Uzgoj krumpira bez kopanja

[zemljak]

Slobodno i pitajte za rezultate usporednog testa ako se zaboravim oglasiti (ili od sramote prešutim:)

rezultati:
šumski krumpir sam izvadio maloprije. prosječno je promjera 2-3cm. sitan. većinom su tamno roze boje. Ima par komada krupnijih, smeđih, ali su većinom natruli ili nagriženi.
Nadam se da je taj smeđi neka druga (zalutala u većini  rozih) vrsta, pa sam otkrio dobitnu kombinaciju, samo ih treba vjerojatno ranije izvaditi.
Jel' se raspoznaju te sorte krumpira po boji, ili kako? Da ih slikam, ako ima kakav znalac?

Na vrtnoj gredici pod sijenom su većinom promjera 4-5cm, rozi, i ima svakakvih figura... patkice, čovječuljci... puno uspješniji uzgoj, ali sa puno više posla. Jer, u šumskom izdanju nije bilo skoro ništa posla pa se puno čini ovih par puta što sam zatrpavao sijenom postupno;)

Na standardnoj gredici- standardan, krupan i relativno ujednačen urod ali sa frezanjem i gnojenjem i nagrtanjem i iskapanjem..

[zemljak]

evo slika šumskog uroda. Sad sam uvidio da imam 3 vrste: rozi, smeđi  i žuti (ako nije riječ o raznim fazama zrelosti iste vrste).
Molim prepoznavanje sorte srednjeg, najvećeg- smeđeg krumpira. Taj je izgleda, uspješan u šumi.

O vrstama krumpira (linkovi koje sam našao, sa slikama):
http://www.zastitabilja.org/sortekrompira.htm
http://agro-difuzia.com/usluger/agrokategorija/sjemenska-roba-i-sadni-materijal/sjemenski-krumpir/88-vrlo-rane-i-rane-sorte.html

neslikovito:
http://www.hzpc.hr/poznajete-li-krumpir.html
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/sorte-krumpira/
http://www.crochef.com/index.php?page=article&id=70

inače ima 150 vrsta krumpira, sigurno bi se našlo par komada koji baš volje rasti pod sijenom ili lišćem...

[trashcan01]

Kada posipa suhi odstajali gnoj, iza toga koristi krv i kosti ili sam nesto cuo?
"... lots and lots of old manure, and blood and bone as well". ?

E sad, buduci da na seoskom imanju imam 6 lovackih pasa i znaju dobiti sto raskuhane, sto pecene glave od janjadi/jaradi/divljih svinja, zanima me sto mislite kako bi najlakse bilo to samljeti u prah? Prvo sto mi pada na pamet je susenje i malj.

[javorka]

Kosti treba prvo izgoriti na vatri onda se lako samelju odnosno stucaju. I inače se koštano bražno pravi od pečenih kostiju (termički obrađenih).

[m2]

Kada posipa suhi odstajali gnoj, iza toga koristi krv i kosti ili sam nesto cuo?
"... lots and lots of old manure, and blood and bone as well". ?

E sad, buduci da na seoskom imanju imam 6 lovackih pasa i znaju dobiti sto raskuhane, sto pecene glave od janjadi/jaradi/divljih svinja, zanima me sto mislite kako bi najlakse bilo to samljeti u prah? Prvo sto mi pada na pamet je susenje i malj.

Anila stove...
http://opensourceecology.org/w/images/0/0c/Giz2011-en-micro-gasification.pdf
str. 58
...možeš složiti i raketnu peć od opeke za "spalit" kosti...
Rocket Stove Ideas 33 - Brick Box Rocket Stove

[fazy]

...Onako laički, rekao bih da sam sa prvom sortom zakasnio sa sadnjom bar 2-3 tjedna, a druga je posađena baš kad je trebala biti, iako su sađene u isto vrijeme. Ubuduće se mogu koncentrirati samo na kasnije sorte, jer sam u planinskom kraju i neću nikad stići na vrijeme posaditi rane sorte.

O sortama krumpira, svrsi nagrtanja krumpira, uzgoju krumpira u posudama, možemo saznati u Vrtlarici emitiranoj 11.03.2012. od 19:30 nadalje.

Nikola bi mogao skratiti vegetaciju krumpiru, takozvanim "prevarenim krumpirom" (od 24:40):

https://naturalportal.wordpress.com/tag/cicoka/

Nikolina ideja, izložena na početku ove teme, pokazala se kao najlakši način uzgoja krumpira, u ovom usporednom kornelijinom testu:

! No longer available

[Nikola]

Mislim da na proljeće idem na krumpir bez kopanja.

Imam mladi voćnjak, budući šumski vrt. Među voćkama ne želim više kopati, a ne želim ni travu. Zato, prostor cca 8*8m ću ovih dana prekriti kartonom i preko kartona lišćem. Lišće ću prekriti mrežicom da ga vjetar ne odnese.

Do proljeća bi se karton trebao djelomično razgraditi, lišće vjerojatno ne. Sadnju bih obavio tako što bih u lišću i kartonu probio rupu, ubacio krumpir i zagrnuo lišćem. Ako do tad budem imao spremno, možda ubacim kompost.

Nadam se da će se krumpir razvijati pod kartonom, da neće biti mnogo korova i da će biti dovoljno vlage. Također, ako karton ostane sačuvan, mladi krumpiri neće izbijati na svjetlo.

Ako postupak i potpuno zakaže, voćke se neće ljutiti, bar nema trave, nema kopanja, ima dovoljno vlage.

[Nikola]

Ovako sad izgleda. Kažu, do proljeća će se karton razgraditi. Hoće li? Ako se grazgradi, u redu, gore stavljam malč od polurazgrađenog lišća i u njega sadim krumpir. Mislim da je površina nekih 70-80 m2, nisam baš mjerio. Ako želim 5cm komposta gore nad tim lišćem, onda mi treba oko 4 m3 komposta. Skupljam lišće, mislim da je izvedivo. Je li to dovoljno komposta?

[andjelkoasa]

Komposta vjerojatno neće biti dovoljno ali ...
Kada krene krumpir, oko njega treba dosta zastirati. Njemu treba rahlo i pomalo vlažno tlo.
Ako bude previše plitko neće imati dovoljno vlage za formiranje gomolja.

[Nikola]

Ok, znači da spremam komposta koliko god budem mogao.

[Nikola]

Ova gospođa je uspoređivala rezultate uzgoja krumpira pod različitim malčem, a kasnije i okus krumpira. Zar je moguće da se toliko osjeti razlika u okusu (znači i sadržaj nutrijenata tj. sama kvaliteta) zbog različitog supstrata? Sve organski proizvod, slama iz kokošinjca, drveni čips, kompost od lišća i kompost kuhinjskog otpada. Zanimljivo!

Usput, spremam svoje hrpe lišća, pa ću izgleda uskoro doznati kakav je krumpir u tom "šumskom" kompostu.

[andjelkoasa]

Lišće je zakon 

[Nikola]

Ovo pokrivanje kartonom pa lišćem nije baš primjereno mojoj lokaciji. Vjetar sve to raznosi. Karton se uopće ne kompostira jer je suh "ko barut", čak i veći dio zime. Vjetar gotovo konstantno puše, dodatno suši lišće izloženo suncu i onda ga odnosi u nekakve kutke zaštićene od vjetra. Priznajem, nisam baš mnogo lišća stavio na taj karton, ali lišće se zaista nije pokazalo kao primjeren materijal za vjetrovitu lokaciju. Sa sijenom nikad nisam imao ovakvih problema.

[Nikola]

Nered u vrtu sam riješio tako što sam sav taj karton u proljeće sklonio na stranu, gdje je stajao do prije par dana. Zemlju sam lagano prošao motornom kopačicom (dakle, na kraju nije bez kopanja) i posadio krumpir.

Krumpir sam ubrzo zagrnuo čim je bio dovoljno velik, među redovima su tako ostali jarci tj. udubljenja (kako je to uobičajeno kod komercijalnog uzgoja). Te jarke sam onda napunio onom kolekcijom lišća. Lišće se u komposterima već ponešto razgradilo, mnogo je sitnije nego u jesen, ali i dalje nije kompost.

Kako je konačno došlo vrijeme da se livada kosi, pokosio sam solidan komad i sijeno odmah bacio na ovo lišće. Tako sam ga osigurao od daljnjeg otpuhivanja.

Nažalost, nemam još fotografije kako to sada izgleda, biti će za koji dan.

[Nikola]

Sažetak teme ovogodišnjeg uzgoja krumpira bez (ili uz minimalno?) kopanja.

Krajem zime, vrt koji je godinu dana bio neobrađen, samo sam počešljao vilama za prozračivanje, bez preokretanja slojeva zemlje. (link)


Livadu koja okružuje prostor tog vrta sam prekrio agrotekstilom. (link)


Početkom 5. mjeseca sam posadio krumpir, i golu zemlju oko njega zasijao zelenom salatom, ostaci starog sjemena. (link)


Nešto kasnije (20.05.) sam otkrio agrotekstil sa livade i vilama također prozračio tlo koje je sada bilo uglavnom bez korova.




Tako sam dobio dvije površine koje uglavnom nisu kopane, ali su ipak prilično različite. Desno je vrt koji je godinama kultiviran (oranje, kopanje, nagrtanje krumpira...) i onda jedne godine samo zapušten. Lijevo je komadić livade uz ogradu koja nikad nije kultivirana, barem nije zadnjih 12 godina. Na lijevoj površini sam sadio isti krumpir kao na desnoj, samo 2-3 tjedna kasnije. Krumpir je stajao u podrumu ali je ipak dosta isklijao, cca 5 cm klice, tako da nakon sadnje, neke su klice već virile iz zemlje ili bile ravne sa površinom. Sadio sam oprezno, sa dva prsta bih napravio rupu u zemlji i povukao zemlju malo na stranu, drugom rukom lagano spustio krumpir u rupu, i nježno stisnuo zemlju oko klice. Kao da presađujem osjetljive sadnice.

U nastavku radova, prvi komad (stari vrt) redovito kosim električnom kosilicom za travnjak. Novi komad vrta ne kosim jer je zemlja toliko rahla da mi noga propada unutra, neravno je, a osim toga niti nema korova. (link)




Kad je upeklo ljeto, i krumpir bivao sve veći, potreba za košenjem među redovima je skoro potpuno izostala. Nije tu bilo ničega osim krumpira. Krumpir nisam okopavao niti nagrtao, gredice su takoreći posve zapuštene. Posve ravne.


Tu gdje je ranije bila livada, pa pokriveno plastikom, sada krumpir raste mnooogo bolje. Razlika je ogromna. Lijevo je stara livada koja nije ničim gnojena. Desno je stari vrt koji je gnojen konjskim gnojem. Lijevo su stabljike mnogo deblje, više (skoro do koljena), lišće tamnije zeleno.


Krajem 7. mjeseca, cime su polegle i počele se sušiti. Čim se to dogodilo, korov je eksplodirao. Kao da je sve hiberniralo ispod krumpira, i samo čekalo priliku da dobije svoj trenutak slave.


Krumpir sam vadio ovim zakrivljenim vilama, To mi je inače omiljeni alat za vađenje krumpira, najmanje ga oštetim, najviše uspijem izvući.


Red po red, vadi se krumpir. Na donjoj slici se još jednom vidi količina korova. Krumpirovih stabljika gotovo uopće nema, osušile su se ili su posve neprimjetne u tom korovu. Zemlja je ugodno rahla i vađenje krumpira ide ok.


Urod krumpira je iznenađujuće dobar. Rekao bih, bolji nego prijašnjih godina, ali nisam još stavio sve na vagu. Kad izvažem, javim konačni rezultat.


Moram još dopuniti ovaj sažetak ocjenom obje metode uzgoja. Za sad, rekao bih da su obje dale natprosječne rezultate, ali "stara livada" koja je bila pod plastikom za sad izgleda malo bolja. Na tom su dijelu krumpiri veći, jednolikiji. Tu gdje je rasao korov koji sam kosio, je također urod prilično dobar, jedino što su krumpiri malo sitniji, i više ih je. Na temelju cime (stabljike krumpira) očekivao sam na novom dijelu vrta mnogo bolje rezultate, ali zapravo su bili samo malo bolji. Možda, da sam čekao još 2-3 tjedna, pa onda vadio ovaj koji je kasnije sađen, bili bi krumpiri i veći, tko zna. U tim je cimama još bilo malo života.

Potpuni izostanak okopavanja i nagrtanja, po meni, nije imao negativne posljedice. Dapače, kao što sam rekao, krumpir je bolji (i više ga je) nego kada sam sve okopavao. Tu i tamo, neki je krumpir provirio iz zemlje i malo zazelenio, i ti koji su bili blizu površine su stradali od glodavaca. To bi možda bilo drugačije da sam okopavao, ali i ranije sam imao štete od glodavaca. Možda i više.

Krumpirovih zlatica je bilo manje nego inače. Sve sam na vrijeme pokupio rukom, nije bilo značajne štete.