Kućica za hobite tj. primitivna zemunica

[Nikola]

Nedavno sam s nekim raspravljao o tome kako bi trebalo graditi kućicu za hobite. Moj prijedlog je bio ovakav. Napraviš brijeg od zemlje. Površinu formiraš u polukuglu, ili neki sličan oblik. Površinu tog brijega potpuno prekriješ cjepanicama, tako da ih slažeš čvrsto jednu do druge, uspravno, tj. okomito na provršinu brijega. Cjepanice se donjom stranom dodiruju, ali gore su razmaknute jer je površina ispupčena (konveksna). Ti se procjepi zapune nekim čvrstim, trajnim materijalom, recimo pijeskom, šljunkom. Preko cjepanica bi valjalo navući neku hidroizolaciju, to može biti glina. Sada se vadi ona zemlja s početka, i njome prekriva kuća. Zbog težine nasipa, cjepanice se čvrsto pritišću jedna uz drugu, i stoje same od sebe.  Mali konstrukcijski problem ostaje naravno kako izraditi otvore za prozore i vrata. To bi trebalo napraviti u samom početku, ne može se naknadno probijati plašt kuće.

Inspiracija:
Impressively skilled brick layers, Vault contructión.

Jasno da umjesto drveta može ići i neki drugi građevni materijal, kamen, čerpići, vrećice zemlje (pijeska), ali ga kiša ne smije ispirati, za slučaj da propusti hidroizolacija. Zemlju kiša ispire, a s kamenom je teško raditi. Drvo treba samo ispiliti na cjepanice, po mogućnosti čim tanje (grane) i kao takvo predstavlja lagan materijal s dobrim izolacijskim svojstvima. Izdržati će neko vrijeme prije nego istrune, možda i prilično dugo ako ostaje relativno suho, a kad istrune kuća se može srušiti i na nju zasaditi vrt (hugel gredice).

[m2]

https://www.youtube.com/watch?v=ckyYfIPU_x4

https://www.youtube.com/watch?v=ueFzF7TNrm4

[Nikola]

Konstrukcija im je vjerojatno geodezijska kupola?

[m2]

Konstrukcija im je vjerojatno geodezijska kupola?

Samonosiva kupola od bala slame prva takva u svijetu (poznata barem)

[Nikola]

Hmm, hrabro. Slama je dobar izolator, prozracna, sto znaci da ce se vlaga iz prostora provlaciti kroz slamu i kondenzirati na foliji koja pokriva slamu. Ne moze pobjeci gore pa ce vlaziti slamu, koja ce se kompostirati iznad glava stanara.

Nije mi do sitnicarenja, ali sumnjam da bi hobiti to napravili tako. Slama raste samo na monokulturnim poljima i za baliranje je potrebna visoka tehnologija. Ako se vec gradi balama, ima li razloga da se gradjevina zatrpa zemljom?

Kucicu za hobite radije zamisljam kao nisko tehnolosku. Nesto sto bi mogao izgraditi sudionik ovog foruma da ga vremenskim strojem posalju milion godina u proslost. Alati poput sjekire i lopate, i mnogo slobodnog vremena.

[TB]

To ni ja ne uspijem dokučiti. Ako radiš zemunicu sa slamom, drvom ili ciglom imati ćeš vlagu. A u vlažnom prostoru ne možeš boraviti.

[Nikola]

Slažem se, ali ne možeš kućicu za hobite graditi betonom, ciglom, plastikom, piljenom građom, strojevima za iskop, materijal dovoziti kamionom i sl. Hobitima ta tehnologija jednostavno nije bila na raspolaganju. Da jest, pitanje je bi li gradili zemunice, ili nešto drugo. Znači, oni su primitivnom tehnologijom (iz naše perspektive), praktički ručicama i nožicama, gradili lijepe, tople, suhe kuće. Kako?

Moje shvaćanje tih prirodnih materijala govori da malo vlage ne škodi, ta nije čovjek od šećera. Ako se spriječi da kiša natapa kuću, onda je ono malo vlažne zemlje što se ne može izbjeći lijep kompromis u zamjenu za jeftinu, čvrstu, toplu i lijepu kuću. U našem klimatskom pojasu, ljeti je zemunica ugodno hladna. Topao zrak izvana donosi mnogo vlage, koja se kondenzira na hladnim površinama kuće, i ako kuća nije građena kamenom nego nekim materijalom koji provodi vlagu, recimo drvetom, tu vlagu će upiti kuća, a zeleni krov će ostati zelen unatoč ljetnoj suši.

Zimi, kada je sve ionako vlažno, hladan zrak nosi vrlo malo vlage. Kada on uđe u kuću, zagrijava se i time se smanjuje njegova relativna vlažnost. On suši kuću iznutra. Problem ostaje još ta silna vlaga koja dolazi s kišom i snijegom. Vodonepropusni sloj gline možda predstavlja dovoljnu barijeru.

[Dzionik]

Nemogu da verujem da pričate o Hobitima:-)
U vreme Jugoslavije se odmalena učilo o Starim Slovenima, lukavim ljudima koji su disali na trsku i živeli u zemunicama:-) Verovatno su znali da je glina odličan izolator kada se upotrebi na pravi način.

[Nikola]

Vremena se mijenjaju, u Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se govori "to mi je malo too much" ili "ova torbica je must have", mislim da ćemo uskoro zaključiti kako stari slaveni nisu znali ni govoriti dok se nije pojavio internet, a kamo li da su znali graditi zemunice. Kada govorim o hobitima, naravno da mislim na ljude ili legende na kojima se opis njihovog života temelji. Meni do nedavno ne bi palo na pamet svaku zemunicu nazvati kućicom za hobite, ali u javnosti se u zadnje vrijeme baš tako nazivaju. Možda jednog dana i konje budu nazivali vilenjačkim autima.

[zemljak]

Ta vlaga se može rješavati i ventilacijom, ili kondenzat kanalizirati nekud?
A zimi se vjerojatno i u zemunici loži(lo).

Nikola, možda da preimenuješ ili dodaš temi naziv- 'zemunice'? Čisto da zvuči ozbiljnije;)

Što se tiče starih Slavena... iz nekog razloga se spominjanje bilo kakvih Slavena/Slovena/Slavjana kod nas izbjegava, pogotovo u pozitivnom kontekstu. Spominje se kad treba ogaditi 'balkanska plemena koja se stalno kolju' (a za čiji račun, tko nas bre zavadi se ne spominje), kao da nigdje nitko ne ratuje i ne kolonizira druge narode.

Zanimljivo je da su Srbi (Lužički;) osnovali npr. Berlin i to nitko ne p(r)oučava kod nas.  i Dresden=Drezina, Leipzig=Lipnica itd. Još postoje slavenski natpisi po zgradama.
Slaveni su bili rasprostranjeni daleko na Zapad, na danskom otoku Rugen je bilo najveće svetište... A onda su ih Franci (Germani) razjurili, pokrstili, asimilirali...
Izvor: Helmond, Adam Bremenski... (knjige na latinskom, koje nitko nije preveo..)   
Po svemu sudeći i Veneti, i Vandali su bili slavenska plemena. I Iliri (A donedavno sam mislio da su 'ilirski preporoditelji' bili u zabludi)

[Nikola]

Zemljače, kako si savjetovao promijenio sam naziv teme. Zaista, priča o hobitima izgleda neozbiljno, ali na forumu već imamo nekoliko tema posvećenih raznim tipovima zemunica pa nisam htio da ponovno odemo u smjeru betonskih podzemnih zgrada, kuća od stiropora ili earthshipa. Hobiti su ljudima ipak malo poznatiji u zadnje vrijeme, gotovo kao da postoje, možemo zamisliti u kakvim su uvjetima živjeli i kakvom tehnologijom raspolagali. Na kraju krajeva, kada sam ja prije nekoliko godina planirao gradnju zemunice i o tome pisao na nekom drugom forumu, ljudi su me pitali jel ja to radim kuću za hobite.

U zemunicama se vjerojatno ložilo i ljeti i zimi, ako su u njoj kuhali, a dim odbija parazite tj. konzervira drvo. Moguće je da su zemunice trajale onoliko dugo koliko su se koristile. Nakon što bi se prestale koristiti, drvo bi naselili nametnici koji bi ga reciklirali. I usput uklonili dokaz o postojanju tih zemunica.

[zemljak]

e da, dim. Kažu ljudi koji su stanovali pod slamnatim krovovima i da slama zna trajati dugo ako se loži u kući.
Ali vjerojatno su ti starinski dimnjaci završavali na tavanu (dimljenje mesa itd) a ne iznad krova?

[Nikola]

Ako je to tako, moguce je da netko izradi savrsenu repliku neke stare i dugovjecne kuce, i da mu se ona srusi zato jer je starinski kamin zamijenio necim modernijim. A rasvjeta? Zar nije i ona dimila? Sto su koristili, uljne lampe?