Sjetva u uredne gredice ili mix?

[Fliper 777]

Nevena,kadifice,bosiljka,kopra i td. To je ono što biljkama i godi.Možda nije urod količinski,ali dobijemo zdravije,kvalitetnije biljke i plodove.Meni je trebalo vremena i vremena da to shvatim.Ja sam agronom po profesiji i trebalo mi je dobro "izapiranje" mozga od onoga što su me učili.Učili me da ne smije biti ni jedna travka korova,potpuno čista površina.
Vratiti cvijeće,začinske i ljekovite biljke u bašte.
Jednostavno volim bašte,oprostite ako Vas tušim 

[khan]

sve što si naveo, osim kopra al sam zato komorač posijao. baš da vidimo. i nagurao sjemenki boba, lobode, pepeljuge...i onda nakon sijanja padne lagana kiša ko naručena. baš me zanima kako će to sve ispasti.

[Fliper 777]

  Bolje nego da je sve ista kultura i još uredno okopana.Jedino što ja to kao u redove,povrće,a začine i ljekovito bilje samo ubacim i neka raste.Lakše mi je da tako pratim šta se dešava sa biljkama povrća.Da li ima štetočina i li simptoma oboljenja.

[Nikola]

Pa da, obično se u knjigama za organsko vrtlarstvo i preporuča mix, samo organizirani. Npr. mix salate i luka, ili mrkve i luka, ili gredica s jednim povrćem, a svako toliko grmić kadife, itd. To je dovoljno raznoliko da zbuni nametnike, a nedovoljno raznoliko da zbuni lukavog vrtlara

[khan]

ja volim kad sam zbunjen
nekidan me žena pitala otkud mi špinat (kad sam skuhao) a ja se samo smijuljim.

[Vrtlarica]

U mojim vrtovima ima svega, i urednih gredica i svaštara, uglavnom, počela sam zapisivati gdje sam što posijala 

[Fliper 777]

Ja uvijek nešto eksperimentišem.Uživam biti u vrtu  Pravim planove gdje ću šta posijati ili posaditi i tako me prođe zima.Sada uživam na otvorenom.Narastao mi grašak,još malo i počinje cvjetati. Potapan je u pepeo. Ne mogu ja da ne probam različite načine vrtlarenja.

[zemljak]

Sad planiram neke njive i vrtove...nešto će biti monokulturno sa plodoredom, nešto uredno a nešto neuredno izmiješano (tako je u planovima, u stvarnosti će sve biti neuredno i neću znati što sam gdje posadio, al' bitno da raste:)
...pa me zanima, jeste li pratili situaciju u miješanim, polikulturnim usjevima... ima li smisla planirati neki plodored, ili mogu podjednake kombinacije na istu gredicu svake godine? (Nadam se da nema smisla, jer mi je običan 4-godišnji monokulturni plan već prekomplicirano izraditi:)

Što se tiče miješanih gredica, Hemenway u 'Gaia's gaden' piše o 1. 'interplantingu' (ajmo to nazvati nekako po balkanski)
http://www.garden.org/ediblelandscaping/?page=201005-interplanting
On posebno navodi a) luk, salatu i mrkvu: imaju različite, a kompatibilne oblike korjena i listova. Zasjenjuju salatu taman kad treba, da ne postane gorka...
b) prokulica, peršin, špinat, luk (špinat i luk dozore prije prokulice, a peršin tolerira tu sjenu) I Imaju različite zahtjeve prema nutrijentima.
c) rotkvica, salata, paprika    (slično kao pod b)
Dakle, biljke si ne smetaju međusobno, može se.

2. 'companion planting'
Tu se koriste repelentna svojstva pojedinih biljka itd. Npr. veli da žalfija odbija mrkvinu muhu. Mrkva stimulira grašak. Ovaj fiksira dušik za nekog. Pa neven tjera nematode..
Dakle, biljke se potpomažu na razne načine..
Bi li se tu uklopilo naše znanje o dobrim susjedima? https://sites.google.com/site/justfoodor/Home/uzgoj-namirnica-by-brusnicakc/organski-uzgoj/tabela-dobrih-i-lo%C5%A1ih-susjeda-u-povrtnjaku-by-brusnicakc

3. 'polyculture'
e, to je sofisticiraniji oblik prethodnog. Opisuje polikulturni uzgoj koji je osmislio Ianto Evans, pa nadogradio neki Jajarkot. i tako to. Uglavnom ima dosta planiranja i terminskih strogosti (ubrati nešto da oslobodi mjesto..) Radi se o tome da određene biljke služe i za privlačenje određenih uvjeta- životinjskih, biljnih, bakterijskih. Malč itd. 
Ta stvar uključuje i drveće, i sve to skupa vodi u šumski vrt, čini mi se.
Najjednostavniji primjer: http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Cleome+serrulata u kombinaciji sa 'tri sestre' (kukuruz, grah, tikve) još njima privlači oprašivače.
Nadam se da ću nekad stići prepisati te neke primjere, ako već ne postoji negdje u PDF-u kod Gorućeg:)

[Nikola]

Meni se za sad miksanje pokazalo kao više muke nego koristi. Treba uzeti u obzir i lokaciju vrta, i veličinu. Moj je usred prirode, oprašivača ima posvuda, također i korisnih predatora, svega. Vrt je mali, pa jel neka biljka udaljena pola metra ili dva metra od druge, jako važno. Također imam puno mjesta, pa mi nije baš jako stalo da sve što želim strpam na mali prostor. Kad sve zbrojim, ispalo mi je da je najjednostavniji način ujedno i najučinkovitiji. Kupim sjeme, posijem gdje i kad se čega sjetim, označim i gotovo. Kad steknem malo prakse i vidim iz vlastitog iskustva što funkcionira a što ne, onda ću vjerojatno prilagođavati taj način.

[Fliper 777]

Ah,najbolje vidjeti što nam je najlakše,najpraktičnije i što daje najbolje rezultate na određenoj parceli.
Ja volim mix,možda u mom vrtu nije sve kao u knjigama ali funkcioniše.
Za neke kulture pazim na plodored i poljosmjenu zbog zajedničkih štetočina i bolesti.Pazim i na to koje kulture vole više ili manje đubriva.Npr. luk mi nije sav na jednom mjestu.Ide gredica luka,zatim mrkva.
U suštini,kod mene je više mix gredica,ali ne za sve kulture.Pazim npr.da tamo gdje mi je bio krompir ne sadim paradajz i patlidžan -zajedničke bolesti,zlatica.
Kakav god da je mix bolji je od monokulture i još nekog cvijeća i koja kultura koju voli i to je to.
Još malo zime i počinje sezona povrća 

[Medo]

Pozdrav! Čitam malo vaše stare postove i sviđa mi se kako razmišljate pa evo da i ja nešto napišem na temu...
Prve godine sam sijao sve u redove. Razlog takvom uzgoju bio je, naravno, utjecaj roditelja i tradicije (još i danas čujem špotanciju od tate kad vidi kako mi izgleda povrtnjak). Sad je vrt poprilično razigran i ima nekoliko vrsta gredica (od uzdignutih njemačkih, spiralnih, okruglih do klasičnih). Uglavnom gledam da sijem u istu gredicu dobre susjede, ali bitno mi je da osim povrtnih kultura uvijek bude dovoljno začinskog, ljekovitog i ponešto ukrasnog bilja. Ova se metoda lani pokazala jako učinkovitom protiv raznoraznih nametnika, a ponajviše puževa koji su u susjedstvu radili jako veliku štetu dok sam ih ja nabrajao na prste jedne ruke. Trenutno u povrtnjaku raste nekoliko vrsta trajnih ljekovitih biljaka (kadulja, lavanda, ruta, ružmarin, menta, pelin..) a redovito se sade neven, kadifica, čubar, bosiljak, facelija, kopar, kamilica, gorušica i sl. Uglavnom, nametnika je sve manje, ali zato biljkama paše. Da ni ne govorim o tome koliko pčela i bumbara redovito posjećuje sve redom napisano, a time i moje povrće.

[gizmo77]

Pozdrav! Čitam malo vaše stare postove i sviđa mi se kako razmišljate pa evo da i ja nešto napišem na temu...
Prve godine sam sijao sve u redove. Razlog takvom uzgoju bio je, naravno, utjecaj roditelja i tradicije (još i danas čujem špotanciju od tate kad vidi kako mi izgleda povrtnjak). Sad je vrt poprilično razigran i ima nekoliko vrsta gredica (od uzdignutih njemačkih, spiralnih, okruglih do klasičnih). Uglavnom gledam da sijem u istu gredicu dobre susjede, ali bitno mi je da osim povrtnih kultura uvijek bude dovoljno začinskog, ljekovitog i ponešto ukrasnog bilja. Ova se metoda lani pokazala jako učinkovitom protiv raznoraznih nametnika, a ponajviše puževa koji su u susjedstvu radili jako veliku štetu dok sam ih ja nabrajao na prste jedne ruke. Trenutno u povrtnjaku raste nekoliko vrsta to
rajnih ljekovitih biljaka (kadulja, lavanda, ruta, ružmarin, menta, pelin..) a redovito se sade neven, kadifica, čubar, bosiljak, facelija, kopar, kamilica, gorušica i sl. Uglavnom, nametnika je sve manje, ali zato biljkama paše. Da ni ne govorim o tome koliko pčela i bumbara redovito posjećuje sve redom napisano, a time i moje povrće.

Medo jel pisete o puzevima golacima spanjolcima ili sa kucicom?Kod mene su problem golaci kad vidim puza sa kucicom jos mu i pusu dam!!!

[Medo]

Pozdrav! Čitam malo vaše stare postove i sviđa mi se kako razmišljate pa evo da i ja nešto napišem na temu...
Prve godine sam sijao sve u redove. Razlog takvom uzgoju bio je, naravno, utjecaj roditelja i tradicije (još i danas čujem špotanciju od tate kad vidi kako mi izgleda povrtnjak). Sad je vrt poprilično razigran i ima nekoliko vrsta gredica (od uzdignutih njemačkih, spiralnih, okruglih do klasičnih). Uglavnom gledam da sijem u istu gredicu dobre susjede, ali bitno mi je da osim povrtnih kultura uvijek bude dovoljno začinskog, ljekovitog i ponešto ukrasnog bilja. Ova se metoda lani pokazala jako učinkovitom protiv raznoraznih nametnika, a ponajviše puževa koji su u susjedstvu radili jako veliku štetu dok sam ih ja nabrajao na prste jedne ruke. Trenutno u povrtnjaku raste nekoliko vrsta to
rajnih ljekovitih biljaka (kadulja, lavanda, ruta, ružmarin, menta, pelin..) a redovito se sade neven, kadifica, čubar, bosiljak, facelija, kopar, kamilica, gorušica i sl. Uglavnom, nametnika je sve manje, ali zato biljkama paše. Da ni ne govorim o tome koliko pčela i bumbara redovito posjećuje sve redom napisano, a time i moje povrće.

Medo jel pisete o puzevima golacima spanjolcima ili sa kucicom?Kod mene su problem golaci kad vidim puza sa kucicom jos mu i pusu dam!!!

Golači, oni masni crveni. Pretprošle godine sam travu oko cijelog vrta i međuredove špricao pripravkom od tinkture češnjaka, eteričnog ulja eukaliptusa i tinkture klinčića, sve skupa pomiješano s malo drobljenog domaćeg sapuna i čaja od kadulje. Bilo je i to učinkovito, jedino su se na kineskoj gredici između dasaka skupljali ali njih sam mehanički uklanjao...

[gizmo77]

Vau sta ste vi to sve zmuckali,e super je za ovu informaciju jer mene ovi spanjolci ubijaju.Prosla godina.je bila dugo kisovita tak da su mi grah koji je super narasao i grasak pojeli!!!Moji su mi se smojali kak imam tak puno graska i graha(ni mala sakica).

[gizmo77]

Moze jos koji je omjer biljaka i dali se mjesa sa vodim?