c/p
Danas se na zlatne mare obraća sve veća pozornost iz više razloga. Prvi je razlog ekološko entomološkog karaktera, jer osim što se smatraju vrlo lijepim i atraktivnim kukcima, zlatne mare su i pokazatelj raznolikosti ekosustava. Tako se u intenzivnim voćnjacima gdje se zaštita vrši konvencionalnim metodama sa puno prskanja, često sredstvima širokog spektra zlatne mare nalaze u vrlo malom broju. Obrnuto, u voćnjacima vođenim integriranim načelima proizvodnje, kao i u ekstenzivnim voćnjacima na rubnim dijelovima šuma i makije zlatne mare se nalaze u većem broju, te je i broj njihovih podvrsta i aberacija veći.
Drugi razlog je taj što je primijećeno da njihove štete u pojedinim godinama i nisu tako bezazlene. Ovdje se ponajprije misli na štete na plodovima u zriobi. Zlatne mare određeno oštećenje mogu uzrokovati i na cvijetu, no suprotno nekim mišljenjima prema kojima zlatne mare izgrizaju cvijet, ovo je oštećenje uzrokovano ponajprije razornim djelovanjem njihovih nogu zbog kretanja po cvijetu u potrazi za polenom. Ukoliko je i više primjeraka prisutno u ili na cvijetu, dolazi i do intraspecifične konkurencije (Viggiani, 1926, Tremblay, 2000), te je šteta time i veća. Ipak, mišljenja smo da u uvjetima Ravnih kotara ovaj tip oštećenja zasada i nema veću važnost, tim više što se u vrijeme cvatnje u većoj mjeri javljaju dlakavi i crni ružičar, te ako se štete na cvijetu i pojave, potječu od njihove aktivnosti.
Najveću pozornost u posljednjih desetak godina privlače štete koje zlatne mare uzrokuju, dakle, na plodovima breskve i nektarine u zriobi. Primijećene su štete i na drugim voćnim vrstama, no u ovom članku osvrnut ćemo se na breskvu i nektarinu. Naime, vlastita istraživanja i praćenje pojave i leta zlatnih mara (dinamika populacije) pokazali su da se zlatne mare u uvjetima Ravnih kotara, a vjerojatno ovo manje više vrijedi i za veći dio Hrvatske, u najvećoj mjeri javljaju u vrijeme dozrijevanja plodova, dakle u lipnju i početkom srpnja. Zlatne mare tada mogu uzrokovati i primarna oštećenja plodova u zriobi, i u ovom slučaju oštećenja su uzrokovana upravo djelovanjem usnog aparata kukca. Naime, zlatne mare su tipično termofilni kukci čija se ishrana bazira na mekoj ili tekućoj hrani sa visokim sadržajem šećera. Jasno je da zreli plodovi breskve i nektarine predstavljaju izvrstan mamac za ove kukce. Štete se očituju u vidu grizotina na plodu, promjera 0,5 – 2 cm, dubine u prosjeku 1 – 1,5 cm, nepravilnog oblika. Važno je napomenuti da ukoliko oštećenje napravi ptica, tragovi kljuna se jasno razaznaju, te se oštećenje od ptice može razlikovati od oštećenja od zlatnih mara. Ipak, može se dogoditi da se zlatne mare "nasele" na oštećenje prvotno uzrokovano npr. od strane osa i tako ga povećaju, ali isto tako i zlatne mare mogu započeti oštećenje, te se na njega mogu naseliti i neki drugi štetnici. Napadnuti plodovi nemaju tržišnu vrijednost, na njih se često naseljavaju gljivične bolesti te su i izvor zaraze za druge plodove. O kritičnim brojevima nema podataka, no smatramo da je šteta 2 – 3 % (na primjer 3 oštećena ploda/100 plodova) i više već ekonomski značajnija šteta. Interesantno je da za sada nismo primijetili da su plodovi nektarine značajno više napadnuti od plodova breskve, već su oštećenja podjednaka. Što se tiče sortimenta, obično su sorte ranijeg roka dozrijevanja (breskve Maycrest, Springcrest, nektarina Armking) i kasnijeg roka (breskve Elegant Lady, Suncrest, Fayette, nektarine Maria Aurelia, Stark Redgold, Venus) manje napadnute, jer i dozrijevaju prije odnosno kasnije od termina kada se zlatne mare javljaju u najvećem broju. Međutim, kako se u nekim godinama one u najvećem broju javljaju u lipnju, a nekad čak u srpnju, oštećenje plodova pojedinih sorti ovisi i o ovome.
Slika III štete na plodu
Slika IV Cetonischema aeruginosa, štete na smokvi
S obzirom na vrijeme pojave, dakle u vrijeme dozrijevanja plodova, jasno je da tretiranje insekticidima ne dolazi u obzir. Međutim, zlatne mare može se sasvim uspješno pratiti i suzbijati metodom masovnog ulova pomoću lovki sa atraktantom. Ovakve lovke sa specijaliziranim atraktantom mogu se kupiti na tržištu, a kao najbolje pokazale su se lovke Csalomon® VARb3k serije, mađarskog Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte. Međutim, lovke se mogu i ručno izraditi od plastičnih boca od 2 ili 5 l u kojima se izbuše rupe prema unutra veličine nekoliko centimetara, a u bocu se stavi zreli ili nagnječeni plod breskve, jabuke, crno ili bijelo vino uz dodatak šećera, čisti jabučni sok, i sl. Prema vlastitom iskustvu, potrebno je postaviti oko 4 – 5 lovki/2000m² voćnjaka, ili 12 – 15 lovki/ha. U vrtovima i okućnicama sa pojedinačnim stablima dovoljno je postaviti po jednu lovku na 2 – 3 stabla.
U našim istraživanjima na području Ravnih kotara (Prkos, Smilčić, Škabrnja, Baštica) već nekoliko godina pratimo dinamiku populacije zlatnih mara, kao i štete koje uzrokuju na plodovima. Dosada najranija zabilježena pojava imaga (odraslih oblika) je konac travnja, uz kulminaciju u lipnju ili srpnju. Primjećuje se periodičnost pojave, što znači da se jedne godine zlatne mare javljaju u velikom broju, a druge godine u značajno manjem. Tako se u pojedinim godinama u lovku kroz tri do četiri dana može uloviti i 60 - 70 primjeraka. Zabilježene su štete na plodovima i do 8 %, iako proizvođači tvrde da su u nekim godinama štete još i veće. Ako se uzme u obzir da je prirod breskve u ozbiljnom nasadu i 25000 – 30000 kg/ha, dakle 30 – 40 kg/ stablu, jasno je da već i šteta od 3 % predstavlja ekonomski značajnu štetu. Cijena postavljanja lovki u preporučenim količinama u svakom slučaju je daleko manja nego šteta od oko 3 % ili više.
Slika V Lovke sa atraktantom
Slika VI Lovke sa atraktantom
Potrebno je napomenuti da je proteklih godina sa terena znala stići vijest kako "zlatne mare u velikoj mjeri izgrizaju lišće", najčešće jabuke, i to koncem lipnja i početkom srpnja. Naime, ovdje se ne radi o zlatnim marama, već o kukcu pod imenom Lozin zlatar ili Zeleni zlatar (Anomala sp.). Ovi kukci su slični zlatnim marama, i također mogu biti zelene boje, pa je razliku teško primijetiti ako se ne poznaje izgled oba kukca i ako se ne pogleda pobliže. U to vrijeme se i zlatne mare već mogu nalaziti na srednjem i gornjem dijelu krošnje breskve ili jabuke, ali u svrhu kopulacije, tako da ovo može dovesti do zabune.
U svakom slučaju, kad se govori o uzgoju breskve, nektarine, ali i ostalih voćnih vrsta, zlatne mare su kukci o kojima u slijedećim godinama treba povesti računa. Praćenje njihove pojave na vrijeme, te u slučaju potrebe i masovni ulov lovkama sa specijaliziranim atraktantom najbolji je način. Ukoliko ih se ne prati, u pojedinim godinama mogu nas iznenaditi i većim štetama na plodovima u zriobi, a tada je obično već i kasno.
Tema: Problem sa baucima(zlatnom marom) u organskom voćnjaku. (Pročitano: 10130 puta)
