prunus maackii / amurska crna trešnja

[kad budu gorjeli gradovi]

wikipedia

prunus maackii je drvo iz porodice rosaceae, roda prunus a podroda padus, koji se karakteriše racemoznim cvjetovima, nešto tamnijim (najčešće crnim) plodovima kao i sjevernijim arealom rasprostiranja. autohton je u dijelovima centralne, zapadne i južne rusije, sjevernoj i zapadnoj kini i koreji, a gaji se u cijelom svijetu uglavnom u ornamentalne svrhe.
plodovi su mu jestivi mada su gorki i relativno male veličine, a sadrže alkaloide prulaurazin i amigdalin, koji su prokursori za cijanid. ako se konzumiraju u malim količinama, količina cijanida u plodovima ne samo da nije dovoljna da ugrozi zdravlje nego čak ima i neke pozitivne učinke na opšte zdravstveno stanje.
unutrašnja jezgra iz sjemenki se može sušiti, samljeti u prah i koristit kao začin, ukusa sličnog gorkom bademu, koji se uglavnom koristi za slatka jela i kolače.
zbor otpornosti na niske temperature prunus maackii se može koristiti i za kalemljenje trešanja i višanja, mada to nije preporučljivo u toplijem klimatu zbog njegove slabe otpornosti na sušu.
od njegovog drveta mogu se izrađivati razni predmeti slično kao i kod ostalih pripadnika roda prunis, a koristi se i za sušenje mesa jer mu daje posebnu aromu.
možda najinteresantnija osobina ovog drveta je antibiotičko i insekticidno djelovanje njegovog lišća koje su otkrili sovjetski naučnici pedesetih godina xx vijeka. u eksperimentu sa kućnim muvama, prah od suvog lišća ubio je sve muve u zatvorenoj posudi u roku od 30-40 sekundi.

[Nikola]

Ovo je zanimljivo svojstvo. Valjalo bi probati ima li sremza, prunus padus slične osobine. Zadnje što sam o njoj čitao je da je česta na sjeveru Hrvatske, a nisam toliko pratio u svojim krajevima, ne znam jesam li ju kad vidio. Imam jedno stablo koje je ili divlja trešnja ili sremza, vidio sam plod prošle godine, sitan i crn, ali tad nisam znao ništa o rodu prunus pa nisam ni zapamtio važnije detalje. Ove godine nije bilo ploda uopće, ni na trešnjama u blizini, ni na ovom stablu.

Prunus Maackii sam našao na popisu vrsta onog rasadnika (link), ako ne nađemo neku kod nas samoniklu biljku sa ovakvim svojstvima, možda se isplati uzeti jednu pa rasaditi, cijepiti na rašeljku, divlju trešnju i sl. Možda i samo kao jedna grana? Pitoma trešnja sa grančicom cijepljenom s Maackii, možda ne bi imala crve?

Jesi li ti zamislio neku drugu primjenu? Proizvodnja praha za primjenu u vrtu?

[kad budu gorjeli gradovi]

Jesi li ti zamislio neku drugu primjenu? Proizvodnja praha za primjenu u vrtu?

da naravno, zbog toga sam i napravio opis. mislim da bi prah od lišća bio odličan pesticid. treba da testiram prvo, kad nabavim sadnicu.

Pitoma trešnja sa grančicom cijepljenom s Maackii, možda ne bi imala crve?

ne kontam šta želiš reći??
crve nemaju rane sorte trešanja, jer cvjetaju prije nego što muve stignu položiti jaja. rane trešnje su nekoliko puta skuplje ali su i veći gubici u proizvodnji zbog mrazeva.

[Nikola]

ne kontam šta želiš reći??

Pa ne znam je li svježe lišće repelent za muhe, ili insekticid samo po sebi, ili ga treba mrviti u prah. Ako funkcionira u svježem stanju, onda se voćnjak može procijepiti sa ovom vrstom kao trajnom zaštitom. Isto kako cijepe više sorti na jedno stablo, tako bi jedna grana mogla služiti samo u insekticidne svrhe?

[kad budu gorjeli gradovi]

pa svaka biljka ima tih svojih prirodnih insekticida u manjoj ili većoj količini, kojima se od njih brani. neke imaju toliko puno da se od njih može pravit vrlo uspješno pesticid (često i efikasniji od konvencionalnih toksičnih preparata, a za ljude bezopasan, što zvuči paradoksalno i teško za povjerovat ali zaista je tako, no tu se zalazi u oblast politike...), kao što su buhač ili indijski nim.

da li biljka "emituje" ove materije van svog tkiva je zaista dobro pitanje, na kojeg bez testiranja ne bi mogao pouzdano odgovoriti. u konkretnom slučaju kod trešnjine muve, ona u periodu cvjetanja polaže jaja na zametak ploda koji kasnije obrasta larvu koja se istim tim plodom hrani. nažalost, ovih prirodnih pesticida u cvjetovima nema, jer bi to spriječilo insekte polinatore da vrše oprašivanje.
protiv trešnjine muve se možemo boriti na više načina - paljenje lišća zimi, sadnja ranih sorti, feromonske zamke, a ni prskanje preparatima od lišća neke od gorepomenutih vrta nije nešto komplikovan proces - biljka se osuši, samelje, prah se rastvori u vodi i prska se time.