Apdejt što se tiče mojih razmatranja oko kopanja i nekopanja, malčiranja i nemalčiranja itd.
Mogućnosti:
1. Livadu pokriti nečim da se uguši korov, otkriti pa direktno saditi u čistu zemlju
2. Isto kao 1 ali uz dodatak komposta
3. Na livadu rastegnuti karton (ili sličan materijal), preko njega kompost pa saditi u kompost
4. Sve prorati, strojno kultivirati, pa saditi u takvu zemlju
5. Isto kao 4, ali uz dodatak komposta
6. Gradnja okvira za visoke gredice, napuniti ih kompostom ili zemljom, pa tu saditi
7. Nastaviti kupovati hranu u supermarketu
8. Dodao: Koristiti šumsku zemlju za prekrivanje gredica
Razmatranja svake pojedine mogućnosti:
1. Prekasno je za to. Moj korov je djelomično višegodišnji, pokrivanje na par tjedana ne funkcionira. U ovom periodu (zima, rano proljeće) ne funkcionira uopće jer je tlo ionako pokriveno debelim slojem snijega koji ne čini štetu korovu, korov je naviknut na povremena pokrivanja. Iz iskustva, debeo, neprobojan malč mora stajati cijelu godinu za učinkovito od-korovljavanje
2. Ovo bi samo pognojilo postojeći korov. Iz iskustva, slak i pirika se izuzetno brzo prošire na slobodan prostor, a rastu kroz prilično debele slojeve malča. Kompost od 5-10 cm ne bi ništa korisno napravio.
3. Karton bi sigurno spriječio rast korova, to sam probao, ali problem je nagnuto zemljište. Karton je gladak, sa njega klizi skoro svaki materijal kad pada kiša. Na ovakvom terenu, karton bi trebalo pokriti slamom ili sijenom, oni ne bi klizili. Svejedno, čak i da se napravi sloj kartona i slame, ispod kartona bi tlo ostalo zbijeno. Neko povrće raste normalno u takvim uvjetima, drugo ne baš najbolje. A meni je u vidu uzgoj brojnih različitih kultura, i ne znam koja bi kako podnijela tlo bez kopanja.
4. Imam iskustva sa oranjem i kultiviranjem. Većinom dobra, ali ostavljaju osiromašeno tlo, uništavaju organsku komponentu. U redu je za "uzgoj na brzinu", ali traži još i gnojenje. Također, kultivirano tlo je prilično osjetljivo na sušu. Kultiviranje ne rješava probleme sa korovom, naravno. Korova je mnogo više nego kod pokrivanja folijom ili kartonom.
5. Ovo mi je prilično privlačna opcija. Oranje bi sigurno riješilo problem zbijenosti, a malč od komposta bi riješio problem isušivanja i osiromašivanja tla. Pomogao bi u suzbijanju nekih korova, ali bi vjerojatno mnogi normalno rasli i kroz kompost.
6. Također opcija, ali za manje površine. Meni treba preko 100 m2 uzgojne površine, ne računajući prostor između gredica. Za manje, ne isplati mi se trošiti vrijeme i resurse na putovanja. Ako bih 100 m2 dizao za 1 metar, koliko bi bilo zgodno imati visoke gredice, to je 100 m3 materijala. Ogroman trošak koji mi za sad nije opravdan, eventualno ako dođem do izvora jeftinog materijala sa jeftinim prijevozom. Možda ideja bude u razmatranju za neke manje gredice, za posebne kulture ili tamo gdje je teren suviše kamenit da se radi bilo šta drugo.
7. Uobičajeno za perma-pop-kulturu. Posadimo par biljaka koje slikamo i snimamo cijele godine, a zapravo se hranimo iz dućana. To u prijevodu znači da nam je uzgojna površina negdje drugdje, hrana se uzgaja na način na koji nemamo puno utjecaja ni kontrole. Mislim da je sve što napravimo na okućnici po pitanju vlastitog uzgoja bolje od prosječne opskrbe iz supermarketa. Neki načini uzgoja su bolji, neki lošiji, ali svi su i dalje bolji od financiranja industrijske poljoprivrede.
8. Opisano niže u komentarima zašto ne koristim šumsku zemlju za uzgoj povrća. Moglo bi proći povremeno kao malč, možda kao "uteg" preko kartona, ali mislim da korist nije toliko velika da bi opravdala prekopavanje velike šumske površine.
Trenutni plan:
Vjerojatno ću površinu preorati čim vrijeme dozvoli, jer je u planu terasiranje. Teško je raditi na nagnutom terenu, ode sva voda i sav malč nizbrdo. Teško je i terasirati bez kopanja. Moglo bi se recimo nasipati svježe zemlje ili komposta tako da se gredice izravnaju, a postojeće tlo ne dira. Međutim, kakav bi to imalo učinak? Mikroorganizmi koji moraju živjeti na zraku sada bi bili zatrpani sa 20 cm tko-zna-čega. Izravnavanje bi u tom slučaju išlo tako da se na jednoj strani materijal uopće ne dodaje, a na drugoj (nižoj) strani se dodaje maksimalna količina. To bi ostavilo jednu stranu sa zbijenim tlom bez malča, punoj korova koji bi migrirao prema nasipanoj strani. Mnogo materijala i rada za upitan uspjeh. Razmišljao sam i da se preko postojeće livade samo raširi karton, postave daske kao potporni zidić gredice pa onda nasipa svaka gredica sa kompostom koji se izravna. To bi vjerojatno funkcioniralo bolje, ali ostaje problem sa neujednačenim slojem komposta, prevelikom potrošnjom materijala i opet zatrpavanjem živog tla ispod debelog malča.
Preorana i kultivirana (usitnjena) površina se lako oblikuje u trajne gredice koje imaju potpuno ravnu površinu. Uz pomoć dasaka koje bi držale oblik barem prvih par godina, dok ne strunu. Preko te površine se onda može raširiti karton, o tome još razmišljam. Preko kartona, ili bez njega, bi se razvukao kompost u debljini 5-10cm. Ako bi išao karton, onda manje komposta. Ili više komposta bez kartona.
U Hrvatskoj, nažalost, postoji problem sa opskrbom kompostom. Danima sam istraživao i nazivao, razgovarao sa ljudima koji bi trebali znati kako stvari stoje, i došao do zaključka da je jedina pouzdana kompostana negdje na sjeveru države. Pa za nas na zapadu, to je prijevoz od 300 km. Skuplji kamion nego kompost, odnosno ne isplati se uopće ni razmatrati za neku malu količinu. Za veću količinu, ajde, ako nema boljih opcija. Firme koje se u Rijeci bave hortikulturom kažu da ovo što oni koriste nije sigurno za uzgoj hrane, vjerojatno ima kemikalija i plastike. Najpopularniji kompost firme Zrinjevac u Zg isto tako kažu da je pun plastike. Čak i da me netko uvjeri da nije, ja razvučem taj kompost na značajnu površinu svog imanja, pa kasnije shvatim da je kontaminiran, nikad više ne bih tu mogao uzgajati povrće i mirno spavati. Znači ne dolazi u obzir.
Raspitivao sam se i za treset. U Hrvatskoj su popularne vreće tzv. Humofin, pakiranje od 80 litara za oko 5 eura. U dućanima oni pišu da je to zemlja, na paketu piše "prirodni humus", ali radi se o tresetu koji se kopa na lokaciji Ždralovac, BiH. Prošle godine sam posadio batat u taj supstrat i nije baš dobro uspijevao, morao sam dodati organsko gnojivo. Tek uz dodatak gnojiva biljke su se oporavile. Prednost treseta je što odlično zadržava vlagu, prirodan je materijal (ne sadrži kemikalije), veoma je fin, mrvičast, biljka sigurno rado pušta korijenje u takav supstrat. Ali, nije dovoljno hranjiv, pa mislim da je onda tek malo bolji od drvene sječke koju mogu napraviti sam. Razmišljao sam, možda ako je postojeće tlo dovoljno hranjivo (ipak sam uzgajao grahoricu koja je prošle godine bila skoro do ramena), pa ga pokrijem kartonom i tanjim slojem treseta, tek toliko da drži karton na mjestu i spriječi da ga vjetar odnese, to bi mogao biti završni sloj vrta ove godine. Ali, opet je problem sa prijevozom. I cijenom materijala. 10 m3 treseta, uz popust direktno kod distributera, izađe nešto preko 500 eura. Mislim da za tu cijenu mogu dobiti višestruko više komposta koji je neuporedivo hranjiviji, pa mi sad nije baš jasan taj omjer cijena. Prednost vreća treseta je jedina u tome što mogu par vreća staviti u auto kad već idem, pa tako svakog tjedna. Znači, za hobi vrtlarenje može proći, ali mi za ozbiljnije akcije nema smisla. Možda mi nešto promiče, ne znam.
Sada sam, dakle, u potrazi za povoljnim prijevozom punog kamiona komposta. Kubik kvalitetnog prosijanog komposta je 20€, a kubik malo grublje gradacije (25mm) je 10€. Što mislim da je ok cijena, i kamo sreće kad bi slične kompostane postojale na više lokacija. Kad gledam strane video klipove, izgleda tako jednostavno...
Tema: Uzgoj povrća 2025 (Pročitano: 28162 puta)
