stoga osvjetljavanjem potičemo biljke na fotosintezu, proizvodnju kisika i samozaštitu od smrzavanja. Nije toliko bitna jačina svjetla, koliko da je biljka osvijetljena. Zato je odmah nakon pokusa u povrtnjaku postavio u vrtu rasvjetni stup i više nema problema s mrazom. Pogledajte voćke koje rastu pored ulične lampe. Jeste li se ikad zapitali kako to da njima mraz nije oštetio prinos?”, zaključuje Ivan Jakobović.

[TB]

pocinčane spirale 180cm su sad 10kn/kom u Intersparu, vidjeti ćemo kako se ponašaju.

[andjelkoasa]

Jučer je stigla ispomoć protiv puževa. Noćas su pojeli dobru porciju.


Onaj keyhole je postao kružni. Uz rub niče krumpir a u sredini bijeli kukuruz i debeli grah.
Sjeme za oboje sam dobio od ekipe u firmi.


Danas je na red došla i sadnja paradajza. Flance su sitne
ali su moje, iz kućnog uzgoja. Malo me zeznuo Covid pa
su kasno posijane. Za društvo su dobile bosiljak, također
sijan kod kuće. Još samo treba staviti što više lučica između.

[andjelkoasa]

Još nije proljeće ali vrijeme je lijepo pa se nešto malo radilo.

Posijana je salata, zna se na Fašnik. Radi društvo endiviji.


Danas je bilo super prijepodne. Malo sam maknuo pokrov sa visokih gredica i zalijao ih.
Luk i češnjak se druže sa peršinom a između sam dosijao mrkvu.


Uspio sam i prosijati manji komposter. Budući da ja to baš ne preokrećem dobio sam samo dvije vreće
više glistinca nego komposta ali i to će biti odlično kada počne pikiranje presada.

[andjelkoasa]

Počelo je, počelo ...
Tamo negdje poslije nove godine posijao sam paradajze. Prvo su bili nekoliko dana u sobi a onda su dobili 'inkubator'.


Na kraju, sada su već nekoliko dana vani i spremni su za sadnju u vrt. Taman prije kiše.

[andjelkoasa]

I veći komposter je opljačkan


Bilo je za 5 tački


Jedne tačke sam finije prosijao, bit će za stavljanje u jame sa sadnicama.

[andjelkoasa]

Nabavljen je strojčić. Bio kod poznanika i kupio sam ga za smiješne novce jer su oni nabavili ozbiljnijeg.


Bilo je dosta tanjeg granja od živice i voćaka pa sam već nekoliko puta to sjeckao.
Pomiješao sam dio odležane sječke (oko 10 dana) sa jučerašnjom i malčirao po gredicama.

Džungla, s koje god strane pogledaš.

Imam svašta nagurano: paradajze, blitvu, salatu, lučice, cvijeće i nitko se ne žali.
A ima i prvih plodova.

[Nikola]

Proljeće kuca na vrata, netko je možda već krenuo sa sjetvom ili pripremom vrta. Ja sam prošli vikend pokušao pripremiti za sadnju krumpira, ali snijeg me potjerao. Nabavio sam si novu alatku, tzv. ruske vile, meni više izgleda kao češalj za zemlju. Ima "igle" koje se ubodu u zemlju, ručke se povuku ka sebi, i te igle "počešljaju" tlo prema površini. U prezentaciji alata, uvijek testiraju na rahlom, čistom tlu bez korova. Kod mene je krumpir rasao prije dvije godine, a prošle godine je vrt bio neobrađen. I u takvim uvjetima, ove vile rade dosta dobro. Dublje u tlu, prolaze prilično lako. Malo zapnu pri površini gdje je više korijenja, ali ako nježno protresem, prođu kroz korijenje, počešljaju ga, i sve to ide prilično brzo. U 2-3 sata sam prešao 50-ak m2 vrta, i imam još možda toliko za proći. Čim se snijeg otopi.