Za budući šumski vrt mi treba vjetrobran, i mislim da mi za to treba jedna dobra strategija kako ga formirati. Do sad sam uvijek razmišljao što posaditi, eventualno kada, ali takvo razmišljanje me nije daleko dovelo zbog puno problema sa lošom zemljom, divljači i sl.
Vjetrobran bi trebao ograđivati teren sa sjevera i juga. S istoka i zapada već imam, ali iz tih smjerova i ne puše vjetar, tako da mi je ovo sa sjevera i juga vrlo važno. Također, vjetrobran bi možda mogao spriječiti, ili bar smanjiti ulazak srna u vrt, pa bi se i uspostava novih biljaka mogla brže odvijati.
Kako sam rekao, problem je sa tlom, jako je suho, propusno i neplodno. Ima biljaka koje bi se tu dobro snašle, ali ja ipak želim svoj vjetrobran relativno brzo imati, da ne moram čekati nekoliko godina sa sadnjom šumskog vrta.
Ideja za sad bi bila...
1. Napravim dvostruku ogradu po cijeloj dužini gdje radim vjetrobran (sjeverni i južni rub terena).
Ograda bi trebala zaustaviti srne. Dovoljno je da je 1m visine i 1m razmaka, imam materijal za gradnju, gradio bih od lijeskinih dugih, tankih grana.
2. Prostor između ograda pokrijem nekim materijalom, možda geotekstilom, ili nečim sličnim. Nije mi bitno da je organskog podrijetla, pa čak ni da je jeftino, jer ako je materijal trajan, onda ću ga koristiti mnogo puta na različitim mjestima.
3. Cijelu je godinu pokriveno, da ugušim korov (travu).
4. Možda u jesen, ili sljedeće proljeće, u golu zemlju posijem djetelinu. Možda i neku jednogodišnju leguminozu, bitno da brzo pokrije golo tlo i obogati ga dušikom.
5. U proljeće posadim i trsku,
mischantus giganteus.
6. Sada bih već trebao imati vjetrobran, koji je brzo izrastao, i koji je trajan. Trska je vrlo korisna i kao malč, kao gorivo i sl.
7. Možda istodobno sa sadnjom trske, a možda i kasnije, u trsku posadim neko trajnije, više grmlje, možda elaeagnus. Njemu treba nekoliko godina da izraste, a ja do tad samo održavam trsku tako da mu ne smeta u rastu.
8. Između grmova, možda posadim i neka stabalca, recimo amulu, zerdeliju, ili nešto drugo za što nađem da rano prolista, da je otporno na hladne vjetrove, i da ima još neku korist. Za to ima vremena, a poanta stabla je da se još malo podigne visina vjetrobrana. Ipak ne bih išao na zimzeleno visoko bilje, poput tuje, smreke i sl. Možda, sjeverni vjetrobran baš tuja, smreka, a južni od nečega listopadnog.
9. Kako ove trajnije biljke napreduju, pomalo sječem trsku, naravno koristim je kao malč, i kao ogrijev. Ona dvostruka ograda je do sad vjerojatno već trula, rasklimana, ili potpuno van funkcije, ali odavno nije ni potrebna.
U ovoj strategiji nedostaje mi voda. Ako želim da ove biljke dobro napreduju, moram odmah misliti i na navodnjavanje ljeti, pa vjerojatno negdje između 3. i 5. postoji još jedan korak, gradnja sustava za navodnjavanje. Imam ideje, ali nisu dorađene.
Trebaju mi brzo neka mišljenja, jer bih već krenuo s ovim planom.
Tema: Vjetrobran (Pročitano: 13691 puta)
